Get Adobe Flash player
HDZ u Zagrebu pao u kafiću

HDZ u Zagrebu pao u kafiću

Zlatko Hasanbegović se -...

Kad padne izborni turizam

Kad padne izborni turizam

Susjeda Dušanka nije dobila ustaške...

Država u državi

Država u državi

Nema Udbe – nema lustracije     Sintagma...

HDZ nakon Tuđmana

HDZ nakon Tuđmana

Izigrano je biračko tijelo imenovanjem ministara koji nisu pripadali...

Hrvatsko iseljeništvo na koljenima

Hrvatsko iseljeništvo na koljenima

Milijuni iseljenih Hrvata izjednačeni s Pupovčevim...

  • HDZ u Zagrebu pao u kafiću

    HDZ u Zagrebu pao u kafiću

    četvrtak, 25. svibnja 2017. 19:33
  • Kad padne izborni turizam

    Kad padne izborni turizam

    četvrtak, 25. svibnja 2017. 16:02
  • Država u državi

    Država u državi

    četvrtak, 25. svibnja 2017. 15:58
  • HDZ nakon Tuđmana

    HDZ nakon Tuđmana

    utorak, 23. svibnja 2017. 20:16
  • Hrvatsko iseljeništvo na koljenima

    Hrvatsko iseljeništvo na koljenima

    četvrtak, 25. svibnja 2017. 15:49

Troškovi za zdravlje zbog onečišćenja zraka u Hrvatskoj iznose više od 2 milijarde eura godišnje

 
 
EK-ovo izvješće Environmental Implementation Review za Hrvatsku ističe alarmantne podatke o posljedicama zagađenja zraka i ističe potrebu velikog napretka u sektoru gospodarenja otpadom i prelaska s linearnog na kružno gospodarstvo.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/zalazak-sunca-dimnjak-20120316122252266.jpg
U ožujku je Europska komisija objavila izvješće Environmental Implementation Review koje ističe jake strane, prilike za poboljšanje i slabosti članica EU-a u području zaštite okoliša. Ono ujedno služi kao novi alat kojim EK želi uštedjeti 50 milijardi eura na zdravstvenim troškovima i izravnim troškovima za okoliš, a u području otpada do 2020. otvoriti dodatnih 400 000 radnih mjesta. Prema izvješću, koji sadrži pregled stanja okoliša u 28 država članica, determinirane snage, slabosti i prilike te prijedloge za poboljšanja, za Hrvatsku veliki izazov predstavlja gospodarenje otpadom, odnosno prevencija njegova nastanka, kao i kvaliteta zraka, a tu su podaci vrlo alarmantni.
 
Energetski i okolišni nameti u Hrvatskoj znatno iznad EU prosjeka. Nameti povezani s okolišem su u 2014. godini iznosili čak 3,86% bruto domaćeg proizvoda, što je znatno više od prosjeka EU-a koji iznosi 2,46%. Slično je i s energetskim nametima koji iznose 2,33% BDP-a, dok je EU-u prosjek 1,88%. Primjenom uspješne prakse oporezivanja drugih članica EU-a u Hrvatskoj bi se mogao povećati proračun za čak 3,55 mlrd. kuna ili za 1,04% BDP-a u 2018., što bi u 2030. godini iznosilo 6,61 mlrd. kuna ili 1,67% BDP-a. Procjenjuje se da bi se najviše prihoda generiralo povećanjem nameta na vozila, koji bi u 2030. iznosili 2,96 mlrd. kuna i izmjene nameta na goriva za vozila, s iznosom 1,2 mlrd. kuna u 2030. godini.
 
Iako su se u razdoblju 1990.-2014. godine smanjile emisije nekoliko onečišćujućih tvari u zrak, ipak su prekoračeni standardi EU-a za kvalitetu zraka. Posljedica toga je procjena Europske agencije za okoliš (EEA) u kojoj se 2013. godine oko 4820 slučajeva preuranjene smrti moglo pripisati koncentracijama lebdećih čestica, 240 takvih slučajeva koncentracijama ozona, a 160 takvih slučajeva koncentracijama dušikova dioksida. Eksterni troškovi povezani sa zdravljem nastali zbog onečišćenja zraka u Hrvatskoj iznose više od 2 mlrd. eura godišnje! Oko 1 mil. radnih dana se svake godine izgubi zbog bolesti povezanih s onečišćenjem zraka i 92 mil. eura godišnje iznose povezani troškovi za poslodavce, više od 6 mil. eura godišnje iznose troškovi za zdravstvo i 30 mil. eura godišnje (sve vezano za prilagođeni dohodak 2010.) iznose gubici usjeva u poljoprivredi. Poprilično poražavajući rezultati za Hrvatsku vidljivi su u sektoru gospodarenja otpadom, što će je još više udaljiti od europskih ciljeva u recikliranju otpadom do 2020. godine. Iako, prema priloženim podacima Hrvatska stvara 387 kg otpada godišnje po stanovniku, što je znatno manje od prosjeka EU-a (475 kg godišnje po stanovniku), recikliranje komunalnog otpada je na 18% iz 2015. godine, u odnosu na 44%, koliko iznosi prosjek EU-a. Prema tome Hrvatska je među najlošijima u tom području. Problem se nazire u nepromijenjenim navikama stanovništva koje gotovo tri puta više komunalnog otpada odlaže na odlagališta, u donosu na prosjek EU-a od 28%. Odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta je, prema Ugovoru o pristupanju EU-u, za 2013. godinu trebalo iznositi najviše 75% ukupne količine. Međutim, u usporedbi s referentnom 1997, u 2015. je odloženo znatno više.
 
Početkom godine na sjednici Vlade usvojen je novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2022. godine koji se temelji na kružnom gospodarstvu i moglo bi se povući oko 475 milijuna eura čime bi se omogućilo povećanje stopa recikliranja i ostvarenje cilja od 50% odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla i metala do 2020. "Gospodarenje otpadom najkritičniji je sektor u kojemu treba hitno djelovati. Prelazak na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno spor je i zahtijeva odlučan angažman tvoraca politika, poslovnih aktera i potrošača. Izazove predstavljaju i određivanje područja mreže Natura 2000 te provedba mjera očuvanja", stoji u izvješću. Izvješće pokazuje kako je Hrvatska tek započela s tranzicijom s linearnog na kružno gospodarstvo, a navedeni razlozi koji doprinose takvom stanju su šestogodišnja recesija, općeniti nedostatak prikladnih politika i kompetencija i regulatorni okvir koji je i dalje tek djelomično prilagođen propisima EU-a.
 
Iako se produktivnost resursa u Hrvatskoj blago poboljšala u proteklom desetljeću i dalje je znatno ispod prosjeka EU-a, s 1,1 EUR/kg u 2015. godini (europski prosjek je 2,0 EUR/kg). Hrvatska još nije podnijela izvješće EK-u o Direktivi 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, zbog nedavnog pristupanja EU-u, ali je zato EK ocijenio prenošenje Direktive 21/271/EEZ o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u hrvatsko zakonodavstvo kao znatan napredak, uz još potrebne izmjene radi potpune usklađenosti, za što će biti potrebno oko 2,88 mlrd. eura. Od dodijeljenih 281 mil. eura iz Operativnog programa za okoliš, financiranog iz Kohezijskog fonda za razdoblje 2007.-2013. godine, Hrvatska je do kraja 2015. potrošila više od 42% (120 mil. eura). Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) s dvije milijarde eura poslije prve izmjene čini većinu proračuna Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Od ukupnog proračuna EPFRR-a, 5,8% je namijenjeno za mjere povezane s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama, a 13,5% za mjere povezane s prirodnim ograničenjima otpada.
 

Matija Eppert, www.energetika-net.com

Na tržištu dvostruko više PET ambalaže nego što je za nju uplaćena naknada FZOEU

 
 
U Hrvatskoj se godišnje proizvede više od 100 tisuća tona plastičnog i staklenog ambalažnog otpada. No, ta službena statistika ne samo da je mrtvo slovo na papiru već je, na žalost, netočna. Uzevši u obzir da je količina proizvedene prazne ambalaže stavljene na tržište, odnosno one bez etiketa i nenapunjene, gotovo dvostruko veća od registriranih količina za koje se pretpostavlja da su stavljene na tržište kroz sustav Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), za očekivati je da će količine otpadne ambalaže koja će nastajati u razdoblju do 2022. godine biti veća od procijenjene, navodi se u Planu gospodarenja otpadom Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Zbog toga su na gubitku svi oni koji žele ili moraju napraviti sve da za sobom ostavimo što čišći planet, ali i državni proračun i privatne tvrtke. 
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/pet-ambalaza-20120229152651108.jpg
"Sustav povratne naknade jedan je od rijetkih pozitivnih dijelova zaostalog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Povratna naknada pokazala se kao ekološki izuzetno efikasna mjera jer se reciklira čak 92 posto ambalaže koja se nalazi u sustavu povratne naknade" kaže Marko Košak, voditelj programa Otpad u Zelenoj akciji. Istovremeno, podaci iz novodonesenog Plana za gospodarenje otpadom pokazuju da su Hrvati tijekom 2015. godine proizveli više od 215 tisuća tona ambalaže, od čega najveći pojedinačni udio čini papir, no staklo, plastika i metal zajedno čine ipak više od polovice ukupnog iznosa. A upravo za te stavke vrijedi povratna naknada i stoga bi bilo logično da je moguće pratiti količinu boca i druge vrste ambalaže koja se stavlja na tržište, preko polica u trgovačkim lancima, do završetka kruga kada građani vraćaju ambalažu iz sustava povratne naknade u trgovinama, ručnim prihvatom ili preko aparata za automatizirani povrat. No, u istom tom dokumentu, nadležno Ministarstvo već navodi da je, uzevši u obzir dodatne izvore podataka, količina prazne ambalaže stavljene na hrvatsko tržište gotovo dvostruko veća od registriranih količina u Fondu (FZOEU). A to znači da su proizvođači i distributeri uplatili i ukupno manji iznos za skupljanje i zbrinjavanje te ambalaže koju su stavili na tržište, umjesto da se istu pravilno prikupi, obradi i pripremi za recikliranje. 
 
Fond je stoga svim distributerima, proizvođačima, trgovcima i drugim tvrtkama koje sudjeluju u procesu 'putovanja' boce iz tvornice do otpada u reciklažnom dvorištu, nedavno poslao upozorenje da moraju prijavljivati svaki komad ambalaže, s prijetnjom kazne od 150 do 400 tisuća kuna za pravnu osobu, te od 50 do 100 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Tako planiraju dovesti u red registar barkodova koji se nalaze na bocama, limenkama i drugoj ambalaži s povratnom naknadom. Fond je ujedno proizvođačima poručio da će prihvaćati samo u potpunosti ispunjen obrazac, što za mnoge znači i borbu s hrvatskom birokracijom. Višegodišnje zanemarivanje problema s prijavom i barkodovima za svu ambalažu iz sustava povratne naknade koja će završiti na policama u trgovinama i zatim u procesu recikliranja, državna administracija sada pokušava riješiti oštrim potezom noža – prijetnjama i kaznama. Birokratizirani sustav i nebriga o poslovnim procesima privatnika, ali i njihovo nepoštivanje propisa, na koncu ne donosi nikakav pozitivni pomak u odmicanju od linearnog ka konceptu kružnog gospodarstva. Radi se o sve važnijem načinu vođenja poslovnih procesa jer umjesto 'uzmi, proizvedi, baci' pristupa, potiče tvrtke da se uistinu brinu o prirodnim resursima, stvarnim smanjenjem zagađenja okoliša u svim fazama poslovanja. Kružnu ekonomiju posebno promiče Europska unija, ali je vrlo često popularna i u javnim nastupima predstavnika privatnog i javnog sektora no, na žalost, obje strane ga znatno manje provode u praksi, objavio je SEEbiz.
 

N.D., www.energetika-net.com

Više od 95 posto proizvoda u našem programu rezultat našeg rada, razvoja i inženjeringa

 
 
Rijetke su hrvatske tvrtke koje neprestano ulažu u razvoj i nove proizvodne pogone, a isto tako su rijetke one koje vlastite ljude ističu kao ključ uspjeha. Također nema mnogo hrvatskih tvrtki čiji su proizvodi prisutni u 50 zemalja na svim kontinentima. No, jedna od njih je Klimaoprema koja već 41 godinu pokazuje smjer u kojem bi se trebalo kretati hrvatsko gospodarstvo. Ipak, da sve to baš nije lako ostvariti, pojašnjava Sergio Galošić, dipl. ing, predsjednik Uprave Klimaopreme. Pri tome kao jedan od ključnih problema danas, a osobito u budućnosti ističe nedostatak kvalitetne, školovane i obučene radne snage.
http://images.energetika-net.com/media/articles/razgovori/sergio_galosic-3.jpg
Za početak, možete li ukratko predstaviti Klimaopremu danas?
- Klimaoprema je danas sa svojim proizvodima i rješenjima stalno prisutna u čak 35 zemlje svijeta, dok reference možemo pronaći u čak 50 zemalja svijeta. Primarno smo proizvodno-tehnološka tvrtka. Što to znači? ‘Proizvodna’ znači da je više od 95 % proizvoda u našem programu rezultat našeg rada, razvoja i inženjeringa, dok ‘tehnološka’ znači da danas možemo u cijelosti provesti automatizaciju i robotizaciju proizvodnje. To ujedno znači da možemo odgovoriti na sve zahtjeve tržišta i bilo kakve specifične potrebe kupaca.
Poslujemo na dvije lokacije u Hrvatskoj: u Samoboru gdje su smješteni Uprava, razvojno-tehnički timovi i dio proizvodnje i u Novoj Gradiški gdje imamo velikoserijsku automatiziranu i robotiziranu proizvodnju opreme za ventilaciju i klimatizaciju i čiste prostore na 6000 m2 površine proizvodnih pogona.
Trenutačno imamo 335 zaposlenih s ciljem povećanja u sljedećih nekoliko mjeseci na 350. Moram naglasiti da je od tog broja čak 100 visokoobrazovanih i visokostručnih djelatnika, po čemu smo među vodećima ne samo u Hrvatskoj, već i u zemljama u okruženju. To je ono što nam omogućava odgovarati sve složenijim zahtjevima koji se danas postavljaju na tržištu.
 
Već ste gotovo pola godine na čelu Klimaopreme. Koje su po vašem mišljenju najveće prednosti tvrtke, a koje slabosti u današnjem tržišnom okruženju. Isto tako, gdje vidite prilike, a gdje prijetnje za buduće poslovanje?
- Naša je snaga prvenstveno u ljudima jer bilo kakvi strojevi, oprema i roboti bez stručnih i obučenih djelatnika koji na tome rade ili koji time rukuju nemaju mnogo smisla. Tu je i dinamičnost i fleksibilnost jer smo, ipak, u svjetskim mjerilima mala tvrtka, a tu je i koncentracija znanja, što čine mladi, ali i iskusni stručnjaci koji im neprestano prenose iskustvo. Sve to nam omogućava brzo donošenje odluka, kako bismo što učinkovitije mogli odgovoriti na zahtjeve tržišta, što je u vremenima kada još rastemo golema prednost.
S druge strane, naša najveća slabost je upravo u tome što smo regionalni lider, što znači da bi u budućnosti mogli imati problema ako zaokupljeni svojom vodećom ulogom ne primijetimo ulazak konkurencije na tržište. Uz to, slabost proizlazi i iz toga što rastom polako gubimo fleksibilnost.
Naše prilike su pak u širenju izvoza, još boljoj prisutnosti na europskim tržištima, u geostrateškom položaju Hrvatske i u njezinom članstvu u Europskoj uniji (što bitno olakšava komunikaciju i plasman robe) i u strukturnim fondovima jer smo jedna od prvih hrvatskih tvrtki koja je ta sredstva uspješno iskoristila za proširenje proizvodnih kapaciteta. Prilike vidim i na tržištu Azije pa i Rusije i zemalja naslonjenih na Rusiju jer sadašnji sporovi sa Zapadom, očito, neće dugo trajati.
Od opasnosti bih najprije spomenuo veličinu hrvatskog tržišta koje privlači sve više ulaganja, a time i konkurenciju koja tako uvijek i lako može doći. No, kao najveću opasnost za nas, ali i za mnoge druge proizvodne hrvatske tvrtke, na prvo bi mjesto postavio nedostatak kvalitetne i školovane radne snage. Naime, na hrvatskom tržištu rada danas je gotovo nemoguće doći do kadra koji nam najviše treba, a to su inženjeri i tehničari. S druge strane, poduzimamo velike napore kako bismo taj problem riješili i to u suradnji s lokalnim zajednicama, strukovnim školama i visokoškolskim ustanovama. Htio bih spomenuti da ćemo ove godine na praksi prvi put imati dva studenta iz inozemstva i to iz Francuske, koji nam dolaze u sklopu programa Erasmus. Pri tome smo iznimno ponosni jer su njihovi fakulteti odabrali nas, a istodobno ćemo vidjeti kakvo je znanje koje budući inženjeri stječu na inozemnim učilištima.
 
Sve više ulažete u razvoj proizvodnje, nove pogone i nove tehnologije. O čemu se sve radi?
- Naša najveća investicija je nova tvornica u Novoj Gradiški. Naime, kada smo potkraj 2015. godine tamo otvorili postojeću tvornicu, planirali smo da njezini kapaciteti budu ispunjeni tek 2020, a to je dosegnuto već danas! Tu će biti još 6000 m2 proizvodnih pogona i 10 000 - 12 000 m2 visokoregalnog skladišta. Riječ je o investiciji na razini oko 15 milijuna eura, za što se nadamo da ćemo jedan dio pokriti iz sredstava europskih fondova.
Uz to, moram napomenuti da smo se prijavili za dobivanje sredstava za razvojne projekte s Fakultetom strojarstva i brodogradnje i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i s Institutom ‘Ruđer Bošković’ za osnivanje centara kompetencija (CEKOM) kako bismo brže, lakše, jednostavnije i kvalitetnije razvijali nove proizvode.
 
Klimaoprema značajan dio proizvodnje izvozi i u Rusiju. Što biste mogli reći o poslovanju u Rusiji i susjednim tržištima?
- Već dugo i uspješno poslujemo u Rusiji i zemljama koje su na nju geopolitički naslonjene, odnosno u zemljama nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Na tim tržištima nije jednostavno poslovati, ne samo zbog sadašnjih sankcija (koje smo itekako osjetili!), već i zbog velikih razlika u kulturološko-poslovnoj klimi u odnosu na zemlje Zapadne Europe. Isto tako, ta su tržišta zemljopisno daleko, a još postoje carinske i razne druge barijere. Dakle, tamo nije lako samo pronaći ili dogovoriti, već i napraviti posao. Pri tome su pregovori nerijetko iscrpljujući, ali je naša prednost u tome što se u konačnici gleda samo kvaliteta, što je osobito slučaj u farmaceutskoj industriji, gdje smo gotovo isključivo prisutni u tim zemljama.
 
Što biste mogli reći o vašoj prisutnosti na tržištima zapadnoeuropskih zemalja? Planirate li širenje tržišta i na američki kontinent?
- Izrazito sam ponosan na naš uspjeh na tržištima zemalja sjeverne i zapadne Europe, gdje smo napravili golem iskorak i prepoznati smo kao kvalitetan i pouzdan proizvođač vrhunske opreme. Primjerice, prošle smo godine potpisali važan ugovor s jednim od najvećih distributera opreme za grijanje, hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju u Francuskoj. Taj je uspjeh još veći ako uzmemo u obzir da je francusko tržište vrlo zatvoreno i da se domaći proizvođači štite na sve moguće načine. No, uspjeli smo zahvaljujući našoj kvaliteti, iako još mnogo prostora za rast. Također smo mnogo napravili i na tržištima skandinavskih zemalja i u Italiji.
Tržište na kojem do sada nismo bili značajnije prisutni i na kojem još nemamo važnijih rezultata svakako je njemačko. Istodobno je Njemačka najveće europsko tržište opreme za grijanje, hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju zbog čega je ono naš strateški cilj u narednom razdoblju. Tako ćemo, uz postojeće vlastite tvrtke u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Mađarskoj, te uz onu koja se otvara u Rusiji, uskoro otvoriti i tvrtku u Njemačkoj.
S druge strane, Sjeverna Amerika i Kina još nam nisu u fokusu. Ipak, Sjedinjene Američke Države su pokretačka snaga u klimatizaciji i svi novi trendovi dolaze od tamo, u što su se najbolje mogli uvjeriti naši predstavnici na nedavnom sajmu klimatizacijske opreme u Las Vegasu. Primjerice, danas je sve više naglasak na apsolutnom smanjenju potrošnje energije i na rješenjima koja omogućavaju da prostorija točno zna kada je i tko je u njoj i kako toj osobi prilagoditi klimatske parametre. Upravo kako bi mogli zadovoljiti sve te zahtjeve koje donosi budućnost, osnovali smo zasebni Razvojni odjel koji će se baviti isključivo razvojem novih rješenja i proizvoda kako bi na vrijeme mogli uskočiti u taj 'brzi vlak' koji nam se približava.
 
Što biste izdvojili kao najvažnije reference na hrvatskom tržištu u posljednje vrijeme?
- Nedavno smo završili veliki projekt u tvornici Belupo. Riječ je o 10 000 m2 čistih prostora, što smo izveli prema načelu ‘ključ u ruke’: od ideje, preko strojarskog i arhitektonskog projektiranja, do puštanja u pogon i validacije. Tu je i novi terminal Zračne luke Franjo Tuđman, za koji smo isporučili opremu za cijeli sustav ventilacije i na taj smo projekt jako ponosni. Tu je također Pliva u Savskom Marofu, ali zapravo nijedan projekt čistih prostora u Hrvatskoj ne može proći bez nas, ne samo zbog naših proizvoda, već i zbog znanja naših stručnjaka koji su u tom području bez premca.
 
Osim ‘organskog’ širenja, tj. gradnje novih pogona i prodajne mreže, u posljednje je vrijeme u području proizvodnje opreme za grijanje, hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju sve češće preuzimanje pojedinih, konkurentskih tvrtki. Imate li možda i takvih planova?
- Kao prvo, moram istaknuti da Klimaoprema nije na prodaju niti vlasnici o tome uopće razmišljaju, a što se tiče spajanja i preuzimanja, o tome je u prošlosti čak bilo riječi, no ni takvih planova sada nema. Fokusirani smo prije svega na naš rast i napredak u svim područjima. Dakle, želimo biti lider u Hrvatskoj i svim zemljama u okruženju i želimo da nas na svim svjetskim tržištima prepoznaju po kvaliteti i vrhunskim proizvodima.
 
Klimaoprema je veliki proizvođač i izvoznik. Što biste stoga poručili ‘nadležnima’ da treba promijeniti u sustavu (npr. porezne i monetarne politike, gospodarske diplomacije) kako bi se svima olakšalo poslovanje?
- Za poslovanje je prije svega bitna stabilnost poreznog sustava jer, da biste kvalitetno mogli planirati projekte i optimirati ljudske, proizvodne i financijske resurse, morate imati stabilnu državnu poreznu politiku. Uz to, mislim da je nužno određeno porezno rasterećenje za sve nas koji u Hrvatskoj kontinuirano ulažemo u proizvodnju i razvoj.
Kada je riječ o gospodarskoj diplomaciji, moram reći da se cijeli svoj radni vijek bavim izvozom pa sam vidio da zemlje kao što su SAD, Francuska, Velika Britanija, ali i Austrija izrazito mnogo poslova rade uz pomoć svoje diplomacije. Ona im daje snagu i nerijetko ‘otvara vrata’ kod nastupa na stranim tržištima. Naime, ako iza vas stoje država i njezina politika, onda to za vašeg inozemnog partnera znači određenu sigurnost. Na sreću, u posljednje vrijeme se u Hrvatskoj u tom području mogu vidjeti određeni pozitivni pomaci.
I na kraju, još bih jednom istaknuo važnost ulaganja u srednje i visoko obrazovanje, ali i da treba napraviti sve kako bi te ustanove sa svojim programima mogle brže i jednostavnije odgovarati potrebama tržišta rada. Pri tome posebno mislim na srednje strukovne škole koje su u Hrvatskoj prilično zanemarene, a bez toga ne možemo ni pomisliti na neku kvalitetniju proizvodnju. To je gorući problem koji će u budućnosti sigurno biti još veći pa je pravo vrijeme da ‘odgovorni’ o tome počnu razmišljati!
 

B. L., www.energetika-net.com

Anketa

Tko je Srbima iz Novoga Sada u Obrovcu trebao platiti glasovanje?

Subota, 27/05/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 886 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević