Get Adobe Flash player
Sad' ili nikada!

Sad' ili nikada!

Istina će izroniti 22. prosinca i nitko je ne će više moći...

Dostojanstvo prodano na rate

Dostojanstvo prodano na rate

Škola za život bi morala omogućiti ući u svijet rada sa što...

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Horizontalni pristup povećanju plaća je neka vrsta nakaradne komunističke...

Boris Miletić protiv vjernika

Boris Miletić protiv vjernika

Umjesto Adventa ili Došašća podmetnuo je "Prosinac u...

Kabinet voštanih figura

Kabinet voštanih figura

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite...

  • Sad' ili nikada!

    Sad' ili nikada!

    utorak, 03. prosinca 2019. 19:11
  • Dostojanstvo prodano na rate

    Dostojanstvo prodano na rate

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:24
  • Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    utorak, 03. prosinca 2019. 18:58
  • Boris Miletić protiv vjernika

    Boris Miletić protiv vjernika

    srijeda, 04. prosinca 2019. 07:02
  • Kabinet voštanih figura

    Kabinet voštanih figura

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:17

Hrvatsko gospodarstvo nakon 0,3 posto rasta

 
 
Dana 27. veljače 2015. objavljen je podatak Državnog zavoda za statistiku, prva procjena, o rastu BDP-a od 0,3 % u čertvrtom tromjesečju 2014. godine. Pozitivnim rastom barem je prekinut dvanaesti uzastopni tromjesečni pad BDP-a. Ima li mjesta za nadati se da će se pozitivni pomaci nastaviti i dalje? Cijela 2014. godina završila je prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku  s minusom od  0,4 %.
http://elecuatoriano.net/wp-content/uploads/2012/05/crisis-economia.jpg
U Radnom dokumentu službi Europske komisije – Izvješće za Hrvatsku 2015. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makrogospodarskih neravnoteža od 26. 2. 2015. godine, ne daju nam se izgledi za znatniji oporavak, čak suprotno rast oko nule ili nešto iznad.U spomenutom se dokumentu u sažetku koji je dan kao uvod u problem  navodi,  da se hrvatsko  gospodarstvo u 2014. smanjilo šestu uzastopnu godinu, te da su  gospodarski izgledi i dalje  loši iako se u 2015. očekuje izlazak iz recesije. Obzirom na  pad u prethodnim tromjesečjima 2014. godine od 0,6 %, 0,8 % i 0,5 % kao povoljan rezultat ocijenjuje se  da je pad gospodarstva u toj godini usporen.
 
U 2015. godini, procjenjuje se u izvješću, da će gospodarstvo rasti i  iznositi tek nešto više od nule, a u 2016. trebalo bi ostvariti   porast od 1 %. Zbog takvih gospodarskih prognoza zaključak je u izvješću, da se ne očekuje pad stope nezaposlenosti. Prema podatcima iz Izvješća  nezaposlenost je u 2014. godini iznosila 17 %. Državni zavod za statistiku objavio je 27. veljače 2015. godine da je u siječnju broj zaposlenih pao ispod 1,3 milijuna te da iznosi 1.290.470 zaposlenih a da stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 20,3 %. Broj nezaposlenih je u siječnju 2015. godine na razini od 320 tisuća.  
 
U dokumentu Izvješću službi Europske komisije se predviđa, da bi unutarnja potražnja trebala progresivno početi pozitivno pridonositi rastu pod utjecajem ulaganja potaknutih financiranjem iz europskih fondova, dok bi izvozni rezultati i dalje trebali biti dobri s obzirom na nastavak oporavka u EU-u. Istodobno se zaključuje, da nedostatni administrativni kapaciteti spriječavaju potpuni prihvat (apsorpciju) novca iz fondova EU-a. U tom kontekstu čini se da su opravdane kritike upućene iz oporbenih redova o nedovoljnom povlačenju novca ili propuštenoj šansi za povlačenjem novca iz europskih fondova. Osim toga i ovom izvješću se konstatira, da su kapacitetei javne uprave osobito slabi a javnost i učinkovitost javne nabave je niska i na središnjoj i na lokalnoj razini. Što se tiče javne uprave, u prošlom broju „Hrvatskog fokusa“ pisali smo da Vlada zajedno sa socijalnim partnerima na Gospodarsko-socijalnom vijeću tek izrađuje staregiju razvoja javne uprave, što znači odgađanje reformi javne uprave do neodređnog roka, dok je istodobo saborska večina na nedavnoj raspravi u Hrvatskom saboru odbila prijedlog nekih reformskih zahvata javne uprave (sustav plaća, učinkovitost i drugo), po načelu, ako nije od nas to je loše.
 
Još u ožujku 2014. godine Europska komisija je zaključila da je Hrvatska izložena prekomjernim makrogospodarskim neravnotežama. Prekomjerne makrogospodarske neravnoteže odnosno rizici koji iz njih proizlaze su visoki vanjski dugovi, pad izvoznih rezultata (u zadnjim tromjesečjima 2014. godine nešto poboljšani), visoke zaduženosti poduzeća i brzog rast duga opće države. Zbog niskog, minusnog, rasta GDP, i slabe sposobnosti prilagodbe, zahtjev je Komisije da se neravnoteže posebno prate i poduzimaju odlučne mjere politike.
 
Ovo Izvješće ocjenjuje se sa stajališta godišnjeg pregleda Komisije u kojem se preporučuju tri glavna stupa gospodarske i socijalne politike u 2015. godini, i to: ulaganje, strukturne reforme i fiskalan odgovornost. Nadalje se u izvješču između ostaloga, napominje, da je sve veći dug opće države razlog za zabrinutost, što dodatno pogoršavaju slabosti upravljanja javnim sektorom. Recesija od šest uzastopnih godina te preuzimanje obveza javnih poduzeća dovela su do naglog rasta  javnog duga. Napredak, ili kako se u Izvješću navodi, određeni napredak je postignutu provedbi osam preporuka po državama članicama upućenih Hrvatskoj u vezi s postupkom zbog makrogospodarskih neravnoteža. Faza reforme tržišta rada u potpunosti je provedena te su uspješno završene dodatne nadzorne dijagnostičke mjere nad bankama, čime je potvrđena otpornost hrvatskog bankarskog sektora.
 
Što se tiče financijskog sektora, istodobno se navodi, da se financijski sektor suočava se s pokušajima povezanima s razinom intervencije države u gospodarstvo. U svezi problema zamrzavanje tečaja kune prema švicarskom franku za zajmove denominirane u švicarskim francima naglašavase način rješavanja toga odnosa predvidljivim pravnim sustavom, razmjernom i pravičnom intervencijom države u financijski sektor i reguliranjem sustava osobnog stečaja građana.  
 
“Nefleksibilno poslovno okruženje preprekaje rastu“, jedan je od zaključaka. Visoko administrativno i neporezno (parafiskalno) opterećenje povećavaju troškove poduzetničkih aktivnosti od raznih  neporeznih opterećenja, što proizlazi iz kritike upučene Vladi, svega je 7 tih davanja smanjeno od ukupno 51 koliko je bilo planirano ukinuti ili smanjiti. Jedno od tih optrećenja je i plaćanje za reviziju financijskih izvješća poduzetnika koji su po dosadašnjem sustavu oporezivanja dobitka unosili dio ili cijeli dobitak u temeljnu glavnicu subjekta. Zakonski naložena obveza revizije izvješča, te obveza upisa temeljne glavnice u sudski registar, prouzročila je trošak za poduzenika od oko 50.000,00,  što je za malog i srednjeg  poduzetnika  značio samo nepotreban trošak.  
http://www.gtkp.com/userfiles/financial-crisis.jpg
U izvješću službe Europske komisije posebno je istaknuto, da je skupina usporedivih gospodarstava u regiji, kao što je gospodarstvo  Bugarske, Češke, Estonije, Letonije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, nakon velikog pada trgovine u 2008. ostvario brzi rast, čime se suprotstavilo padu unutarnje potražnje Tome su doprinijeli stroži uvjeti kreditiranja u privatnom sektoru koji su prisilili nefinancijske korporacije i kućanstva na brzu prilagodbu zaduženosti, dok je pritisak za obnovu povjerenja tržišta potaknuo odlučne mjere fiskalne konsolidacije. Do 2010. u tim je državama zaustavljen pad unutarnje potražnje, što je označilo početak nove uravnoteženije faze ekspanzije.
 
Hrvatska je, za razliku od usporedivih gospodarstava u regiji, ostala na repu događanja. Ključna događanja odigrala su se 2012. godine, kada je zbog povećanja stope PDV, povećanja osnovice za oporezivanje dohotka, povećanja cijene enregenta i drugih usluga, unutarnja potražnja pala za oko 5 %, nakon što je u 2011. godini pokazivala znakove oporavka. Od tada pa do 2014. godine unutarnja potražnja nije pokazivala znatnije faze oporavka.
 
Od uspredivih gospodarstava u državama s kojima bi se Hrvatska mogla uspoređivati, iako je do 2008. godine bila i u prednosti, možemo navesti primjerice gospodarstvo:
Bugarske – iz recesije izašlo 2010. godine  a u 2014. godini rast do 1,5 %;
Češke – 2012. i 2013. godine, minusi od 1,2 i 1,1 %, 2014. godine tromjesečni rast od  2,6 2,3, 2,4 1,3 %;
Grčka – minus 3,7 i 6,4 u 2012. i 2013. godini, tromjesečni rezultati u 2014. godini minusi i neznatni plusevi;
Cipar ne izlazi iz recesije;
Mađarska rast od 3 %;
Slovenija – tromjesečni rezultati 2014. godine pokazuju da je izašla iz recesije (treće tromjesečje rast od 3,1 %);
Slovačka izašla iz recesije - rast od 2,3 do 2,5%. Itd.
 
I na koncu, kao zaključak službe Europske komisije da se u nedostatku daljnjih mjera, u 2015. očekuje pogoršanje proračunskog deficita na 5,5 % BDP-a, a na približno bi se istoj razini trebao zadržati i u 2016. unatoč skromnom oporavku rasta. Na dug je utjecalo uključivanje dvaju velikih državnih poduzeća, u skladu s novim računovodstvenim pravilima, čime je u razdoblju 2008. – 2013. udio duga u BDP-u u prosjeku povećan za 7,8 postotnih bodova. Dug opće države povećao sa 75,7 % BDP-a u 2013. na 81,4 % BDP-a u 2014. U 2015. i 2016. očekuje se da će se uslijed temeljnih kretanja deficita udio duga u BDP-u povećati na 84,9 % odnosno na 88,7 % BDP-a.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Utorak, 10/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 970 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević