Get Adobe Flash player
Lignja nam mozak friga

Lignja nam mozak friga

Josipović bi trebao znati da su partizani pobili za i nakon Drugoga...

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Američke intervencije i promašeni ratovi na Istoku stvorili su...

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković na izborima pobijedio Milinovića i izgubio od HDZ-a iz svibnja...

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Pa da više ne bude korupcije, "ustaša" i...

Papa sluša četničke koljače

Papa sluša četničke koljače

Razočaravajući postupak Petrova...

  • Lignja nam mozak friga

    Lignja nam mozak friga

    srijeda, 20. ožujka 2019. 15:09
  • Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:58
  • Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:55
  • Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:50
  • Papa sluša četničke koljače

    Papa sluša četničke koljače

    četvrtak, 21. ožujka 2019. 12:14

Daleko najveće tržište vjetroelektrana je ono kinesko

 
 
Dvoznamenkasti rast solarnog tržišta u Europi otkriva kako nad Starim kontinentom Sunce ne sije uzalud. Naime, lani je, prema procjenama udruženja SolarPower Europe, u EU instalirano osam GW solarnih energetskih sustava što je čak 36 posto više u odnosu na 2017. godinu (5,9 GW). Njemačka je najveće europsko tržište s otprilike tri GW novih priključaka na mrežu što je čak 68 posto više u odnosu na 2017. kada je u toj državi bilo instalirano 1,76 GW. Osim Njemačke koja je odavno prihvatila obnovljive izvore energije, dobar rezultat ostvarila je Nizozemska koja je 2017. u mreži imala 0,77 GW, a lani je dodala oko 1,4 GW. 
https://www.economist.com/sites/default/files/images/print-edition/20181222_WBP001_1.jpg
Među državama koje namjeravaju snažnije zakoračiti u to područje svakako valja istaknuti Mađarsku u kojoj bi u kolovozu trebala započeti gradnja najveće europske sunčane elektrane. Prema najavama, postrojenje će na krovovima svoja dva logistička centra u mađarskom gradu Győru izgraditi njemački proizvođač automobila Audi, u suradnji s tvrtkom E.ON Hungária, mađarskom podružnicom njemačkog energetskog diva E.ON. Elektrana, koja bi s radom trebala krenuti početkom iduće godine, prostirat će se na ukupno 160 000 m2, imat će vršnu električnu snagu od 12 MW, dok očekivana proizvodnja električne energije iznosi više od 9,5 GW h godišnje. 
 
S druge pak strane, prošla godina donijela je nove trendove na vjetroenergetskom tržištu. Točnije, europski projekti u tom dijelu sektora obnovljivaca u 2018. godini su se razvijali slabije u odnosu na Kinu, Indiju i, primjerice, Brazil. Daleko najveće tržište vjetroelektrana je ono kinesko gdje je instaliran dodatni kapacitet od 25,9 gigavata. Posebice je zanimljivo istaknuti kako je Kina postala prva zemlja s instaliranom snagom vjetra većom od 200 GW (221 GW). Slijede Sjedinjene Američke Države s 96 GW instalirane snage. Tržište SAD-a je zabilježilo povećanje novih kapaciteta sa 6,7 gigavata u 2017. na 7,6 GW u 2018. godini.  Njemačka, koja je lani instalirala 3,1 GW (ukupno 59 GW) nalazi se na trećem, Indija (2,1 GW, ukupno 35 GW) na četvrtom, a Ujedinjeno Kraljevstvo (2,9 GW, ukupno 20,7 GW) na petom mjestu, preliminarni su podaci koje je objavilo Svjetsko udruženje za vjetroenergiju (WWEA). 
Ukupni kapacitet svih vjetroturbina instaliranih diljem svijeta do kraja 2018. godine dosegao je 600 gigavata. Lani je dodano 53.800 megavata što je nešto više u odnosu na 2017. godinu kada je instalirano 52.555 megavata. Sve vjetroturbine instalirane do konca 2018. mogu pokriti blizu šest posto globalne potražnje za električnom energijom. 
Od kretanja koja su obilježila OIE tržišta u 2018. svakako treba istaknuti ono po kojem su obnovljivci u Njemačkoj prvi put pretekli ugljen popevši se tako na vrh tamošnje ljestvice izvora za dobivanje električne energije. 
BP u svojem poznatom godišnjem izvješću navodi kako će OIE biti glavni izvor energije na svijetu u roku od dva desetljeća. Energija vjetra, solarne energije i drugih obnovljivih izvora energije koja sada čini 10% potrošnje, iznosit će oko 30% svjetske opskrbe električnom energijom do 2040., u odnosu na 25% u prošlogodišnjoj procjeni BP-a. U regijama kao što je Europa, brojka će do 2040. iznositi čak 50%. 
 
Novim trendovima svakako valja pribrojati ona tržišta koja mogu biti plodno tlo za OIE projekte te, uz spomenute Kinu i Brazil, treba istaknuti Indiju i neke afričke zemlje. Među činjenicama koje potvrđuju kako se u tim dijelovima svijeta krije potencijal za primjetniji razvoj takvih projekata ističe se nedavno potpisani Memorandum o razumijevanju koji su potpisali Udruženje SolarPower Europe (SPE) i Nacionalni savez za solarnu energiju Indije (NSEFI). Oni će ovim memorandumom osnažiti suradnju i istražiti nove poslovne prilike za solarne tvrtke na europskom i indijskom tržištu. 
Također, Europska investicijska banka (EIB), Svjetska banka i Europska unija podupiru inicijativu kako bi Gambiji olakšali pristup čistoj energiji. U sklopu te inicijative za iskorištavanje sunčeve energije i opskrbe tisuću škola i 100 zdravstvenih centara u ruralnim dijelovima Gambije je predviđeno 142 milijuna eura. 
Više o tome, ali i drugim OIE temama, moguće je saznati na našem Seminaru “Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije”, 18. travnja u Zagrebu.
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., www.em.com.hr/obnovljivi_izvori

Budućnost energetike

 
 
Potrošnja energije do 2035. godine trebala bi biti za trećinu veća od današnje. Istodobno, napuštanje primjene fosilnih goriva i nuklearne energije u dijelu zemalja svijeta (u pravilu u najrazvijenijim europskim zemljama) i povećanje udjela obnovljivih izvora sve više dovodi do neravnoteža u proizvodnji i potrošnji električne energije, za što su učinkovita rješenja nužna već danas.
https://i2.wp.com/www.students4nuclear.org/wp-content/uploads/2016/11/IMG_0928.jpg?fit=4032%2C3024&ssl=1
Širom svijeta sve je veći potencijal za uvođenje energetski učinkovitih rješenja u industriju, zgradarstvo i promet. Uostalom, čak 63 % potencijala za uštede na energiji nalaze se u područjima industrije i zgradarstva, a čak 90 % zgrada u zemljama Europske unije uopće nije energetski obnovljeno. Istodobno, pokazano je da bi se primjenom energetski učinkovitih mjera u tri spomenuta područja prosječni bruto domaći proizvod europskih zemalja mogao izravno povećavati za oko 1% godišnje.
 
Decentralizacija, digitalizacija i elektrifikacija
 
Trendovi decentralizacije, digitalizacije i elektrifikacije golemi su potencijal za revoluciju (elektro)energetskog sustava. Sve veći udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije i ujedno njihov utjecaj na elektroenergetski sustav postavljaju sve veće zahtjeve na ubrzani razvoj samog sustava. Istodobno, zbog sve veće decentralizirane proizvodnje električne energije (primjerice, u mnogo manjih postrojenja kao što su sunčane elektrane umjesto u jednoj velikoj termoelektrani) u neposrednoj blizini potrošača ili kod samih potrošača elektroenergetskim tvrtkama postaje teško zadovoljavati sve promjenjiviju ponudu i potražnju. Upravo stoga u prvi plan sve više dolaze pojmovi i tehnička rješenja kao što su pohrana energije, mikromreže, prilagodba potražnji i mjere energetske učinkovitosti.
 
U skladu s time razvijaju se inteligentni sustavi kojima se ostvaruje ravnoteža u tako neuravnoteženom (elektro)energetskom sustavu i omogućava učinkovito povezivanje lokalne, decentralizirane proizvodnja električne energije s lokalnom potrošnjom i pokrivanje neujednačenosti (viškova ili manjkova energije) koje su sve češće.Digitalizacija pri tome omogućava posve automatiziranu komunikaciju u realnom vremenu, a sve se više koriste i inteligentna mjerila potrošnje (tzv. pametna brojila), daljinsko upravljanje, sustavi automatizacije i platforme za optimiranje i prikupljanje i obradu velike količine podataka (tzv. big data).
 
No, i elektrifikacija mnogih područja potrošnje energije, u kojima su se do sada uglavnom koristila fosilna goriva, sve je važniji čimbenik decentralizirane proizvodnje električne energije, za što je najbolji primjer promet u kojem se zahuktava tranzicija s vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem na električna vozila. Naime, u primjeni sve češća električna vozila, inteligentna rješenja za punjenje baterija i dizalice topline ujedno se smatraju i optimalnim rješenjima za potrošnju decentralizirano proizvedene električne energije.
 
Hibridna rješenja zahtijevaju fleksibilnost

 

Hibridni energetski sustavi podrazumijevaju energetska rješenja u kojima se kombiniraju dva ili više izvora energije ('klasična' ili obnovljiva) ili sustava za pohranu energije.Tako to mogu biti kombinacije vjetroelektrane i sunčane elektrane, hidroelektrane i sustava za pohranu energije, sunčane i elektrane na biomasu, plinske termoelektrane, sunčane elektrane i sustava za pohranu itd.
 
Hibridni energetski sustavi su jedna od vodećih novih energetskih tehnika koja u energetici postaje megatrend. Uostalom, još je 2017. svjetsko tržište rješenja za pohranu energije u odnosu na prethodnu godinu, promatrajući kapacitete za pohranu, poraslo za golemih 47%.
Pohrana energije pruža fleksibilnost pri uravnotežavanju ponude i potražnje za električnom energijom,odnosno učinkovito omogućava rješavanje problema do kojih sve češće dolazi zbog sve promjenjivije proizvodnje i potrošnje energije kao što su vršna potrošnja pa i ispadi EES-a. Uz to, poznat je pojam 'prosumer', što znači potrošača koji je ujedno i proizvođač električne energije, ali je isto tako može pohranjivati i njome trgovati. Pohrana energije takvim potrošačima u (elektro)energetskom sustavu budućnosti (mada već i današnjice!) omogućit će rješavanje problema s nepredvidivošću proizvodnje u sunčanim elektranama i vjetroelektranama koje su podložne promjenama vremenskih prilika ili pak proizvodnje u industrijskim pogonima koja se također stalno mijenja, ovisno o promjenama u potražnji na tržištu.
 
No, već danas za primjenu takvih energetskih rješenja postoji više razloga:
• snižavanje troškova ulaganja u energetska postrojenja
• zbjegavanje predimenzioniranja energetskog sustava
• dodatne prilike za ulaganje u energetsku infrastrukturu
• potpora decentraliziranoj (lokalnoj) proizvodnji električne energije
• sprječavanje nestabilnosti u elektroenergetskoj mreži
• omogućavanje što veće primjene postrojenja na obnovljive izvore (hibridni sustavi omogućavaju izravnu pohranu proizvedene energije i njezin brzi unos u EES čim je to potrebno, odnosno ekonomski opravdano)
• snižavanje pogonskih troškova
• poboljšavanje učinkovitosti energetskih postrojenja
• povećanje raspoloživosti energetskih postrojenja (hibridni sustavi povećavaju učinkovitost postrojenja i smanjuju opasnosti u slučajevima ispada iz mreže zbog problema s kvalitetom mreže)
• povećanje pouzdanosti energetskih postrojenja (hibridni sustavi skraćuju vrijeme ispada iz pogona jer pružaju stabilnost u slučaju problema s kvalitetom mreže).
 
Prednosti pohrane energije

 

U svakom slučaju, može se očekivati da će primjena hibridnih energetskih rješenja u godinama koje dolaze sve više dolaziti do izražaja, posebice u industrijskim postrojenjima i pogonima koja su veliki potrošači energije i koja sve više postaju i njezini proizvođači. Usporedno s time, može se očekivati i značajan pad cijena rješenja za pohranu energije uz istodobno povećanje kapaciteta pohrane i sve više novih, učinkovitijih i kvalitetnijih rješenja na tržištu.
 

B. L., www.energetika-net.com

U bliskoj budućnosti očekujem povezivanje načina rada elektroenergetskog i plinskog sustava

 
 
"Svi godinama očekuju konsolidaciju u dijelu opskrbe i u dijelu distribucije. Smatram da pitanje konsolidacije treba prepustiti tržištu. Ako se intervencijama, zakonodavnim ili drugim, upliće u tržišne zakonitosti to možda riješi jedan problem, ali otvori dva druga.", kaže član Upravnog vijeća HERA-e Nikola Vištica dr. sc. dipl.ing.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/box/vistica-nikola-3-20190308105737426.jpg
Kao član Upravnog vijeća i prethodno dugogodišnji direktor plinskog sektora HERA-e kako ocjenjujete trenutačno stanje u hrvatskom plinskom gospodarstvu?
- U ovih 18-19 godina puno toga je napravljeno. Distribucija i opskrba plinom više nisu komunalne već čisto energetske djelatnosti. Razdvajanje energetskih djelatnosti je u potpunosti provedeno prema odredbama EU regulative i u skladu s hrvatskim zakonima. U plinskom sektoru imamo kvalitetan zakonodavni okvir koji daje precizna pravila igre prema kojima posluju opskrbljivači, operatori sustava i ostali energetski subjekti. Rezultat toga je značajan razvoj plinskog tržišta. To se osobito odnosi na veleprodajno tržište, a dinamike ima i na maloprodaji. Od nekadašnjih 40-ak subjekata koje su se bavili najvećim dijelom maloprodajom plina, sada imamo preko 60 licenciranih subjekata, od kojih je gotovo 50 aktivnih tvrtki, a na razini veleprodaje posluje više od 10 subjekata. Imamo razvijenu trgovinsku platformu i virtualnu točku trgovanja na kojima se svake godine trguje sa sve većim količinama plina.
 
Koji će po vama biti izazovi plinske struke u predstojećem periodu?
- Očekujem da će promjene biti sve intenzivnije, a u budućnosti će najviše biti uvjetovane zaštitom okoliša i klimatskim promjenama. Europska unija je tu vrlo angažirana, osobito obvezama prema Pariškom sporazumu i klimatskim ciljevima koji bi globalno trebali biti primijenjeni. To ima svoje posljedice i u energetici, što utječe i na plin kao energent. U bliskoj budućnosti očekujem povezivanje načina rada elektroenergetskog i plinskog sustava, koji su do sada bili odvojeni i imali odvojene planove razvoja. Na zadnjem 31. Madridskom forumu Europske komisije, na kojem se raspravljalo o internom plinskom tržištu, rečeno je da se kreće na zajednički razvoj infrastrukturnih planova za električnu energiju i plin. Također, tu je zajednički nastup prema kupcu, ponuda „bundle“ usluga, kao i veće korištenje plina u prometu. CNG i LNG su zrele tehnologije ali intenzitet njihove komercijalne primjene treba unaprijediti, posebno u Hrvatskoj. Naime, povećanje energetske učinkovitosti dovest će do pada potrošnje plina i drugih energenata, a pad potrošnje može se pametno nadomjestiti korištenjem plina u prometu u većem opsegu nego danas. To treba biti prepoznato kroz Energetsku strategiju i provedbene planove kako bi se omogućili poticaji, primjerice za teške kamione pogonjene LNG-em, po uzoru na veći broj europskih zemalja.
 
Naftaši i plinska struka smatraju da plin u EU ima budućnost iako je glavni dugoročni naglasak i dalje na dekarbonizaciji i obnovljivcima. Kakav je vaš stav?
- Očekujem značajnu ulogu plina u energetskom miksu sigurno do 2030. ali i kasnije pa čak i iza 2050. Zbog očekivane, a u nekim EU članicama i strateški zapisane zamjene ugljena s plinom u energetskim transformacijama, potrošnja plina bi se mogla i povećati. Potpuna elektrifikacija, s današnjim razvojem tehnologije, nije ekonomski isplativa, a i pitanje je koliko je tehnički provediva. Treba biti svjestan da je plin najzelenije fosilno gorivo i da su emisije ugljičnog dioksida iz plina dvostruko manje nego iz ugljena. No, ipak, plin jest fosilno gorivo i morat ćemo gledati kako da ga zamijenimo bioplinom, biometanom, vodikom, sintetičkim plinom. Koncept 'power to gas', kao najznačajniji koncept kojim se povezuje plinski i elektroenergetski sustav, je u visokoj istraživačkoj fazi, jednako kao i CCS tehnologije. O svemu tome još će biti puno govora u budućnosti, kako bi se ostvarili niskougljični ciljevi koje si postavljamo u EU. U svemu tome treba voditi računa o plinskoj infrastrukturi koja u prelasku na „dekarbonizirani plin“ ima budućnost. Primjerice, plinska skladišta šest tisuća puta su učinkovitija od bilo koje današnje tehnologije za pohranu električne energije. Plinski transportni i distribucijski sustavi mogu transportirati daleko veće količine energije nego elektroenergetski sustav. Sadašnja vrijednost kompletnog plinskog sustava, do uključivo plinskih uređaja u našim domovima, je značajna, s financijskog i tehničkog stajališta, i svakako treba osmisliti načine njegovog korištenja u budućnosti.
 
Kako ocjenjujete tržišno natjecanje u opskrbi zadnjih godina i kakva su iskustva s dosadašnjim radom Registra obračunskih mjernih mjesta?
- Mogućnost promjene opskrbljivača je najsnažniji alat u rukama kupca. No, to nije dovoljno prepoznato u energetici i zato se svi trebamo baviti osvještavanjem kupaca kako da koriste tu mogućnost. Da bi promjena mogla dobro funkcionirati, proces mora biti čim jednostavniji i zato je uložen veliki napor u daljnju optimizaciju procesa što je rezultiralo smanjenjem roka promjene opskrbljivača s 15 dana na maksimalno četiri dana, a u velikom broju slučajeva i manje. Optimizacija je postignuta uvođenjem Registra obračunskih mjernih mjesta (ROMM) čija je uloga propisana u Zakonu o tržištu plina, a detaljno definirana u Općim uvjetima opskrbe plinom. Postupak promjene opskrbljivača je pojednostavljen, a omogućen je i dogovor kupca i novog opskrbljivača o željenom datumu početka opskrbe. To znači da se postupak promjene opskrbljivača može provesti i ugovor o opskrbi plinom može sklopiti mjesecima prije početka isporuke plina od strane novog opskrbljivača. Time je osigurana izvjesnost za kupca plina, ali i pojednostavljeno poslovanje opskrbljivaču koji može na vrijeme kupiti potrebne količine plina i zakupiti transportne i skladišne kapacitete. Uspostavom ROMM-a uklonjena je jedna od velikih barijera zbog koje su promjene opskrbljivača bile prekidane, a to su pogrešno uneseni podaci o kupcu kod podnošenja zahtjeva za promjenu. ROMM je, prema odredbama zakona, razvio i vodi HROTE, a u primjeni je od listopada 2018. Unošenje i ažuriranje podataka o OMM je obveza ODS-a i opskrbljivača, a u ROMM je trenutačno upisano oko 93% OMM. Nužno je da se u ROMM upišu sva OMM tako da ni jedan kupac nema poteškoća kod promjene opskrbljivača, a naročito zbog planirane nove uloge ROMM-a u raspodjeli količina plina isporučenih u distribucijske sustave po opskrbljivačima i bilančnim skupinama. Prema podacima koje su u registar upisali ODS-ovi, imamo oko 598.000 zaštićenih kupaca, te oko 300 ugroženih kupaca. Već u prva tri mjeseca primjene vidljiva su poboljšanja, konkretno broj prekida promjene opskrbljivača smanjen s cca. 60% na cca. 40%. To pokazuje da sustav dobro funkcionira. Provjera podataka upisanih u ROMM se svakodnevno obavlja jer je projekt još uvijek u inicijalnoj fazi njegova razvoja koja je za svaki projekt, a naročito ovako složeni, u početku dosta osjetljiva i potrebno ju je pažljivo pratiti.
 
Prema zakonu i važećoj metodologiji proveli ste odabir opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina, ulogu koja će biti aktualna do proljeća 2021. Distribucija/opskrba plinom vrlo je fragmentirana i po mnogima nespremna za ono što će se dogoditi već iduće godine kad kreće natječaj za javnu uslugu. Hoće li taj natječaj dovesti do konsolidacije opskrbe u nekoliko većih igrača?
- Republika Hrvatska provodi usklađenje zakonske i podzakonske regulative s regulativom EU još od 2001. Tržišno formiranje cijena, pravo pristupa treće strane plinskom sustavu, liberalizacija i deregulacija su temelji EU regulative. Tržište plina u RH potpuno je liberalizirano još 2008. godine. Dakle, svim kupcima plina otvoren je pristup tržištu. Od 2011. godine, hrvatsko tržište plina se i praktički deregulira, tako da već nekoliko godina veći dio kupaca na hrvatskom tržištu kupuje plin na tržišnim osnovama (oko 75% ukupne potrošnje). Sustav propisan važećim zakonom je fleksibilan - svaki kupac koji ima pravo na javnu uslugu može odlučiti da li će je koristiti, a opskrbljivač u obvezi javne usluge može odlučiti hoće li kupovati plin od OVT-a ili nekog drugog trgovca na veleprodajnom tržištu. Opskrbljivač u obvezi javne usluge može otkazati obvezu, a način odabira novog opskrbljivača propisan je zakonom. HERA je već dva puta provela natječaje za OVT i zajamčenog opskrbljivača tako da je ekipirana i dovoljno iskusna za provođenje natječaja za opskrbljivača u obvezi javne usluge. Siguran sam da će regulatorna agencija na vrijeme pokrenuti potrebne aktivnosti kako bi prema odredbama zakona provela transparentan javni natječaj i odabrala opskrbljivače u obvezi javne usluge do kraja 2020. Nitko na tržištu neće imati nepoznanica. Naravno da ne mogu prejudicirati rezultate natječaja i prognozirati da li će doći do konsolidacije opskrbljivača plinom. Svi godinama očekuju konsolidaciju u dijelu opskrbe i u dijelu distribucije. Smatram da pitanje konsolidacije treba prepustiti tržištu. Ako se intervencijama, zakonodavnim ili drugim, upliće u tržišne zakonitosti to možda riješi jedan problem, ali otvori dva druga. Svjedoci smo vlasničkih preuzimanja u posljednje vrijeme, koja bi trebala dovesti i do okrupnjavanja energetskih subjekata, što je potvrda da tržište postiže ciljeve koji se zakonodavnim intervencijama u proteklim godinama nisu uspjeli ostvariti. Zato sve treba prepustiti tržištu, a to je najveća korist za kupce jer sigurno će se na natječaju biti odabran onaj tko će omogućiti najbolje uvjete i kvalitetu opskrbe.
 
Od 1. listopada kreće novi sustav raspodjele količina plina čime bi se trebao riješiti problem standardnih profila potrošnje, a uskoro počinje testni period. Kakva su očekivanja?
- Rad na izradi standardnih profila potrošnje je dugotrajan i zahtjevan. Pod standardnim profilima se smatraju matematički opisane karakteristike potrošnje za grupe kupaca sa sličnim navikama korištenja plina. Da bi se profili mogli napraviti potrebno je prvo kategorizirati kupce, odrediti reprezentativni uzorak, i kod tih kupaca postaviti dnevno ili satno mjerenje i mjeriti potrošnju određeno razdoblje, barem godinu dana. Na osnovu tog mjerenja stvaraju se standardni profili. Obveza izrade standardnih profila potrošnje je na ODS-ovima još od 2009. godine, ali, nažalost, nije primijećen značajan napredak. S ciljem uspostave kvalitetnijih i transparentnih tržišnih odnosa HERA je naručila od konzultanta pripremu standardnih profila potrošnje. S obzirom da nisu postojala mjerenja po karakterističnim grupama kupaca, konzultant je 2017. izradio jedinstveni standardni profil potrošnje, odnosno jedan profil za sve kategorije kupaca za različita distribucijska područja. HERA je, prema odredbama EU mrežnog kodeksa za uravnoteženje, kao predviđajuću stranu odredila Plinacro. S ciljem izrade predviđanja potrošnje dan unaprijed, te unapređenja postojećeg modela raspodijele, Plinacro je formirao koordinacijsko tijelo u koje je za sada uključio nekoliko operatora distribucijskog sustava. Koordinacijsko tijelo, koje o svom radu redovito izvještava HERA-u, analiziralo je primjenjivost jedinstvenog standardnog profila, te zaključilo da se može koristiti sa zadovoljavajućom točnošću za prognoziranje potrošnje za naredni dan za svako od distribucijskih područja. U dijelu raspodijele, koordinacijsko tijelo je predložilo unaprjeđenje koje bi trebalo otkloniti neke nedostatke postojećeg modela (različit pristup za inicijalne alokacije koje se provode svaki dan i konačne alokacije koja se provodi po isteku mjeseca, različit pristup za OVT-a, ...). Raspodjela bi se po predloženom modelu provodila automatizirano kroz HROTE IT sustav s ROMM-om kao bazom. Predloženo unaprjeđenje modela bi trebalo smanjiti opterećenje za ODS-ove, koji prema postojećem modelu moraju mjesečno očitati sve kupce koji ne koriste javnu uslugu opskrbe plinom i provoditi raspodijele. Model se već testira na tri ODS-a, od početka travnja planira se testiranje na svim ODS-ima, a od početka listopada komercijalna primjena. Testiranje je potrebno provesti kvalitetno jer je riječ o komercijalno vrlo osjetljivom poslu.
 
Obvezne energetske uštede zadaju prilično muke opskrbljivačima koji već ove godine moraju provesti mjere ili platiti penale. Kakva je uloga HERA-e kad je riječ o obveznim uštedama energije u javnoj usluzi?
- Obveza povećanja energetske učinkovitosti je obveza svake članice EU. HERA ne kreira model povećanja energetske učinkovitosti, a do sada je, na traženje ministarstva, dala mišljenje na izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti i podzakonskih akata koji su bili u javnoj raspravi. Naime, Agencija prema odredbama zakona o regulaciji daje mišljenja na prijedloge propisa za koje je ovlaštena zakonima kojima se uređuje energetski sektor. Naravno da HERA prati razvoj modela naročito u dijelu obveznih ušteda koje su obveze opskrbljivača energijom, pa samim tim i opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom kojima do 2021. određuje opravdanu maržu.
 
Koji novi propisi u djelatnosti plina su u pripremi ove godine?
- Paket podzakonskih propisa iz područja plina, naročito nakon zadnjih izmjena sredinom prošle godine je kvalitetno uređen, što prema našim informacijama smatraju i energetski subjekti. Naravno da prostora za daljnja unaprjeđenja uvijek ima pa ako se ovaj unaprijeđeni model sustava raspodjela količina plina pokaže primjenjivim, može se očekivati izmjena i dopuna Mrežnih pravila distribucijskog sustava, Mrežnih pravila transportnog sustava i Pravila o organizaciji tržišta plina. U Mrežnim pravilima distribucijskog sustava u diskusiji s tržišnim sudionicima priprema se unapređenje modela ovlaštenja za izvođenje priključaka i plinskih instalacija. Eventualno će se raditi tumačenja Općih uvjeta opskrbe plinom ako bude potrebno pojasniti neke postupke.
 
Ove jeseni Europska komisija predstavlja novi paket propisa u plinu. Što se očekuje? 
- Komisija je najavila da ide s paketom, ali mislim da će to biti aktualno 2020. u novom sazivu Europskog parlamenta i Komisije. Pripreme već traju. Komisija sada naručuje veći broj studija na kojima će se bazirati „Gas package“ koji će imati tri tematska dijela. Neće biti 'zrcaljenja' po principu da se elektro-direktive prebacuju u plin, što je dobro jer ipak su to dva sustava sa svojim specifičnostima. Implementirat će se dio odredbi koje su se usuglasile kod rada na paketu „Clean Energy for All Europeans“ a koje su primjenjive i u plinu kao što je unaprjeđenje sustava naplate i promjene opskrbljivača. Drugi dio je unaprjeđenje cijelog sustava koje se provodi u više aspekata, od kojih su neki daljnja harmonizacija tarifa u dijelu određivanja dozvoljenog prihoda, kreiranje indikatora za poticanje ravnomjernog razvoja veleprodajnih plinskih tržišta, jer su tržišta u zapadnoj Europi daleko naprednija od onih u Istočnoj ili JI Europi, primjerice ovim bi bila obuhvaćena i danas različita praksa izdavanja dozvola. Treći dio tiče se uklanjanja barijera i pronalaska efikasnog načina za povezivanje plinskog i elektroenergetskog sustava. Dakle, možemo zaključiti da nas i u narednom razdoblju očekuje dosta novosti koje bi trebale rezultirati unaprjeđenjem tržišta na zadovoljstvo i korist krajnjih kupaca.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Anketa

Treba li ministrica Gabrijela Žalac podnijeti ostavku?

Ponedjeljak, 25/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1262 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević