Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

 

Sve čestitke uredništvu Dnevnika na hrvatskom jeziku RTV2 i na izuzetnim prilozima

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom priloga u Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2 od 6. studenog 2018 godine.
https://vignette.wikia.nocookie.net/logopedia/images/6/6c/New2rts.png/revision/latest?cb=20150610234814
Sve čestitke uredništvu Dnevnika na hrvatskom jeziku RTV2  na izuzetnim prilozima o obitelji Pejačević u Srijemu i o 26. festivalu tamburaških orkestara Vojvodine održanom u Rumi. Naime, 2018. godina je proglašena Europskom godinom kulturnog nasljeđa i povodom toga je Zavičajni muzej grada Rume i Muzej likovnih umjetnosti iz Osijeka priredio izložbu o obitelji Pejačević u Srijemu, a Savez tamburaških društava Vojvodine i Kulturni centar grada Rume organizirali su pod pokroviteljstvom općine Ruma 26. festival velikih tamburaških orkestara Vojvodine. Prilozi o tome u Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2 od 6. studenog izuzetno su dobro napravljeni. Nažalost, polovicu desetominutnog Dnevnika na hrvatskom jeziku još uvijek zauzimaju dnevnopolitičke vijesti i vremenska prognoza, koji se mogu vidjeti (čuti) na bezbroj drugih tv kanala desetine puta na dan. A još veća žalost je da u organiziranju dvije gore navedene velike kulturne manifestacije u Rumi nema hrvatskih institucija odavde (one se bave politikom). 
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača?

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
 
MINISTARSTVO UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE
       dr. sc. Mladen Nakić, pomoćnik ministra
Maksimirska cesta 63
10 000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
https://www.croatiaweek.com/wp-content/uploads/2014/05/Croatia51.jpg
Poštovani gospodine Nakiću,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" upozoravamo Vas da nam sukladno Zakonu o informiranju Ministarstvo uprave nije dostavilo presliku isprave Ministarstva uprave s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima na dan 21. rujna 2014. godine na temelju koje je
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio
 
ODLUKU
 
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
Ustavni sud utvrđuje:
– a je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
 
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priložene analize kretanja broja birača na izborima i referendumima od 1990. godine do 2017.). Vi nastavljate grubo manipulirati brojem birača i uskraćujete pravo građanskim inicijativama nadzor nad prebrojavanjem i kontrolom valjanosti dostavljenih potpisa potpore birača referendumskim inicijativama za održavanje referenduma. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države gospodine Nakić je pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje.
S poštovanjem!
U Zagrebu 9. listopada 2018. godine.
 
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi I., II. i III. tablicu).
 
Predsjednik Komisije HBK "Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u povodu svetkovine Velike Gospe dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te izjavio o prikupljenim potpisima za referendume: "Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići.Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“. Govoreći o problemima hrvatskog društva, nadbiskup Hranić podsjetio je kako je nedavno u propovijedi u Vukovaru rekao da „hrvatsko društvo boluje od posljedica ‘grijeha struktura’ koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli”. A potom su mnoga od njih u potpunosti bila uništena, a radnici bez svojih plaća istjerani na ulicu.Odgovornost za to snose „grešne strukture” koje su donijele i donose zakone za legalnu pljačku, upozorio je nadbiskup.
 
Vlada Andreja Plenkovića ne sluša mudre savjete nadbiskupa Đure Hranića nego nastavlja vrijeđati hrvatske birače. Vi ste gospodine Nakić kao pomoćnik HDZ-ovog ministra uprave Lovre Kuščevića  i doktor politoloških znanosti na okruglom stolu SDP-u bliskog GONG-a o tome “kako ostvariti ravnotežu izravne i predstavničke demokracije" o potpisima koje su prikupljale građanske inicijative “Narod odlučuje” i “Istina o Istambulskoj”, rekli da je “moguće da su za njih ‘glasovale’ i bebe”. Vi ste također rekli i kako “postoje potpisi, a na knjigama ne piše gdje su prikupljeni što otežava posao”. To gdje su potpisi prikupljeni bi, naravno gospodine Nakić, trebalo biti posve svejedno jer Ustav RH daje jednaka politička prava i pravo glasa svim državljanima RH, a diskriminacija prema mjestu stanovanja (u ili izvan matične države) striktno je zabranjena presudama Europskog suda za ljudska prava, što se naravno našeg zakonodavca previše ne tiče. Zakonom je zabranjeno prikupljanje referendumskih potpisa u inozemstvu, ali naravno nije moguće zabraniti bilo kojem državljaninu RH da potpiše inicijativu jer bi to bilo protuustavno, što je paradoksalna situacija i nedorečenost Zakona.
 
Kako se broj birača gospodine Nakić s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281 739 birača za samo 118? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4 042 522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača?
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27 853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, gospodine Nakić?
Nemoguće je da je za 118 dana  281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi III. tablični prikaz). Usporedbom podataka broja birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima i tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima, dobivenim 26. srpnja od Ministarstva uprave, lako je dokazati da podatci o broju birača na dan 13. svibnja grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva tijekom razdoblja od prošlogodišnjih lokalnih izbora i početka skupljanja potpisa za održavanje referenduma (vidi tablice I., II., III. i IV.).
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio za 295.113 sa 4.042.522 na 3.747.409 dokažite hrvatskim biračima: Vi gospodine Nakić, bivši ministar uprave Arsen Bauk i sadašnji Lovro Kuščević? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima iz II. tablice tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212.293 stanovnika (uglavnom birača), a biračko pravo je punoljetnošću steklo 197.174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15.119 birača. Ovo je dokaz da vlasti u Republici Hrvatskoj grubo manipuliraju registrom i popisom birača kako bi spriječili referendumsko izjašnjavanje ili namještali rezultate izbora i referenduma. U III. tablici može se ukazati na skokovite promjene broja birača na izborima i referendumima održanim od 3. siječnja 2000. godine do 21. svibnja 2017. godine.
 
I. PRIRODNO KRETANJESTANOVNIŠTVA OD 1994. DO 2017. GODINE I DOBNI SASTAV OD 0 DO 23 GODINE PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA 2001. I 2011. GODINE
 
Godina
R
U
ΔS
D
N01
N11
1994.
48 584
49 482
-898
0
42 942
42 377
1995.
50 182
50536
-354
1
45 677
44 347
1996.
53 811
50 636
3 175
2
47 513
43 041
1997.
55 501
51 964
3 537
3
50 039
42 194
1998.
47 068
52 311
-5 243
4
51 351
40 750
1999.
45 179
51 953
-6 774
5
49 802
41 885
2000.
43 746
50 246
-6 500
6
49 640
41 610
2001.
40 893
49 552
-8 659
7
48 454
39 656
2002
40 094
50 569
-10475
8
48 703
39 923
2003.
39 668
52 575
-12 907
9
51 929
41 243
2004.
40 307
49 756
-9 449
10
51 932
43 119
2005.
42.492
51.790
-9 298
11
52 145
45.031
2006.
41.446
50.378
-8 932
12
53 941
46.976
2007.
41.910
52.367
-10 457
13
55 402
49.510
2008.
43.753
52.151
-8 398
14
55 164
50.766
2009.
44.577
52.414
-7 837
15
56 938
49.222
2010.
43.361
52.096
-8 735
16
59 816
48.720
2011.
41.197
51.019
-9 822
17
60 539
47.485
2012.
41.771
51.710
-9 939
18
60 658
47.960
2013.
39.939
50.386
-10 447
19
60 655
50.790
2014.
39.566
50.839
-11 273
20
61 929
50.731
2015.
37.503
54.205
-16 702
21
62 288
50.816
2016.
37.537
51.542
-14 005
22
61 306
52.537
2017.
36.647
54.261
-17 614
23
60 875
53.922
 
Oznake u tablici:
R = rođeni,
U = umrli,
ΔS = R - U = godišnja prirodna promjena broja stanovnika,
D = dob stanovništva od 0 do 23 godine,
N01 = dobni sastav stanovništva prema popisu stanovništva 2001. godine i
N11 = dobni sastav stanovništva prema popisu 2011. godine.
 
Prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 2001. godine 4.437.460 stanovnika, a bilo je 3.505.533 punoljetnih, 2011. godine imali smo 4 284.889 stanovnika, a njih 3.487.034 bilo je punoljetno te prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imali smo 4.174.349 stanovnika, a 3.435.425 bilo je punoljetno. Broj punoljetnih stanovnika je pao od popisa 2001. do popisa 2011. godine za 18.499, a do sredine 2016. godine prema procjeni DZS-u pao je za 70.101. Prema procjeni DZS-u Hrvatska je na kraju 2017. godine imala 4.105.493 stanovnika odnosno 179.396 stanovnika manje nego prema popisu od 2011. godine.
 
II. PROCJENA KRETANJE BROJA BIRAČA OD 1994. DO 2017. GODINE
 
Godina
Ui
Bni
ΔBi
Bi
1994.
49 482
59 233
9 751
3 636 825
1995.
50 536
60 875
10 339
3 647 164
1996.
50 636
61 306
10 670
3 657 834
1997.
51 964
62 288
10 324
3 668 158
1998.
52 311
61 829
9 518
3 677 676
1999.
51953
60 655
8 702
3 686 378
2000.
50 246
60 658
10 412
3 696 790
2001.
49 552
60 539
10 987
3 707 777
2002.
50 569
59 816
9 247
3 717 024
2003.
52 575
56 938
4 363
3 721 387
2004.
49 756
55 164
5 408
3 726 795
2005.
51 790
55 402
3 612
3 730 407
2006.
50 378
53 941
3 563
3 733 970
2007.
52 367
52 145
-222
3 733 748
2008.
52 151
51 932
-219
3 733 529
2009.
52 414
51 929
-485
3 733 044
2010.
52 096
48 703
-3 393
3 729 651
2011.
51 019
47 485
-3 534
3 726 117
2012.
51 710
48 720
-2 990
3 723 127
2013.
50 386
49 922
-1 164
3 721 963
2014.
50 839
50 766
-73
3 721 890
2015.
55 651
49 510
-6 214
3 715 676
2016.
51 542
46 976
-4 566
3 711 110
2017.
54 261
45 031
-9 230
3 701 880
 
Oznake u tablici:
Ui = broj umrlih i-te godine;
Bni = broj novih birača koji su godišnje stekli biračko pravo i-te godine (navršili 18 godina starosti);
ΔBi = Bni - Ui = promjena broja birača u i-toj godini;
Br = 3.686.378 = broj birača na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog sabora 3. siječnja 2000. godine odnosno koncem 1999. godine;
B94 = 3.638.247 = broj birača na kraju 1994. Godine
B0 = Br + ΔB0 = 3.686.378 + 10.412 = 3.696.790 broj birača na kraju 2000. godinei
Bi+1 = Bi + ΔB (i+1);
(i = 0,1,2...17 ) procjena broja birača na kraju i-te godine.
 
Prema izvještajima DIP-a broj birača na izborima za Hrvatski sabor 23.studenog 2003. godine iznosio je 3 690 936 odnosno 30 451 manje od procijenjenog broja. Ukoliko bismo uzeli kao pouzdan podatak o broju birača registriranih na biračkim mjestima u Hrvatskoj prema izvještaju DIP-a tada bi broj birača 2007. godine iznosio 3.703.297, a prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. studenog 2007. godine bilo je 3.824.731 odnosno 121.434 birača više od procijene. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine prema izvještaju DIP-a bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3.842.363, a to je 108.615 birača više od maksimalno procijenjenog broja birača od 1994. do 2017. godine odnosno 355.329 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Maksimalni godišnji porast broja birača prema procjeni iznosi 10.987, a maksimalni godišnji pad je bio 2017. godine iznosio je 9230 birača.
 
Prema analizi, koristeći podatke iz tablice I. o prirodnom kretanju stanovništva te podatke o dobnoj strukturi stanovništva prema popisima stanovnika iz 2001. i 2011. godine, broj birača trebao je biti maksimalan 2007. godine iznosa 3.733.748 birača uz referentan broj birača prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000. godine.
Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto  i pedeset tisuća!
 
III. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 1990. DO 2017. GODINE
 
Datum
B1
ΔB1
Δt
B2
ΣB
22.04.1990.     S
3 544 320
-
-
-
3 544 320
19.05. 1991. RS
3 652 225
107 905
392
-
3 652 225
02.08.1992.     S
3 558 913
-93 312
441
-
3 558 913
07.02.1993.  ŽD
3 580 396
21 483
189
-
3 580 396
29.10. 1995. ZD
3 634 233
53 837
994
398 839
4 033 072
13.04.1997.  ŽD
3 664 693
30 460
532
-
3 664 693
03.01. 2000. ZD
3 686 378
21 685
995
360 110
4 046 488
25.01.2000.    P
3 858 893
172 515
22
394 028
4 252 921
25.05.2001.    L
3 890 133
31 240
486
-
3 890 133
23.11. 2003.   S
3 690 936
-199 197
912
396 617
4 087 553
23.01.2005.    P
4 004 962
314 829
427
387 258
4 392 220
15.05.2005.    L
4 009 201
4 234
112
-
4 009 201
25.11. 2007.   S
3 824 731
-184 470
924
404 950
4 229 681
17.05.2009.    L
4 085 470
260 739
539
-
4 085 470
10.01.2010.    P
4 089 320
3 850
238
406 208
4 495 528
04.12. 2011.   S
3 842 363
-246 957
693
411 758
4 254 121
22.01. 2012. RP
4 092 137
249 774
49
412 628
4 504 765
14.04. 2013.    E
3 742 383
-349 754
448
6 432
3 748 815
19.05. 2013.    L
3 767170
24 787
35
-
3 767 170
01.12. 2013. RB
3 777 518
10 348
196
13 482
3 791 000
25.05. 2014.    E
3 760 783
-16 735
175
6 560
3 767 343
28.12. 2014.      P
3 773 687
12 904
217
18 951
3 792 638
11.01. 2015.    P
3 788 039
14 352
14
37 203
3 825 242
08.11. 2015.    S
3 759 844
-28 195
301
28 944
3 788 788
11.09. 2016.    S
3 742 546
-17 298
308
21 223
3 763 769
21.05. 2017.    L
3 719 556
-22 990
252
-
3 719 556
 
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB1 = Bi+1 - B1 = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
B2 = broj birača dijaspore i
ΣB  = B1 + B2 = ukupni broj birača.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum
RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor, 
ZD = izbori za Zastupnički dom i Županijski dom Hrvatskog državnog sabora.
 
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski  sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246.957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130.251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349.754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje legitimnost izbora bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića 2010. te rezultate Pristupnog referenduma.
 
Kretanje broja birača na izborima i referendumima od 2010. do 2017. godine grubo odstupa od procjene kretanja birača učinjene na temelju popisa stanovnika 2001. i 2011. godine i prirodnog kretanja stanovništva. Hrvatska za to razdoblje ima svake godine negativni migracijski saldo.
Plenkovićeva Vlada nastavlja poput Milanovićeve grubo manipulirati brojem birača kako bi opet spriječila referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima i za otkazivanje Istambulske konvencije. Zbog toga bi građanske inicijative "Narod odlučuje" i "Ne Istanbulskoj konvenciji" trebale podnijeti kaznenu prijavu protiv Vlade Republike Hrvatske.
Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istanbulske konvencije.
 
Vlasti troše golemu energiju na ignoriranje i opstrukciju referendumskog odlučivanja umjesto da prihvate savjet nadbiskupa Hranića i konačno riješe izborno zakonodavstvo sintezom bitnih zahtjeva građanskih inicijativa "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje". Zar političare nije nimalo sram, da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama, onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstva prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom". Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim državljanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi.
 
IV. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE
 
Županija
S
B1
B2
ΔB
p2
Zagrebačka                 
314 549
272 528
276 532
4 004
88
Krapinsko-zagorska 
127 748
109 679
109 940
261
86
Sisačko-moslavačka
157 204
146 356
145 001
-1 355
92
Karlovačka                  
120 321
111 044
110 723
-321
92
Varaždinska                
170 563
146 732
147 353
621
86
Koprivničko-križevačka
110 976
94 404
95 023
619
86
Bjelovarsko-bilogorska
111 867
98 858
98 885
27
88
Primorsko-goranska
289 479
265 538
267 040
1 502
92
Ličko-senjska
46 888
44 642
44 280
-362
94
Virovitičko-podravska
79 111
71 495
71 361
-134
90
Požeško-slavonska
71 920
65 856
65 412
-444
91
Brodsko-posavska
148 373
136 438
137 007
569
92
Zadarska
169 581
162 335
165 207
2 872
97
Osječko-baranjska
290 412
253 711
254 541
830
88
Šibensko-kninska
103 021
99 406
99 787
381
97
Vukovarsko-srijemska
165 799
152 250
151 286
-964
91
Splitsko-dalmatinska
452 035
405 003
410 316
5 313
91
Istarska
208 105
187 435
187 877
442
90
Dubrovačko-neretvanska
121 970
107 631
109 081
1 450
89
Međimurska
112 089
96 031
97 046
1 015
87
Grad Zagreb
802 338
691 785
703 711
11 926
88
 Republika Hrvatska
4 174 349
3 719 157
3 747 409
28 252
90
 
Oznake u tablici:
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS-u) sredinom 2016. godine (https:// www.dzs.hr),
B1 = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,
ΔB = B2 - B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i
p2 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine zaokružen na cijeli broj. Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač.
Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko-senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko-posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko-srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko-neretljanske te Podturen iz Međimurske županije.
Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 procijenjenih stanovnika sigurno veći od 58. Skoro svi navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.       
 
Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine. Republika Hrvatska se može podijeliti na tri ili šest izbornih jedinica s odstupanjem broja birača i broja stanovnika manjim od ± 5 %.
 
V. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
 
Županije
S
B
p
Zv
Dubrovačko-neretvanska
121 970
107 733
88,33
1
Šibensko-kninska
103 021
99 493
96,58
1
Splitsko-dalmatinska
452 035
404 843
89,56
5
1. izborna jedinica
677 026
612 069
90,40
7
Istarska
208 105
187 471
90,08
2
Ličko-senjska
46 888
44 695
95,32
1
Primorsko-goranska
289 479
265 631
91,76
3
Zadarska
169 581
162 028
95,55
1
2. izborna jedinica
714 053
659 825
92,41
7
 I. izborna jedinica
1 391 079
1 271 894
91,43
14
Grad Zagreb
802 338
692 141
86,27
7
-( Brezovica i Sesvete )
-83 318
-74 091
-
-
3. izborna jedinica
719 020
618 050
85,96
7
Karlovačka
120 321
111 073
92,38
1
Sisačko-moslavačka
157 204
146 400
93,12
2
+ ( Brezovica i Sesvete )
83 318
74 091
88,92
-
Zagrebačka
314 549
272 155
86,52
4
4. izborna jedinica
675 392
603 719
89,39
7
II. izborna jedinica
1 394 412
1 221 769
87,62
14
Bjelovarsko-bilogorska
111 867
98 895
87,62
1
Koprivničko-križevačka
110 976
94 444
85,10
1
Krapinsko-zagorska
127 748
109 713
85,88
1
Međimurska
112 089
96 041
85,68
1
Varaždinska
170 563
146 766
86,05
2
Virovitičko-podravska
79 111
71 520
90,40
1
5. izborna jedinica
712 354
617 379
86,67
7
Brodsko-posavska
148 373
136 481
91,99
1
Osječko-baranjska
290 412
253 813
87,40
3
Požeško-slavonska
71 920
65 886
91,61
1
Vukovarsko-srijemska
165 799
152 334
91,88
2
6. izborna jedinica
676 504
608 514
89,99
7
 III. izborna jed.
1 388 858
1 225 893
88,27
14
Republika Hrvatska
4 174 349
3 719 556
89,11
42
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine (https://www.dzs.hr),
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
p = B/S x 100 = broj birača na sto stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku i
Zv  = broj zastupnika koje bismo birali većinski.
 
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica broj birača prelazi odstupanje od 5 % u 2. izbornoj jedinici (iznosi 6,38 %) prosječnog broja birača izbornih jedinica zbog viška birača u pripadnim županijama. Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. kod mješovitog izbornog sustava sa 18 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 32 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod razmjernog izbornog sustava sa 16 zastupnika po izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru prema prijedlogu bivšeg predsjednika Republike prof. dr. sc. Ive Josipovića bio bi 113 = (3 x 16 razmjerno + 48 većinski + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore). Kod razmjernog izbornog sustava s preferencijskim glasovanjem svih birača bilo bi bolje podijeliti Hrvatsku na 6 izbornih jedinica po 9 zastupnika i izbornim pragom od 8 %.
Gradske četvrti Brezovica i Sesvete Grada Zagreba bi ušle u sastav Zagrebačke županije. Ove izborne jedinice mogle bi postati administrativne jedinice (županije). Hrvatska bi bila podijeljena na 5 županija i Grad Zagreb bez gradskih četvrti Brezovica Sesvete. Što je manji broj zastupnika po izbornoj jedinici lakše je provesti izbore s preferencijskim glasovanjem svih birača.  Kod podijele Hrvatske na tri izborne jedinice, izborne jedinice bi trebale postati statističke regije za potrebe Eurostata.
 
U Jadranskoj Hrvatskoj je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku prva izborna jedinica od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 9 715, druga 11.141 odnosno I. 20.856 stanovnika, treća je dobila 9780, četvrta je izgubila 24.329 odnosno II. je izgubila 14.549, peta je izgubila 30 477 i šesta 44.658 i III. 75.135 stanovnika.
 
VI. ANALIZA RASPODJELE DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA U GRADU ZAGREBU OD 2011. DO 2017. GODINE
 
IZB. JED.
N
> 1%
> 3 %
> 4 %
K1
K2
K3
I.  2011.
39
11
5
5
546
1 014
780
II.
36
11
4
4
504
936
720
VI.
29
12
3
3
406
754
580
VII.
27
12
3
3
378
702
540
L  2013.
24
12
8
8
1 224
624
480
I.  2015.
19
8
6
6
266
494
380
II.
17
9
4
4
238
442
340
VI.
15
8
5
5
210
390
300
VII.
17
7
5
5
238
442
340
I.  2016.
19
6
6
6
266
494
380
II.
15
6
5
5
210
390
300
VI.
17
7
5
5
238
442
340
VII.
17
7
4
4
238
442
340
L  2017.
21
9
8
8
1 071
546
420
 
Oznake:
N = broj izbornih lista,
> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili broja glasova,
K1 = broj kandidata na izborima,
K2 = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 26 zastupnika i
K3 = broj kandidata za 20 zastupnika.
 
Izbori za Hrvatski sabor se odnose na I., II., VI. i VII. izborne jedinice. Analizom broja dobivenih glasova marginalnih lista kandidata na izborima za Skupštinu grada Zagreba i u I. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, koje su dobile manje od 1%  glasova birača na izborima, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Za ispisivanje imena i prezimena na zbirnu izbornu listu trebalo bi od 9 do 26 stranica formata A4. Trebao je ostati uvjet za sudjelovanje na izborima 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). Nezavisni kandidati za zastupnike nacionalnih manjina moraju skupiti najmanje 100 potpisa birača za sudjelovanje na izborima, a nezavisne liste kandidata 500 potpisa. Prema I. članku Ustava u 1. stavku Republika Hrvatska je zajednica slobodnih i ravnopravnih državljana. Zašto su Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor državljani neravnopravni tretirani?
 
Kako će Državno izborno povjerenstvo, Zvonimir Troskot, Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika gospodine Nakić. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. Željka Markić, Ministarstvo uprave, Ustavni sud i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 18 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 54 zastupnika.  Izbor 54 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 11 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim  pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih  zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri ili šest izbornih jedinica.
Kako će DIP provesti izbore za EU parlament svibnja 2019. godine, ako se pojavi 39 lista ili više kandidata, gospodine Nakić? Kako omogućiti ravnopravan tretman u medijima za 468 kandidata kod preferencijskog glasovanja svih birača? Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim  strankama sudjelovanje  na svim izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 lista kandidata, a sa 12 zastupnika 28 lista. Za 39 lista s 12 kandidata po listi odnosno ukupno 468 kandidata treba preko 11 stranica formata A2.
 
Most i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu "Glasujmo imenom i prezimenom" mogle su predložiti podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica usvajanjem prijedloga Hrvatskih laburista iz 2014. godine vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo  624 kandidata. Prema zahtjevima građanske inicijative " Narod odlučuje Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao prošle godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im  osigurati ravnopravni tretman u medijima?
 
Izbori za Europski Parlament nisu u redu
 
Za naredne izbore za EU parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati za nešto više od 7 mjeseci. Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag je trebalo povećati na 6 posto i unijeti u Zakon samostalni nastup stranaka na izborima te uvjetovati sudjelovanje na izborima listama kandidata potpisima potpore od najmanje šest tisuća birača, odnosno petsto po kandidatu. Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag. Ladonja je u osmoj izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine prešla izborni prag, a nije dobila zastupničko mjesto i Savez za Hrvatsku na izborima za EU parlament 2014. godine.
 
Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo, gospodine Nakiću, da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Svaki dnevnik je preslika prethodnoga

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom neobjavljivanja priloga o kulturnoj manifestaciji „Preprekova jesen“ HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada u „Dnevniku“ na hrvatskom jeziku RTV1.
O bijedi takozvanog „dnevnika na hrvatskom jeziku“ na RTV2, kojeg uređuje Jelena Tumbas, bunjevačka Hrvatica iz Subotice, pisao sam u više svojih otvorenih pisama. Naime, njegovom emitiranju prethodi muzički spot, a na repertoaru je nekoliko pjesama koje se vrte bezbroj puta u tijeku godine što djeluje vrlo debilno (ispada da Hrvati oskudjevaju u lijepim pjesmama, a posebno je debilno da su one u najviše slučajeva vezane za izvođače iz Subotice). No, to je možda i najmanje debilno ako vidimo da se cijeli „dnevnik na hrvatskom jeziku“ (koji umjesto petnaest minuta nikada ne traje duže od deset!) sastoji od aktualnih dnevnih vijesti koje možemo gledati na desetine drugih televizijskih kanala najmanje deset puta na dan, zatim jedne ili dvije vijesti vezane za Hrvate iz Vojvodine (kulturni događaj iz Tavankuta i stanje usjeva u Srijemu na srpskom jeziku) te vremenske prognoze, koju također možemo vidjeti na desetine drugih televizijskih kanala najmanje deset puta na dan!
 
I sve bi se to moglo još nekako pravdati koječime ali bezobraština koja se sustavno provodi godinama je u tome što se u „hrvatskom dnevniku“ veliča sve što rade hrvatske udruge i pojedinci lojalni Tomislavu Žigmanovu, pri čemu ne treba naglašavati da su u većini u pitanju bunjevački Hrvati iz Subotice i okolice, dok se ono što rade Hrvati u drugim djelovima Srbije ne objavljuje ili se o tom daju šture informacije. U prošlom otvorenom pismu sam naveo hrvatske udruge u Srijemu koje su favorizirane po toj liniji jer su im čelni ljudi Žigmanovljevi poltroni (od čega oni prije svega imaju osobne koristi). Takve su samo tri od petnaest udruga u Srijemu, s tim da su u Srijem, kao „nepodobne“, strpane i dvije hrvatske udruge iz Novog Sada! Ovo se jasno vidi iz popisa elektora za IV. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća koje je sakupio Tomislav Žigmanov preko aktivista političke stranke DSHV, čiji je predsjednik (politička stranka ne bi smijela sudjelovati u imenovanju članova nacionalnih vijeća!). A upravo hrvatske kulturne udruge iz Novog Sada Tomislav Žigmanov ne može smisliti, posebno HKUPD „Stanislav Preprek“, a u njemu posebno Književni klub!
 
Književni klub HKUPD „Stanislav Preprek“ je iz literarne sekcije prerastao u treću hrvatsku izdavačku kuću u Republici Srbiji (dvije, ZKVH i „Hrvatsku riječ“ drži Žigmanov“) i kada se počeo pojavljivati sa svojim izdanjima na Novosadskom i Beogradskom sajmu knjiga, Žigmanov ga je okarakterisao tako što je na portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, čiji je ravnatelj, napisao da rad ovog Kluba valorizuju obožavatelji Vojislava Šešelja!!! Ako se zna da su predsjednik HKUPD „Stanislav Preprek“ i moja malekost (voditelj Književnog kluba u to vrijeme), doživjeli u Hrtkovcima sa svojim obiteljima hrtkovačku Golgotu devedesetih godina prošlog stoljeća, onda monstruoznije i bolesnije klevete jednog bunjevačkog Hrvata prema srijemskim Hrvatima ne može biti!!! Sve je to program satiranja Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“, koji je nadmašio dijela sujetnog, pohlepnog i bolesnog Tomislava Žigmanova i njegovi ljudi.
 
I sve bi još uvijek spadalo u bezgraničnu ljudsku glupost kakvu ni Rabelais nije zabilježio da djelovanje Tomislava Žigmanova u suštini kao rak rana ne uništava cijelu hrvatsku zajednicu ovdje. Svojim činjenjem i nečinjenjem tjekom petnaestak godina, podjelom naše zajednice na Bunjevce, Šokce i ostale, okupljanjem oko sebe samo svojih poltrona (poltroni mogu biti samo ljudi lošeg karaktera i mediokriteti), veličanjem onoga što rade bunjevački Hrvati i nipodaštavanjem onoga što rade ostali Hrvati u Srbiji, vrši negativnu selekciju na svim poljima jer sve što je hrvatsko ovdje drži u svojim rukama (infrastrukturu, novac, medije).
 
U Redakciju na hrvatskom jeziku RTV2 također je postavio svoju bunjevačku Hrvaticu iz Subotice (!?) Jelenu Tumbas i ona besprekorno provodi njegove naputke. Naime, u subotu, 20. listopada, s početkom u 18.00 sati, HKUPD „Stanislav Preprek“ je u Kulturnom centru Novog Sada održao bogat dvosatni kulturno-umjetnički program u okviru svoje manifestacije „Preprekova jesen 2018.“
"Preprekova jesen" je druga tradicionalna kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu koju po treći put organizira HKUPD ‘Stanislav Preprek’, pri čemu je predstavljena i zbirka kratkih priča "Preprekova jesen 2018." prispjelih na otvoreni natječaj. Preprekova jesen“ je druga tradicionalna kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu koju po treći put organizira HKUPD „Stanislav Preprek“, pri čemu je predstavljena i zbirka kratkih priča „Preprekovo proljeće 2018.“ prispjelih na otvoreni natječaj autora iz Republike Srbije, Republike Hrvatske i šire, a koji pišu na hrvatskom jeziku.
 
A „Preprekovo proljeće“ je davno priznata i izuzetna kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu, pri kojoj, po istom principu kao pri „Preprekovoj jeseni“, HKUPD „Stanislav Preprek“ objavljuje zbirku pjesama (do sada devet), dok članovi Književnog kluba ove udruge imaju preko pedeset tiskanih svojih knjiga (vidjeti www.stanislavpreprek.org)! Žigmanovljevi mediji kriju ove knjige, njihove autore, objavljuju minorne vijesti o radu ove hrvatske izdavačke kući u Republici Srbiji i žele po svaku cijenu uništiti Književni klub HKUPD „Stanislav Prperek“.
 
Ovogodišnjoj manifestaciji „Preprekova jesen“ osobno je, s kamermanom, nazočila Jelena Tumbas i osobno je vodila „dnevnik na hrvatskom jeziku“ u ponedeljak 22. listopada 2018. godine i priloga sa te manifestacije nije bilo! Bit će zanimljiva isprika glavne urednice „dnevnika na hrvatskom jeziku“, jer nema isprike za izostanak bar jednominutnog priloga o novoj knjizi Hrvata na ovim prostorima, posebno što je bilo dva dana vremena za njegovu montažu! Ako isprike uopće bude, jer „kulturni“ manir žigmanovljevaca je da se ne javljaju na telefone, ne odgovaraju na dopise, ne kontaktiraju s pukom i izuzetno su bezobrazni i uporni u diskriminaciji onih koji im ne puze pod nogama, očekujte prozirnu laž (i to je „kulturna“ manira žigmanovljevaca). A ako uskoro bude i priloga s manifestacije, jer postoji audiovizualni zapis, zakašnjela vijest nije vijest, posebno namjerno zakašnjela vijest.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1274 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević