Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme"

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
 
HRVATSKA NARODNA STRANKA
Ivan Vrdoljak, dipl. ing., predsjednik stranke
Ul. kneza Mislava 8, 10 000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
 
Poštovani gospodine Vrdoljače,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i suradnik udruge "Korektiv" savjetujem Vam da se ispričate hrvatskim biračima  i osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Samostalno nastupajte na izborima! Na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. i 11. rujna 2016. godine dobili ste manje od 85 tisuća preferencijskih glasova. Kolega Vrdoljak nadam se da niste zaboravili osnovne računske operacije. Zar se ne sramite ponavljati laž o skoro sto i trideset tisuća osvojenih preferencijskih glasova nakon što sam više puta upozorio vaše suradnike o tome (vidi priložene tablice i analize)?
https://www.hrt.hr/media/tt_news/vrdolj_desp.jpg
Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina, u kojoj ste i Vi sudjelovali, udruženim zločinačkim poduhvatom spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske. Vi biste trebali kazneno odgovarati, gospodine Vrdoljak zbog sprječavanja referenduma prije četiri godine. Zar Vas nije nimalo sram zastrašivati  građanske inicijative kaznenim progonom?
 
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" demokratizacijom stranaka  uključivanjem što više državljana i članova stranaka  u odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva prema knjizi Davora Ive Stiera.
Gospodine Vrdoljak, Vaša je stranka mogla pomoći kvalitetnom rješenju izbornog zakonodavstvo, a barem Zakona o izbornim jedinicama. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 10. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a i HSU-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja. Pitam Vas kako ste Vi i Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u skupštini Grada Zagreba, ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao prošle godine? Kako ćete smjestiti 1071 imena i prezimena o kojima ogromna većina birača neće znati ništa? Unatoč mojeg obrazloženja Vi nastavljate nametati gluposti hrvatskim biračima gospodine Vrdoljak!
Vaše gluposti prenose svi mediji. Prevarili ste svoje i SDP-ove birače.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 23. listopada 2018. godine
 
Loading... Prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 2001. godine 4 437 460 stanovnika, a bilo je 3.505.533 punoljetnih, 2011. godine imali smo 4 284 889 stanovnika, a njih 3 487 034 bilo je punoljetno te prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imali smo 4 174 349 stanovnika, a 3 435 425 bilo je punoljetno. Broj punoljetnih stanovnika je pao od popisa 2001. do popisa 2011. godine za 18 499, a do sredine 2016. godine prema procjeni DZS-u pao je za 70 101. Prema procjeni DZS-u Hrvatska je na kraju 2017. godine imala 4 105 493 stanovnika odnosno 179 396 stanovnika manje nego prema popisu od 2011. godine.
 
Prema analizi, koristeći podatke o prirodnom kretanju stanovništva te podatke o dobnoj strukturi stanovništva prema popisima stanovnika iz 2001. i 2011. godine, broj birača trebao je biti maksimalan 2007. godine iznosa 3 733 748 birača uz referentan broj birača prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000. godine.
 
Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto  i pedeset tisuća!
 
I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE
 
Datum
B1
ΔB1
Δt
B2
ΣB
10.01.2010.    P
4 089 320
-
-
406 208
4 495 528
04.12. 2011.   S
3 842 363
-246 957
693
411 758
4 254 121
22.01. 2012. RP
4 092 137
249 774
49
412 628
4 504 765
14.04. 2013.    E
3 742 383
-349 754
448
6 432
3 748 815
19.05. 2013.    L
3 767170
24 787
35
-
3 767 170
01.12. 2013. RB
3 777 518
10 348
196
13 482
3 791 000
25.05. 2014.    E
3 760 783
-16 735
175
6 560
3 767 343
28.12. 2014.      P
3 773 687
12 904
217
18 951
3 792 638
11.01. 2015.    P
3 788 039
14 352
14
37 203
3 825 242
08.11. 2015.    S
3 759 844
-28 195
301
28 944
3 788 788
11.09. 2016.    S
3 742 546
-17 298
308
21 223
3 763 769
21.05. 2017.    L
3 719 556
-22 990
252
-
3 719 556
 
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, 
ΔB1 = Bi+1 - B1 = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
B2 = broj birača dijaspore i
ΣB  = B1 + B2 = ukupni broj birača.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom i Županijski dom Hrvatskog državnog sabora.
 
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski  sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju popisima birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje legitimnost izbora bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića 2010. te rezultate Pristupnog referenduma.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj, gospodine Vrdoljak, prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio za 295 113 sa 4 042 522 na 3 747 409 neka dokažu hrvatskim biračima: gospodin Nakić, bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk i sadašnji Lovro Kuščević,a Vi im kao inženjer pomognite? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao bivši ministar matematičar Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Prema procjeni tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a  biračko pravo je punoljetnošću steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača.  Birača s prebivalištem u Hrvatskoj je 13. svibnja 2018. godine bilo 260 375 više od punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača kojim su uzurpatori  boljševičkog mentalnog sklopa spriječili referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima 2014. godine. Zar nije to udruženi zločinački poduhvat gušenja neposredne demokracije gospodo stranački čelnici svih stranaka?
 
II. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE
 
Županija
S
B1
B2
ΔB
p2
Zagrebačka                 
314 549
272 528
276 532
4 004
88
Krapinsko-zagorska 
127 748
109 679
109 940
261
86
Sisačko-moslavačka
157 204
146 356
145 001
-1 355
92
Karlovačka                  
120 321
111 044
110 723
-321
92
Varaždinska                
170 563
146 732
147 353
621
86
Koprivničko-križevačka
110 976
94 404
95 023
619
86
Bjelovarsko-bilogorska
111 867
98 858
98 885
27
88
Primorsko-goranska
289 479
265 538
267 040
1 502
92
Ličko-senjska
46 888
44 642
44 280
-362
94
Virovitičko-podravska
79 111
71 495
71 361
-134
90
Požeško-slavonska
71 920
65 856
65 412
-444
91
Brodsko-posavska
148 373
136 438
137 007
569
92
Zadarska
169 581
162 335
165 207
2 872
97
Osječko-baranjska
290 412
253 711
254 541
830
88
Šibensko-kninska
103 021
99 406
99 787
381
97
Vukovarsko-srijemska
165 799
152 250
151 286
-964
91
Splitsko-dalmatinska
452 035
405 003
410 316
5 313
91
Istarska
208 105
187 435
187 877
442
90
Dubrovačko-neretvanska
121 970
107 631
109 081
1 450
89
Međimurska
112 089
96 031
97 046
1 015
87
Grad Zagreb
802 338
691 785
703 711
11 926
88
 Republika Hrvatska
4 174 349
3 719 157
3 747 409
28 252
90
 
Oznake u tablici:
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS-u) sredinom 2016. godine (https://www.dzs.hr),
B1 = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,
ΔB = B2 - B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i
p2 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine zaokružen na cijeli broj.
 
Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. 
Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 procijenjenih stanovnika sigurno veći od 58.
Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.
Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj, gospodine Vrdoljak?  Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska.
 
Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine. Republika Hrvatska se može podijeliti na tri ili šest izbornih jedinica s odstupanjem broja birača i broja stanovnika manjim od ± 5 %.
 
III. ANALIZA RASPODJELE DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA U GRADU ZAGREBU OD 2011. DO 2017. GODINE
 
IZB. JED.
N
> 1%
> 3 %
> 4 %
K1
K2
K3
I.  2011.
39
11
5
5
546
1 014
780
II.
36
11
4
4
504
936
720
VI.
29
12
3
3
406
754
580
VII.
27
12
3
3
378
702
540
L  2013.
24
12
8
8
1 224
624
480
I.  2015.
19
8
6
6
266
494
380
II.
17
9
4
4
238
442
340
VI.
15
8
5
5
210
390
300
VII.
17
7
5
5
238
442
340
I.  2016.
19
6
6
6
266
494
380
II.
15
6
5
5
210
390
300
VI.
17
7
5
5
238
442
340
VII.
17
7
4
4
238
442
340
L  2017.
21
9
8
8
1 071
546
420
 
Oznake:
N = broj izbornih lista,
> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili broja glasova,
K1 = broj kandidata na izborima,
K2 = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 26 zastupnika i
K3 = broj kandidata za 20 zastupnika.
Izbori za Hrvatski sabor se odnose na I., II., VI. i VII. izborne jedinice. 
 
Kako će Državno izborno povjerenstvo, Vi gospodine Vrdoljak, ministar Lovro Kuščević, Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa  "Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. Željka Markić, Ministarstvo uprave, Ustavni sud i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 18 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 54 zastupnika.  Izbor 54 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 11 stranica formata A4. Za Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku i Osječko-baranjsku županiju treba izabrati 51 zastupnika preferencijskim glasovanjem, a to je praktički neprovedivo. Uz samo 10 lista kandidata treba smjestiti na zbirnu izbornu listu 510 kandidata, a za tiskanje imena i prezimena kandidata treba 11 stranica formata A4, kolega Vrdoljak. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama.
 
IV. BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
Izborna jedinica
HNS
HSU
HRV. LAB.
A-HSS
I.
6.928
316
-
-
II.
8.639
1.563
449
667
III.
37.527
476
816
-
IV.
13.119
-
4 494
285
V.
1.120
1.301
527
-
VI.
2.780
337
511
-
VII.
3.326
-
-
450
VIII.
1.930
6.164
3.738
-
IX.
2.855
-
-
117
X.
5.783
1.206
-
-
Ukupno
83.449
11.363
10.535
1 519
Z
9
2
3
-
 
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 106.866 preferencijskih glasova, a Koalicija Hrvatska raste dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 743.909 glasova. SDP je dobio 636.993 glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
 
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 5.870, Igor Kolman 427 i Sonja Konig 631, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 8.077 i Melita Samoborec 562, III. izb. jed. Milorad Batinić 1.762, Matija Posavec 18.122, Marija Puh 432, Božica Makar 257, Štefanija damjanović 184 i  Predrag Štromar 16.790, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.077 i Stjepan Ćuraj 4 464, V. izb. jed. Ivica Mandić 232 i Vera Bošnjak 888, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 2.127 i Boris Blažeković 653, VII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.039 i Marko Boras Mandić 2.287, VIII. izb. jed. Andrej Poropat 1.930, IX. izb. jed. Klement Bašić 2 651 i Vlatka Duilo 204 i X. izb. jed. Valentin Dujmović 1.005 i Srdjan Gjurković 4.778 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 83 449 glasova, a ne skoro sto tisuća gospodine Vrdoljak.
Izabrani kandidati dobili su: HNS 62.864, HSU 6.635 i Hrvatski laburisti 7.855 glasova odnosno ukupno njih 14 dobilo je 77.354 glasa.
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 57,37 puta više od dobivenih preferencijskih glasova izabranih zastupnika HSU-a, 48,46 puta više od Hrvatskih laburista i 6,06 puta više od HNS-a odnosno 4,92 puta više od svih 14 izabranih zastupnika HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista te 3,54 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicijskih partnera SDP-a. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, Tomislavu Končevskom iz Hrvatskih laburista te Mariji Ilić iz HSU-a, a onemogućila je Srđanu Gjurkoviću iz HNS-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru.
 
V. BROJ DOBIVENIH PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA 2016. GODINE
 
I. J.
HNS
HSU
HSS
I.
4.321
5.130
-
II.
16.813
456
5.438
III.
34.110
-
2.123
IV.
11.264
-
4.006
V.
2.677
642
3.677
VI.
4.001
428
1.830
VII.
1.016
704
12.598
VIII.
3.031
5.209
-
IX.
1.993
360
1.541
X.
5.355
-
4.024
Ukupno
84.581
12.929
35.237
Z
9
2
5
 
I.J. = izborna jedinica i Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno  preferencijskih glasova, a Narodna koalicija Hrvatska dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica  glasova. SDP je dobio glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 3.719, Igor Kolman 259 i Sonja Konig 343, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 16.335 i Hrvoje Koščec 478 , III. izb. jed. Milorad Batinić 12.535, Matija Posavec 14.835, Marija Puh 369, Božica Makar 299, Bernarda Topolko 226 i  Predrag Štromar 5.846, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.377 i Stjepan Ćuraj 2.887, V. izb. jed. Mirna K. Andričević 1.709 i Vera Bošnjak 968, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 3.327 i Adelina Ivković 674, VII. izb. jed. Tomislav Stojak 1.016, VIII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.134 i Andrej Poropat 1.897, IX. izb. jed. Milan Stojanov 956 i Vlatka Duilo 1.037 i X. izb. jed. Srdjan Gjurković 5.286 i Klement Bašić 69 glasova.
Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica dobili su ukupno 84.581 glasova, a ne sto i trideset tisuća gospodine Vrdoljak.
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održavanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 29.44 puta više od dobivenih preferencijskih glasova HSU-a,  10,8 puta više od HSS-e i 4,5 puta više od HNS-a odnosno  2,87 puta više HNS-a, HSU-a i HSS-e zajedno koji su dobili 16 zastupnika u Hrvatskom saboru. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS i Kažimiru Vardi iz HSU-a zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici. To su činjenice gospodine Vrdoljak!
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Poveselio sam se Golubinčanki Anita Žanić, ali ne za dugo...

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom priloga u Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2 od 8. studenog 2018 godine.
http://www.hrvatskarijec.rs/datoteke/images/Vesti/Intervju%20-%20Jelena%20Tumbas.jpg
Jelena Tumbas
 
U posljednjem otvorenom pismu sam pohvalio uredništvo Dnevnika na hrvatskom jeziku RTV2 za izuzetne priloge o obitelji Pejačević u Srijemu i o 26. festivalu tamburaških orkestara Vojvodine održanom u Rumi u emisuji od 6. studenog 2018. godine. Urednica tog Dnevnika je bila Anita Žanić, naša Golubinčanka, i izgledalo je da stvari kreću nabolje ali se onda kao urednica Dnevnika od 8. studenog ponovno pojavila Jelena Tumbas, Žigmanovljeva „bunjevačka Hrvatica“ iz Subotice, i odmah nas šokirala kada je u backgroundu uvodne špice svojim glasom najavila jedan od priloga: »U susret stotoj obljetnici od Velike narodne skupštine prisjećamo se doprinosa vojvođanskih Hrvata prisajedinjenju Vojvodine«. Perfidno, zar ne?! Jer u prilogu se govori o sudjelovanju Bunjevaca, ne Hrvata, na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu 25. studenog 2018. godine (kako to službeno svugdje i stoji) i kada je donesena odluka o prisajedinjenu Baranje, Bačke i Banata Kraljevini Srbiji. Srećom, za Bunjevce srijemski Hrvati nisu vojvođanski Hrvati!
 
U pretposljednjem otvorenom pismu govorio sam o sto godina bunjevačkog terora nad Hrvatima u Vojvodini i ovo je šlag na torti ili točka na „i“!!! A sve što se odigrava u vezi Hrvata u Srbiji danas je u režiji jednog jedinog čovjeka, „bunjevačkog Hrvata“ Tomislava Žigmanova, koji je ovog puta svoj osobni spas od totalnog debakla našao u sprezi s aktualnom vlasti (salto mortale). To trenutačno podržava i Zagreb i šezdeset tisuća Hrvata ovdje će se, sve sretniji i veseliji, još bolje angažirani u svojoj zajednici, koju vodi Tomislav Žigmanov.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10000 Zagreb
 
HRVATSKI SABOR
prof. dr. sc. Robert Podolnjak
Trg Svetog Marka  6, 10000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2015/12/robert_podolnjak_most_11.jpg
Robert Poolnjak
 
Poštovani bivši predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora,
kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i bivši član HDZ-a molim Vas da osudite odluku Vlade  Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite da sadašnja Vlada RH i Hrvatski sabor raspišu referendum za promjenu izbornih pravila kako bismo izašli iz ustavne krize. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama molim Vas da mi dostavite ispravu Ministarstva uprave s tabličnim prikazima brojeva birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priložene analize).
 
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera demokratizacijom stranaka i uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. Hrvatski sabor može sve zahtjeve GIUIO-i ugraditi izmjenama Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor kvalificiranom većinom, a dvotrećinskom većinom ugraditi u Ustav Republike Hrvatske. Hrvatski sabor je sa 72,8 posto glasova zastupnika ratificirao Istanbulsku konvenciju, a 110 zastupnika koji su glasali za ratifikaciju izabralo je oko trećina birača od ukupnog broja birača registriranih na izborima 11. rujna 2016. godine.
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. I Vaša stranka MOST je suodgovorna za nerješavanje izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu. U prilogu Vam dostavljam CD s analizama i prijedlozima temeljitih promjena izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 10. listopada 2018. godine. 
 
BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KOD MJEŠOVITOG IZBORNOG SUSTAVA
 
Županije
S
B
p %
R
V
Z
Dubrovačko-neretvanska
121.970
107.733
88,33
-
1
-
Šibensko-kninska
103.021
99.493
96,58
-
1
-
Splitsko-dalmatinska
452.035
404.843
89,56
-
4
-
1. izborna jedinica
677.026
612.069
90,40
9
6
15
Istarska
208.105
187.471
90,08
-
2
-
Ličko-senjska
46.888
44.695
95,32
-
1
-
Primorsko-goranska
289.479
265.631
91,76
-
3
-
Zadarska
169.581
162.028
95,55
-
2
-
2. izborna jedinica
714.053
659.825
92,41
9
8
17
 I. izborna jedinica
1,391.079
1,271.894
91,43
18
14
32
Grad Zagreb
802.338
692.141
86,27
11
8
19
3. izborna jedinica
802.338
692.141
86,27
11
8
19
Karlovačka
120.321
111.073
92,38
-
1
-
Sisačko-moslavačka
157.204
146.400
93,12
-
2
-
Zagrebačka
314.549
272.155
86,52
-
3
-
4. izborna jedinica
592.174
529.828
89,47
7
6
13
II. izborna jedinica
1,394.412
1,221.769
87,62
18
14
32
Bjelovarsko-bilogorska
111.867
98.895
87,62
-
1
-
Koprivničko-križevačka
110.976
94.444
85,10
-
1
-
Krapinsko-zagorska
127.748
109.713
85,88
-
1
-
Međimurska
112.089
96.041
85,68
-
1
-
Varaždinska
170.563
146.766
86,05
-
2
-
5. izborna jedinica
633.243
545.859
86,20
7
6
13
Virovitičko-podravska
79.111
71.520
90,40
-
1
-
Brodsko-posavska
148.373
136.481
91,99
-
1
-
Osječko-baranjska
290.412
253.813
87,40
-
3
-
Požeško-slavonska
71.920
65.886
91,61
-
1
-
Vukovarsko-srijemska
165.799
152.334
91,88
-
2
-
6. izborna jedinica
755.615
680.034
89,99
11
8
19
 III. izborna jedinica
1,388.858
1,225.893
88,27
18
14
32
Republika Hrvatska
4,174.349
3,719.556
89,11
54
42
96
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine (https:// www.dzs.hr);
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 % = broj birača na sto stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku,
R = Broj zastupnika izborne jedinice s razmjernim izbornim sustavom,
V  = Broj zastupnika po županijama s većinskim sustavom izbora kod mješovitog izbornog sustava i
Z = Ukupni broj zastupnika po izbornoj jedinici.
 
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. i na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod mješovitog izbornog sustava s ukupno 105 zastupnika = 54 razmjerno + 42 većinski + 6 nacionalnih + 3 dijaspora. 
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1330 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević