Get Adobe Flash player
Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Konrád: Naoružani Hrvati protjerali iz Krajine i Slavonije...

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Provokativnoga skitnicu hrvatska policija neka otprati u njegov...

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Debilni uradak protiv zdrave pameti     Opskurni lik...

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Postaje sve jasniji ovaj kaos kojega neki nazivaju obrazovnom...

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Primjeri kršenja prava od strane nacionalnih...

  • Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    utorak, 17. rujna 2019. 18:38
  • Duhačeku odličje Ante Tomića!

    Duhačeku odličje Ante Tomića!

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:14
  • Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:32
  • Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    srijeda, 18. rujna 2019. 19:01
  • Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    srijeda, 18. rujna 2019. 18:54

Strukturne reforme izostale, a česte promjene poreznog sustava destimuliraju potrošnju

 
 
Novi podatci o prekomjernom proračunskom manjku i  razini duga opće države u Hrvatskoj u travnju 2015. godine usklađeni s novim metodologijom ESA 2010. godine, u razdoblju od 2011. do 2014. godine,  tabelarno prikazano,  sadrže slijedeće podatke (u milijunima kuna):
 
 
2011.
 
2012.
2013.
2014.
 
%
 
%
 
%
 
%
Bruto domaći proizvod
332.587
100%
330.456
100%
330.135
100%
328.927
100%
Dug opće države % u BDP-u
 25.038
7,5%
  17.504
5,3%
 17.672
5,4%
18.844
5,7%
Konsolidirani opći dug države -% u BDP-u
211.898
63,7%
228.790
69,2%
266.134
80,6%
279.569
85,0%
Proračunski manjak opće države - % u BDP-u
-25.038
7,5%
-17.504
5,3%
-17.672
5,4%
-18.844
5,7%
Primarni deficit opće države % u BDP-u
-14.966
-4,5%
-6.278
-1,9%
-.272
-1,9%
-7.236
-2,2%
 
Dakle:
-          Ujednačena metodologija ne daje mogučnosti za različitim tumačenjem podataka,
-          Bruto nacionalni proizvod je 2014. godine 98,8% onoga iz 2011. godine,
-          Dug opće države iznosio je 7,5% u BDP-a. 2011. godine u dug opće države uključen je kompletan dug  za sanaciju brodogradnje koji je plaćen.  Iduće 2012. godine  smanjen je dug opće države na 5,3%, a 2014. godine iznosi 5,7% u BDP-a,
http://tuzlalive.ba/arhiva/wp-content/uploads/kontejner-za-smece.jpg
Odlaskom HDZ-a i dolaskom na vlast SDP-a u Hrvatskoj se živi sve gore i siromašnije
 
-          2011. godine konsolidirani opći dug države u BDP-u iznosio je 63,7% a 2014. godine iznosi 85 % BDP-a od 328 mlrd. kuna,
-          Dug je povećan za od 211, mlrd. kuna na 279 mlrd. kuna  ili za 67 mlrd. kuna od 2012. godine do 2014. godine ili prosječno godišnje za oko 22 mlrd kuna.
-          Primarni deficit je smanjen u 2012. godini na 1,9 % BDP.a, a u 2014. godini povećan je na 2,2 % BDP-a.
 
Poremećaji su nastali 2012. godine kada je povećan PDV na 25% i uz ostale tada donesene  mjere , te povećanje cijena za između 5 do 15%,  utjecalo je to na smanjenje potrošnje za 5 % i smanjenje BDP-a. Od tada do 2014. godine nije se oporavila osobna potrošnja u toj mjeri da znatanije utječe na porast BDP-a. Podatci koji su prikazani jasno upućuju na put kojime treba ići. To su prije svega strukturne mjere koje će doprinjeti smanjenju rashoda proračuna, zatim temeljito restrukturiranje poreznog sustava koje će utjecati na povećanje potrošnje. Povećanje poreznog tereta do određene razine utječe na povećanje prihoda proračuna, ali nakon toga, dolazi unatoč povećanju poreza, do suprotnog efekta zapravo pada poračunskih prihoda. Strukturne reforme ove Vlade su izostale a često promjene poreznog sustava, od toga da se destimulira potrošnja pa zatim da se potiče potrošnja, utjecali su da poduzetnici nisu poduzimali neke opsežne investicjske zahvate.
 
Investicije? Što od toga ostaje na rspolaganju? Maksimalno korištenje novca iz Europskih fondova. Od 2014. godine do 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju oko 10 mlrd. eura ili oko 80 mlrd kuna. Tek kao napomena, da su 2008. godine kao godine u kojoj je bio zadnji rast BDP-a od 2,2 % investicije  u toj godini iznosile oko 84 mlrd kuna. Ovako, 2011. godina u kojoj je bilo u dva tromjesečja rast BDP-a a dug opće države iznosio je 63 % BDP-a, čini se kao nedosanjani san.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Petak, 20/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1037 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević