Get Adobe Flash player
Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Konrád: Naoružani Hrvati protjerali iz Krajine i Slavonije...

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Provokativnoga skitnicu hrvatska policija neka otprati u njegov...

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Debilni uradak protiv zdrave pameti     Opskurni lik...

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Postaje sve jasniji ovaj kaos kojega neki nazivaju obrazovnom...

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Primjeri kršenja prava od strane nacionalnih...

  • Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    utorak, 17. rujna 2019. 18:38
  • Duhačeku odličje Ante Tomića!

    Duhačeku odličje Ante Tomića!

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:14
  • Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:32
  • Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    srijeda, 18. rujna 2019. 19:01
  • Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    srijeda, 18. rujna 2019. 18:54

Krčki LNG terminal s radom će započeti 1. siječnja 2021.

 
 
Već u jesen iduće godine sve mora biti spremno za prihvat plutajućeg LNG terminala na otoku Krku. Provjerili smo kakav je status tog kompleksnog projekta i kako to izgleda na gradilištu a imamo i kratak video...
https://bloggereuropa.files.wordpress.com/2015/10/krk.jpg
Nekoliko stotina metara zračne linije udaljen od velikih bijelih Janafovih spremnika za naftne derivate na Krku iz mora niče hrvatski LNG terminal. Smješten je u zoni bivše industrije plastike Dina, na lokaciji starog pomorskog pristana koji je još ne tako davno korišten za dopremu etilena za proizvodnju polietilena. Dina je nažalost neslavno propala a taj stari pristan je uglavnom srušen. U ovom trenutku radovi na gradilištu novog impozantnog pristana za LNG terminal na Krku uspješno napreduju. Veći broj poslova, koji su preduvjet za uspješno funkcioniranje terminala, već duže vrijeme radi se pod velikim vremenskim pritiskom, ali očigledno s dosta uspjeha: konačna investicijska odluka donesena je krajem siječnja, a gradilište je otvoreno u travnju, dva dana nakon ishođenja građevinske dozvole. Izvođači radova, zajednica ponuditelja Pomgrad, GP Krk i STSI punom su parom angažirani na betoniranju pilota - stupova na kojima će počivati pristan za terminal, koji je zapravo LNG-brod ili plutajuću regasifikacijsku jedinicu (FSRU). Kako smo se mogli uvjeriti na licu mjesta, započelo se krajem svibnja a početkom rujna je u vapnenačke stijene na morskom dnu bilo izliveno 37 od 164 stupova visine do 24 metra i promjera maksimalno 1,8 metara. Na pilote će se položiti tzv. cementne utvrdice za koje se veže brod-terminal.
 
Priprema za FSRU
 
Sve je to priprema za FSRU koji bi trebao biti isporučen u periodu od kraja rujna do kraja listopada 2020. Krčki LNG terminal s radom će započeti 1. siječnja 2021., kažu u LNG Hrvatskoj, tvrtki koja rukovodi projektom. FSRU koji će služiti kao terminal na Krku je zapravo konvertiran bivši LNG tanker dužine 280 metara, visine 38 metara i širine 43 metra. Kupljen je od tvrtke Golar, a plovio je pod imenom Golar Viking i trenutno se pregrađuje u korejskom brodogradilištu Hudong. Kada brod bude prenamijenjen proći će insekciju neovisne klasifikacijske kuće DNV. Uobičajeno je da terminali imaju imena, a koje će biti ime hrvatskog FSRU-a, još nije odabrano, kaže Barbara Dorić, direktorica LNG Hrvatske. 
 
Kako će funkcionirati plutajući LNG terminal na Krku? Golemi LNG tanker uplovljava vučen uz pomoć četiri remorkera i u osjetljivoj operaciji polako pristaje uz FSRU. To se smatra najrizičnijim i najopasnijim postupkom u toj industriji. Brod zatim spaja svoje pune tankove na pretakačke ruke na plutajućem treminalu i započinje istovar tekućeg plina koji je ohlađen na -162 Celzija. Na FSRU-u, koji ima kapacitet spremnika 140.000 t, vrši se ponovno uplinjavanje tekućeg plina koristeći toplinu mora, čime mu se višekratno povećava volumen. Uplinjeni plin se odmah transportira u hrvatski plinski sustav. Kako bi se zadovoljili strogi ekološki standardi i primirili zeleni aktivisti, jedan od zahtjeva je bio da odabrano tehničko rješenje za uplinjavanje LNG-a ne koristi klor za potrebe sprječavanja obraštaja sustava kroz koji prolazi morska voda, već se se raditi na principu mehaničkog čišćenja cjelokupnog sustava u sklopu godišnjeg remonta FSRU broda. 
 
Plasman plina 
 
Godišnje će biti moguće preko plinske interkonekcije u Mađarsku plasirati 1,5 milijardu m3 plina kada ove jeseni s radom započne kompresorska stanica koju gradi Plinacro. Plinacro također treba izgraditi i spojni plinovod do terminala te dionicu magistralnog plinovoda Zlobin-Rupa. Nominalni kapacitet uplinjavanja odabranog broda je 300.000 m3 satno, a prekrcaj plina s tankera kapaciteta 170.000 m3, koji su dominantni u svjetskoj floti tankera, traje maksimalno 22 sata, kažu u LNG Hrvatskoj. Dopušteno vrijeme stajanja za standardnu količinu tereta iznosi 30 sati, a u slučaju da je tereta više, radi se dogovor. Na terminal na Krku moći će pristati svi LNG tankeri, kapaciteta od 3.500 m3 do 265.000 m3, a standardni kapacitet tankera koji je uzet u obzir u izračun povezanih troškova LNG-a na Krku, a koji ne utječe na cijenu LNG-a je do 180.000 m3. U LNG Hrvatskoj naglašavaju da odabrani manji kapacitet spremnika FSRU-a neće utjecati na cijenu transporta i uplinjavanja LNG-a prema potencijalnim korisnicima terminala, što je i komunicirano u sklopu Open Season postupka s potencijalnim korisnicima terminala. 
 
Iako terminal ima godišnji kapacitet regasifikacije 2,6 milijarde eura do sada je zakupljeno samo 520 mil m3 kapaciteta - HEP je zakupio 420.000 m3, a INA 100.000 m3. Očekivala se ponuda za zakup kapaciteta od strane mađarskih energetskih tvrtki, no umjesto toga Mađarska je izrazila želju da sa 25% uđe u vlasnišku strukturu tvrtke i u skladu s tim zakupi kapacitete. U međuvremenu je financijska konstrukcija za gradnju terminala odnosno dobavu broda zatvorena pa je mađarska ponuda ostala visjeti u zraku. Razvoj hrvatskog LNG-projekta trajao je godinama i dugo je vremena bio neuvjerljiv, što je vjerojatno utjecalo na percepciju potencijalnih zakupaca terminala. 
 
Do kada SOS naknada?
 
S obzirom da su prethodni pozivi za iskaz interesa za gradnju terminala pokazali da postoji interes za dobavu LNG-a iz ovog pravca, u LNG Hrvatskoj su uvjereni da će terminal privući zakupce kada započne s radom. Godišnji operativni trošak terminala, kojim će 10 godina rukovoditi Golar, je 12 do 13 mil. eura. U LNG Hrvatskoj pojašnjavaju da će se sedam mil. eura zaraditi dosadašnjim zakupom terminala, a ostatak će se pokriti iz SOS naknade za sigurnost opskrbe, koja će prosječni račun kućanstva za plin godišnje povećati za cca 35 kuna. Kako je u međuvremenu transportna tarifa znatno pala, što je utjecalo na krajnju cijenu plina, moguće je da se ovo povećanje neće osjetiti. Barbara Dorić je uvjerena da će terminal nakon koju godinu rada postati financijski samodostatan iz zakupa te da neće biti potrebe za SOS naknadom. Uzgred, da se SOS naknada ukine potreban je zakup od bar 1,1 mlrd m3.
 
Trošak cijelog LNG projekta znatno je manji nego što je inicijalno predviđeno. Umjesto maksimalnih 383 mil. eura kapitalni trošak iznosit će 233 mil. eura. Najveći utjecaj na trošak imala je nabava broda: inicijalno je bilo planirano 250 mil. eura za tu namjenu, a nabavljen je FSRU brod za 159,6 mil. eura, dok će EPC radovi na pristanu koštati 58,5 mil. eura. Ušteda je postignuta i na zemljištu, jer je za 223 čestice u pola slučajeva postignuta nagodba, a u ostatku je tvrtka ušla u posjed zahtjevom za izvlaštenje. Projekt se financira s EU grantom od 101 mil. eura, 100 mil. eura dala je država a 32,2 mil. eura su kroz dokapitalizaciju platili HEP i Plinacro. 
 
Kao značajnu priliku za povećanje korištenja terminala u LNG Hrvatskoj vide gradnju bunkering stanice u Rijeci koja će služiti za opskrbu LNG-em u prometu, napose pomorskom i cestovnom pa tinja nada da bi se 2025. kroz bunkering moglo plasirati pola milijarde m3 plina godišnje u Hrvatskoj i regiji koja je obavezna koristi alternativna goriva u prometu. To će ovisiti o stvaranju tržišta koje u Hrvatskoj sada ne postoji, kao i u regiji, ili je kao u Sloveniji tek u embrionalnoj fazi.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Zašto olako odustajemo od razmatranja gradnje novog bloka u nuklearci Krško

 
 
Hrvatska od osamostaljenja nikada nije ozbiljno razmišljala o gradnji novog bloka nuklearke u Krškom iako su iskustva vrlo dobra. Današnji obnovljivci nisu krajnje rješenje za rastući konzum, a plin je energent u tranziciji. Manje države vraćaju se nuklearnim planovima, a bogatije od nuklearki strahuju. Mi smo bogati ili se samo bojimo reakcija javnosti?
https://www.tportal.hr/media/thumbnail/w1000/340865.jpeg
Nakon najave slovenskog premijera da bi Slovenija sve svoje snage trebala usmjeriti prema gradnji novog bloka Nuklearne elektrane u Krškom, valja se zapitati zašto je Hrvatska tako olako odustala od novog nuklearnog partnerstva sa Slovenijom i je li taj potez gospodarski racionalan ili motiviran strahom od populizma. Nova nuklearka i u susjednoj državi je već godinama predmet širokih diskusija tako da se ne može reći da su Slovenci jasno trasirali smjer svoje energetike, baš kao ni Hrvati. Susjedna se država nasukala u preplaćenom (i kriminalnom) projektu gradnje šestog bloka TE Šoštanj koja je stoga u proizvodnji granično isplativa. Za razliku od Hrvatske (koja još nije iskoristila sve ekološki prihvatljive vodne potencijale), korištenje vodnih potencijala Save kroz lanac hidroelektrana sve do hrvatske granice dobro napreduje, dok se od Mure odustalo pod pritiskom ekologa. Slovenci su se izjasnili da ne žele vjetroelektrane, ostali obnovljivci pokrivaju im oko 21% udjela u bruto potrošnji energije. 
 
Da bi dosegli svoj cilj u OIE-a o 25% udjela u bruto potrošnji do 2020. trebali bi izgraditi 2 TW h obnovljivih kapaciteta, odnosno više od tri puta nego što je izgrađeno između 2010. i 2017. Time se apostrofira nemoć države, u kojoj za razliku od Hrvatske potrošnja ipak raste, da odustane od fosilne, odnosno nuklearne energetike. Za razliku od Hrvatske, koja solara ima u tragovima, Slovenija svoje potencijale solidno koristi i ima progresivne zakone koji potiču energetsko zadrugarstvo i instalaciju fotonapona na stambene zgrade, što je u nas još misaona imenica. NE Krško u dekomisiju će ići iza 2042. stvorivši problem s radioaktivnim otpadom, što nije nerješivo. Slovenija računa da će morati osigurati zamjenskih 1.300 MW, slično kao i Hrvatska koja nuklearnu energetiku uopće nije stavila u nacrt Strategije energetskog razvoja do 2030. s pogledom do 2050. Da stvar bude još gora, Hrvatska od osamostaljenja nije ozbiljnije razmišljala o gradnji novog bloka u Krškom. Pri tom se ignorira ili podcjenjuje cijeli niz objektivnih faktora koji govore u prilog tome da je bar trebala biti provedena široka debata o elektrani čiju jeftinu i pouzdanu energiju uživamo. 
 
Nuklearna energija je odmah iza hidroenergije drugi najznačajniji niskougljični izvor električne energije na svijetu koji osigurava 10% svjetske proizvodnje električne energije. Međunarodna agencija za energiju (IEA) ove je godine u svom izvještaju konstatirala da bi razvijeni svijet bez zaokreta u energetskoj politici do 2040. mogao izgubiti i dvije trećine instaliranih nuklearnih kapaciteta. U zadnjih 20 godina kapaciteti iz vjetra i Sunca povećali su se za oko 580 GW u razvijenom svijetu, ali u sljedećih 20 godina trebali bi se upeterostručiti nastavi li se gašenje nuklearki. Treba naglasiti da je riječ o izvorima energije koji nisu 100% pouzdani, zahtijevaju 'back-up' u proizvodnji, baterijama ili drugačijem strukturiranju i vođenju elektroenergetskog sustava. U tome svijet još nema toliko iskustva da bi se olako odrekao konvencionalnih izvora među kojima su i nuklearke, koje proizvode konkurentno i u baznom režimu. Bez njih, energetska će tranzicija biti znatno teža u svijetu koji se sve brutalnije suočava s posljedicama klimatskih promjena. Pragmatizam je ponukao Francusku da za 10 godina odgodi gašenje svojih nuklearki, Rumunjska je odlučila izgraditi dva nova bloka u NE Cernavoda, Bugarska je raspisala tender za NE Belene 2 x 1000 MW, Mađarska nastavlja s velikim projektom u NE Paks, a Estonija pak želi graditi reaktor hlađen rastaljenom soli. 
 
Zazor prema nuklearnoj energetici pojačala je kastastrofa u NE Fukushima 1, koja je utjecala na podizanje sigurnosnih standarda te ujedno i na rast troška novogradnji koji je inicijalno veći. Ali kada se računa trošak proizvodnje električne energije u životnom vijeku snažne nuklearne elektrane od 60 do 80 godina, skupa sa svim popratnim troškovima pa i dekomisijom, dolazi se do cijene proizvodnje koja je konkurentna na današnjem tržištu. Sve veće oslanjanje na elektrifikaciju prometa i digitalizacija gospodarstva snažno će pogurati potrebu za pouzdanom električnom energijom u razvijenom svijetu, a ekološki standardi koji ne idu u prilog fosilnim izvorima bit će još stroži. Ovakvi obnovljivci, na žalost, nisu rješenje a plin je energent u tranziciji. Zato se ipak treba zapitati zašto se u Hrvatskoj, usprkos dobrim iskustvima s nuklearkom, nikad nije ozbiljno ragovaralo o novom nuklearnom partnerstvu sa susjedima, koji će možda ipak gledati da iskoriste postojeću lokaciju. Otvorena politička pitanja koja imamo sa Slovencima trebali bi bar privremeno ostaviti po strani i dobro razmisliti treba li napustiti taj niskougljični izvora.
 

Nina Domazet, EGE

Što se više znanja ugradi u proizvode, to su oni inovativniji

 
 
Da bi hrvatski proizvodi na međunarodnom tržištu bili konkurentni, moraju biti inovativni, naglašava mr. sc. Nina Antičić, dipl. ing., direktorica Centra za transfer tehnologija pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Isto tako, ona pojašnjava i čemu služe takvi centri - inkubatori pri visokim učilištima i gdje su tu prednosti i prilike za hrvatsku znanost i gospodarstvo, ali i napominje da se fakulteti ne bi trebali baviti poslovima na tržištu kao što je projektiranje, mjerenje, nadzori i sl. jer se time devalvira rad znanstvenika i profesora.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/anticic-nina-20190906142948697.jpg
• Fakultet strojarstva i brodogradnje, kao i svi drugi tehnički fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, ove godine obilježava 100. obljetnicu. U tih 100 godina suradnja s gospodarstvom uvijek je bila ključna sastavnica visokoškolske djelatnosti. Koja je u svemu tome uloga Centra za transfer tehnologije u protekle 23 godine otkako postoji?
- Centar za transfer tehnologije d.o.o. je poduzeće osnovano 1996. godine od strane Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Osnovan je kao prvi transfer tehnologije u Hrvatskoj. Konzultant Ministarstvu znanosti za osnivanje CTT-a je bio njemački Institut Fraunhofer. Ministarstvo znanosti je bilo snažno uključeno u osnivanje CTT-a jer je u to vrijeme država imala izraženu potrebu za ovakvom institucijom. Kratko nakon završetka Domovinskog rata revitalizacija industrije najbolje se mogla provesti u sinergiji znanja iz akademske zajednice i razvoja privatnog sektora. Stoga je prvenstvena zadaća CTT-a bila povezivanje znanstveno-istraživačkih kapaciteta FSB-a i ostalih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu s industrijom te pomoć u transferu tehnologija u gospodarstvo. 
Realizirani su mnogi značajni nacionalni projekti kao, npr. projekti 'Korištenje biomase u kogeneracijskim procesima - Preporuke za najbolju praksu u drvnoj industriji i šumarstvu' za naručitelja Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i 'Analiza tehnologija za energetsku oporabu komunalnog otpada' za naručitelja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva. Za INA-u su izrađene cjelokupne tehničke i tehnološke analize, s prijedlozima za optimalno reprojektiranje glavnih i pomoćnih pogona Rafinerije nafte Sisak, a za Končar Elektroindustriju je razvijena strategija za unaprjeđenje kvalitete i proizvodnje. Također su napravljeni mnogi projekti suradnje s brodogradilištima, poput strukturnih analiza, proračuna i analiza metodom konačnih elemenata (FEM) čvrstoće, vibracija i buke, a ugovoreni su i višegodišnji projekti sa stranim naručiteljima kao što je Bureau Veritas iz Francuske. 
Neka čitatelji ne steknu dojam da prije osnutka CTT-a FSB nije surađivao s gospodarstvom. Naravno da je surađivao. No, promjena društvenih i gospodarskih okolnosti kao što su zamah poduzetništva, razvoj privatnog sektora i tranzicija u tržišno gospodarstvo stvorile su FSB-u nove i izazovnije prilike za suradnju s industrijom. Fakultet ne može i ne treba na sve takve izazove odgovarati jer je on prevalentno nastavna i istraživačka ustanova. A osim toga, fakulteti imaju i brojne administrativne zapreke. Osnutkom CTT-a FSB je ponudio novi pravni i financijski okvir suradnje FSB-a i industrije. CTT je fleksibilniji u poslovnim procesima - od zapošljavanja do javne nabave. Troškovi poslovanja su bitno manji jer nije opterećen infrastrukturom i neizravnim troškovima kao javna visoka učilišta. Može ugovarati stručne poslove, uključujući i projekte visoke vrijednosti koji nisu primjereni znanstvenoj organizaciji gdje postoji visoka averzija prema riziku itd.
U proteklih desetak godina društvo i gospodarstvo su se jako mijenjali. Hrvatska je ušla u Europsku uniju, a svijet je zakoračio u četvrtu industrijsku revoluciju. Zahvaljujući ovim pokretačima, CTT se snažno usmjerio prema europskim projektima. Navest ću nekoliko primjera. Unutar programa CARDS proveden je projekt 'Intellectual Property Rights Infrastructure for the Research and Development Sector in Croatia'. Program TEMPUS financirao je projekt 'Advanced Ship Design for Pollution Prevention'. U suradnji sa Zagrebačkom županijom CTT je, uz financiranje Strategije Europske unije za Dunavsku regiju, proveo projekt 'Sava Region Initiative for Innovative Development'. LIFE projekt 'New Pet Collecting and Recycling Scheme in Croatia' rezultirao je osnivanjem 'spin off' poduzeća za zbrinjavanje PET ambalaže.  Uz mnoge druge kolaborativne istraživačko-razvojne projekate s malim i srednjim poduzećima (fondovi IRCRO i TEHCRO), CTT je razvio je i vlastitu punionica za električna vozila, uz financiranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
 
Blisku suradnju s lokalnom zajednicom CTT očituje kroz sudjelovanje u različitim projektima od javnog interesa. Primjer takvog projekta je uspostava inkubacijsko-poduzetničkog centra u Samoboru 'Mali Tehnopolis Samobor' koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 
U današnje vrijeme strateški smisao CTT-a više nije samo povezivanje znanosti i gospodarstva na lokalnoj razini. To nije dovoljno. Potrebno je podizati međunarodnu konkurentnost gospodarstva. Naime, nakon ulaska u Europsku uniju tržišta su se otvorila i poslujemo u uvjetima zajedničkog tržišta. Dakle, naša poduzeća imaju priliku izvoziti, ali da bi njihov proizvod na međunarodnom tržištu bio konkurentan, on mora biti inovativan. Što je više znanja u njega ugrađeno, to je inovativniji. Inovativnost je često korelirana s izvoznom orijentacijom malih i srednjih poduzeća i takva poduzeća su najmotiviranija da uđu s Fakultetom i CTT-om u suradnju. CTT im pruža različite savjetodavne usluge o mogućnostima i tehničkom i tržišnom potencijalu zaštite rezultata istraživanja, upravljanju intelektualnim vlasništvom, pomažemo u pisanju projektnih prijedloga i ugovaranju istraživačko-razvojnih projekata te u pronalasku potencijalnih izvora financiranja. Nadalje, pružamo usluge administrativnog upravljanja europskim projektima, bavimo se cjeloživotnim obrazovanjem i organiziramo brojne seminare i stručne skupove te vodimo mali poduzetnički inkubator te studentski inkubator.
CTT se u projektima suradnje s gospodarstvom i seminarima naslanja na kadrovski kapital FSB-a, a vizija koju smo postavili za CTT je zajednička vizija prethodne i sadašnje Uprave FSB-a i CTT-a te naša suradnja teče kontinuirano i izvrsno u svim elementima.
 
• Koje su snage, a koje slabosti i gdje vidite prilike, a gdje prijetnje za djelatnost i poslovanje CTT-a?
- U protekle dvije godine smo proveli dubinsko snimanje poslovanja i temeljem nalaza uredili svoj ustroj i poslovne procese. Prijavili smo petnaestak projektnih prijedloga na različite izvore financiranja (IRI, EEN & Norway, Interreg) i tu već imamo pozitivne ocjene i očekujemo ugovaranje. Uveli smo pružanje nove usluge - administrativno upravljanje europskim projektima i sklopili ugovore za sljedeće četiri godine, a dva nova ugovora za administriranje su nam trenutačno u fazi sklapanja. Kadrovski smo se pojačali, unaprijedili nadzor nad izvršavanjem posla i financijama, a povezana poduzeća koja nisu donosila dobit smo diskontinuirali ili pripojili CTT-u. 
Početkom srpnja 2018. godine organizirali smo JRC-ovu konferenciju o inovacijama i transferu tehnologije pod naslovom 'Investment Readiness of Innovation Projects' i doveli na FSB 170 istraživača i inovativnih poduzetnika iz cijele Europe te sam vrh JRC-a (Zajednički istraživački centar Europske komisije). Postali smo i službeno 'potporna poduzetnička organizacija' i upisali se u Upisnik koji vodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. U tijeku je HAMAG-BICRO-ov projekt izobrazbe za pružanje stručne, tehničke i edukativne pomoći za pokretanje poduzetničkih projekata i poduzeća te njihov brz i održiv razvoj u kojem sudjelujemo temeljem registracije u Upisniku. Ove godine smo osnovali podružnicu CTT-a u Slavonskom Brodu i ona je već počela poslovati. Osnutkom podružnice smo zadovoljili geografske zahtjeve programskog područja tako da sad možemo sudjelovati na predpristupnim projektima koje Europska unija financira u zemljama Istočne Europe.
Poslovno gledano, CTT je u odličnoj situaciji. Da radimo dobro, potvrđuje nam i nekoliko posjeta dekana i voditelja službi čak tri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kada su razmišljali o osnutku vlastitog ureda ili poduzeća za transfer tehnologije, došli su nas pitati za mišljenja i savjete. Prenijeli svoje im organizacijsko znanje i iznijeli moguće varijante. Veseli nas da je CTT prepoznat i odabran kao 'benchmark'. Dakle, CTT je odlično pozicioniran u znanstvenoj zajednici. Kad je u pitanju konkretna suradnja na projektima s drugim znanstvenim organizacijama, ona je već dobro razvijena. CTT ima konkretne zajedničke projekte s, npr. Agronomskim, Građevinskim, Rudarsko-geološko-naftnim i Šumarskim fakultetom. 
Imamo i slobodnih kapaciteta, a po mom mišljenju, trebamo ih usmjeriti prema FSB-u. Tu su prilike brojne, počevši od zaposlenja na projektima za mlade istraživače FSB-a koji nakon doktorata ne ostaju u sustavu znanosti, do administrativne podrške upravljanju europskim projektima. U unaprjeđenju rada stručnih službi, organizacijske učinkovitosti te u jačanju zajedništva na FSB-u nalaze se najveće prilike za rast CTT-a. 
Imamo odličnu situaciju i trebamo iskoristiti postignutu stabilnost za novi rast i razvoj.
 
• Koliko je trenutačno tvrtki koje djeluju u sklopu CTT-a? Čime se sve one bave? Koje su od takvog načina rada koristi za njih, a koje za FSB?
- CTT vodi mali poduzetnički inkubator, trenutačno je u njemu 15 poduzeća. Usluga inkubiranja pruža se novoosnovanim poduzećima nastalima u suradnji FSB-a s gospodarstvom. 'Start-up' i 'spin-off' kompanije dobivaju pomoć u prostoru i infrastrukturi te u stručnoj i organizacijskoj potporu u umrežavanju, identificiranju izvora financiranja razvojno-inovacijskih projekata, savjetodavnim i administrativnim uslugama, a posebno u edukaciji i razvoju poduzetničkih kompetencija. Smještaj inkubatora unutar fakultetskog prostora nužan je za održavanje istraživačke atmosfere poduzećima u fazi nastajanja inovacije jer su njihove prve tri godine postojanja kritične za postizanje samoodrživosti. Kao odličan primjer želim istaknuti poduzeće Bonum, čiji su osnivači bivši istraživači FSB-a, koji su, nakon izlaska iz znanstvene zajednice i ulaskom u poduzetništvo zajedno s FSB-om dobili europski projekt 'Razvoj efikasne metodologije za analizu konstrukcije plovnih objekata metodom konačnih elemenata'. Projekt je u provedbi, a uredi Bonuma se nalaze u našem inkubatoru. Naravno da nisu sva inkubirana poduzeća na ovako visokoj istraživačkoj razini, no nastojimo postići da sva inkubirana poduzeća surađuju s FSB-om. 
Ako pogledate svjetske prakse, uočit ćete da sva uspješna sveučilišta (Harvard, MIT, Stanford i dr.), imaju vlastite poslovne inkubatore i/ili akceleratore. University of Adelaide iz Australije je čak licencirao vlastiti program uspostave i upravljanja sveučilišnog inkubatora i prodao model na više desetina sveučilišta po cijelome svijetu. S njima smo u intenzivnom kontaktu.
Sve veći broj velikih korporacija također ima vlastite inkubatore i akceleratore. Na primjer, švedski Saab je poznat po velikom broju 'spin-in' i 'spin-off' poduzeća. Uloga inkubatora i akceleratora u korporacijama je dvojaka. S jedne strane poduzetnici i inovatori koji dolaze s tržišta unose nove ideje i inovacije. 'Crowdsourcingom' korporacije unaprjeđuju generiranje ideja bez opterećenosti mogućim organizacijskim zaprekama za njihovu realizaciju i postižu sukreiranje. S druge strane, ideje i inovacije, a posebno disruptivne inovacije koje nastanu unutar organizacije, potrebno je zaštititi od ograničenja sustava i omogućiti im nesmetan razvoj dok ne dostignu zrelost. Zato ih se izmješta u inkubator. Naime, korporacije su često jednako trome i glomazne kao javni sektor pa je propusnost dobrih ideja loša, ili dobre ideje nisu uopće dočekane prijateljski.
U 'co-working' prostoru CTT-a namijenjenom studentima FSB-a djeluje Studentski inkubator. Osigurana je sva fizička infrastruktura, računala, brzi internet, stručno i poslovno mentorstvo te druga pomoć u resursima. Studentski inkubator je otvoren svim studentima koji su zainteresirani za pokretanje vlastite poduzetničke inicijative. Cilj nam je ohrabriti studente za ulazak u poduzetništvo i pružiti im pomoć u savladavanju prvih poslovnih koraka. Trenutačno, iz sredstava vlastite dobiti CTT-a dajemo financijsku potporu trima studentskim projektima iz područja robotike i automatizacije.
 
• Iako je zamišljeno je da CTT bude mjesto za transfer znanja i tehnologija s FSB-a na gospodarstvo i obratno, ponekad se čini da se njegova djelatnost ponajviše svodi na organizaciju seminara, radionica, stručnih usavršavanja i sl., a manje na suradnju s gospodarstvom i zajedničko istraživanje i razvoj. Koliko je to točno i, ako jest, kako poboljšati stanje? 
- Niti ne želimo da CTT počne raditi znanost. On ne treba raditi istu stvar kao FSB i konkurirati mu, već biti komplementaran FSB-u. Zato se bavimo 'soft' projektima, savjetodavnim uslugama u transferu znanja i tehnologija te podrškom razvoju konkurentske sposobnosti za poduzetništvo. To sam već pobliže objasnila u prethodnim odgovorima.
Prema tome, seminari, radionice i izobrazbe nisu svrha sami sebi. Ciljevi seminara su mnogostruki. Prvo, na seminarima se diseminiraju najnovija znanstvena postignuća gospodarstvenicima. Time se podupire njihova konkurentnost u rješavanju najsloženijih inženjerskih problema i oni se osposobljavaju za snažnu globalnu konkurenciju u inženjerstvu. Drugo, stjecanjem novih uvida i znanja podiže se apsorpcijski kapacitet gospodarstvenika i otvara put za sukreiranje zajedničkih ideja za razvojno inovacijske projekte. Time su seminari, stručna okupljanja, konferencije i tečajevi jedan od glavnih kanala za identificiranje potencijalnih projekata suradnje Fakulteta s gospodarstvom. Treće, zavaljujući kontaktu s gospodarstvenicima, nastavnici FSB-a koji drže seminare, dobivaju informacije koje koriste za osvježavanje sadržaja postojećih kolegija i uvođenje novih izbornih kolegija na preddiplomskoj i diplomskoj, a osobito na poslijediplomskoj razini.
 
• Što bi konkretno trebali poduzeti, i sam CTT i FSB kao njegov osnivač i vlasnik, da CTT doista postane središnje mjesto u Hrvatskoj za transfer strojarskih i srodnih tehnologija? 
- Pogrješno je težiti centralizaciji transfera strojarskih i srodnih tehnologija. Mislim da se transfer treba provoditi iz mjesta na kojemu je i nastao, a da je tako, potvrđuje i sustav financiranja IRI projekata koji u svakom projektu predviđa i alokaciju sredstava za transfer po završetku istraživačko razvojnih aktivnosti. Ne vidim da bi 'biti market leader' trebao biti CTT-ov cilj u užem smislu riječi. Dapače, odlično surađujemo s drugim tehničkim fakultetima i njihovim uredima ili poduzećima za transfer tehnologije. 
Naši ciljevi i planovi za budućnost su više kvalitativni, a manje kvantitativni. No, nećemo ih moći ostvariti bez promjena na FSB-u.
Prvo, potrebno je jasnije diversificirati suradnju s gospodarstvom FSB-a i CTT-a. Sada imamo mješovitu situaciju gdje se ponekad dogodi da CTT odradi projekt koji na kraju završi objavom članka, a imamo i situaciju da Fakultet pruža inženjerske usluge. To bi trebalo urediti. CTT bi se trebao baviti stručnim poslovima, a FSB bi trebao zadržati suradnju s gospodarstvom razvojno-istraživačkog karaktera koja daje neki doprinos znanosti. Moje viđenje je da Fakulteti ne trebaju raditi poslove na tržištu kao što je projektiranje, mjerenje, nadzori i sl. U takvim poslovima je opća razina cijena niska pa se devalvira rad znanstvenika i profesora, a na tržištu se stvara užasna distorzija jer privatni sektor aktivnosti Fakulteta na tržištu naziva 'nelojalnom konkurencijom'. Nadalje, u tržišnim uvjetima se znanstvena izvrsnost Fakulteta ne razvija jer su radni sati alocirani na jednostavnije poslove. Posljedično, znanstvena komponenta erodira. 
Mislim da se Fakultet u suradnji s gospodarstvom treba usmjeriti prema ugovornim istraživanjima. To su poslovi koji imaju daleko višu profitnu stopu od pružanja usluga. Da se razumijemo, nije vulgarno govoriti o novcu. Želja istraživača za dodatnom zaradom je sasvim legitiman cilj. Čak i istraživanje odrednica suradnje znanosti i gospodarstva koje je prije desetak godina provela dr. Sonja Radas s Ekonomskog instituta pokazuje da su znanstvenicima glavni poticaji za suradnju s gospodarstvom mogućnosti dodatne zarade i intelektualni izazovi. Dakle, odlično je da Fakultet ima puno suradnje s gospodarstvom i da je motivacija neupitna. Potičimo da se ona i još bolje razvije. Ali, Fakultetu priliči da ta suradnja bude i intelektualno izazovna, a ne samo financijski unosna.
Drugo, treba poboljšati nadzor nad financijskom učinkovitošću suradnje s gospodarstvom i to primjenom 'activity-based-costing' metode jer nemaju svi projekti jednako visoke neizravne troškove. 
Treće, Fakultet u odnosu na svoj kadrovski kapital i broj projekata puno više treba stvarati intelektualno vlasništvo i prijavljivati patente. Oni su važni jer tehničkom fakultetu pomažu u pozicioniranju na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Uostalom, sukladno svim metodologijama rangiranja uspješnosti znanstvenih organizacija u svijetu, patenti su jedan od pokazatelja intenziteta istraživačke aktivnosti. Na FSB-u imamo neobičnu situaciju da se odvija odlična istraživačka aktivnost, ali u bilanci nemamo dugotrajne nematerijalne imovine. Već sam spomenula potrebu podizanja organizacijske djelotvornosti Fakulteta kako bi suradnja između FSB-a i CTT-a bila izdašnija i tečnija.
U budućnosti, CTT-ovi glavni izazovi su interdisciplinarnost i specijalizacija. Interdisciplinarnost je prioritet svih istraživačko-razvojnih politika Europske komisije koje nastoje umanjiti zaostajanje EU-a za inovacijskom činidbom glavnih konkurenata. Već sad radimo vrlo intenzivno na uspostavi suradnje s drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu i s drugim sveučilištima i znanstvenim institutima. I već imamo konkretne rezultate u obliku projekata kojima je dodijeljeno financiranje. Već sam nabrojala naše glavne partnere i u tom smjeru ćemo nastaviti. 
Specijalizacija podrazumijeva pročišćavanje portfelja usluga u suradnji s FSB-om, kao što sam već objasnila, i visoku razinu kvalitete pružanja usluga. 
 
• Hoće li možda u tome pomoći i nedavno osnovano Gospodarsko vijeće FSB-a? Koja će biti njegova uloga i kakav će biti njegov odnos s CTT-om?
- Osnutak Gospodarskog vijeća FSB-a je još jedan pokazatelj predanosti suradnji s industrijom. FSB i CTT sebe ne vide izvan industrije, već kao njezine čimbenike. To je odlično. 
Naravno da FSB nije moguće promatrati izdvojeno od Sveučilišta. Ono vapi za modernizacijom u svim segmentima. S obzirom na to da je Hrvatska u 2019. pala na globalnoj ljestvici inovativnosti (Global Innovation Index) za 11 mjesta u odnosu na 2018. godinu i sad se nalazi na 52. mjestu, očigledno nešto ne radimo dobro. 
No, kao što sam već rekla, pokretači promjena trebaju doći iznutra. Nemojmo zavaravati ni sebe niti vanjske članove vijeća i povjerenstava da imaju upravljačke poluge ili da sami već ne znamo u kojem pravcu se trebamo reformirati. To već znamo jako dobro, ali promjene u koje se upuštamo su male i spore u usporedbi s drugim sveučilištima iz EU-a, a posebno iz svijeta. Sretna sam da su u Gospodarsko vijeće izabrani ljudi od najvećeg ugleda, profesionalnosti i poslovne sposobnosti. Nadam se da će nam oni dati odvažnosti, profesionalne odgovornosti i dragocjenih savjeta koji će nas potaknuti da osuvremenimo FSB. Po broju i kvaliteti međunarodnih projekata, FSB je u mnogim segmentima vrhunska istraživačka organizacija, a upravljačko, organizacijsko i administrativno unaprjeđenje samo može pojačati znanstvenu izvrsnost FSB-a. 
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., http://www.energetika-net

Anketa

Je li prijevara globalni prosvjed za zaštitu klime?

Subota, 21/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 896 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević