Get Adobe Flash player
Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Uskoro "lijevo-liberalna" kandidatkinja kod Velimira...

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dok mi moramo stalno dokazivati da nismo fašisti, zlatousti Vučić...

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Srpska politika petokrakom je otkrila svoje maskirano lice...

Svjedok istine i glas savjesti

Svjedok istine i glas savjesti

Dr. Esther Gitman Hrvati prihvatili čista i otvorena...

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Mediji stvaraju uljepšanu sliku druga...

  • Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    četvrtak, 14. veljače 2019. 14:45
  • Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:12
  • Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    četvrtak, 14. veljače 2019. 19:33
  • Svjedok istine i glas savjesti

    Svjedok istine i glas savjesti

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:07
  • Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:01

Nagrađivanjem Bude Lončara otvorila se Pandorina kutija

 
 
Otvoreno pismo Milanu Bandiću
Nakon što ste odlikovali Budimira Budu Lončara medaljom grada Zagreba, gradom - prijestolnicom svih Hrvata, odlučio sam uputiti vam ovo pismo u kojem vam želim skrenuti pozornost na (ne)djela po kojima će vas pamtiti hrvatski narod i vaša rodna Hercegovina:
http://glasbrotnja.net/wp-content/uploads/2019/02/58320473b76f310355be-650x330.jpeg
1. Po štovanju lažnog kumrovečkog bravara - ratnog i poratnog zločinca,  u svjetskim razmjerima visokopozicioniranog na deveto mjesto. Podsjećam da je tadašnji njegov sudrug Aleksandar Ranković, 1951. u Skupštini Jugoslavije iznio podatke o 576.000 ubijenih i oko 3,5 milijuna udbaški „obrađenih“. Kumrovčanina kojemu su nakon odlaska u revoluciju narasla dva prsta na ruci stradaloj u mlinu u Velikom Trojstvu, koji je brzo naučio svirati klavir, naučiti strane i zaboraviti svoj materinji jezik!Za njegovih tajanstvenih godina u Moskvi (1935. – 1940.) stradalo je nekoliko stotina jugoslavenskih i hrvatskih  ljevičara, od kojih je mnogo njih „karakteristikama“ poslao u smrt. Među njima i vlastitu suprugu!
 
2. Po štovanju jugomasona i tzv. narodnog heroja Ive Lole Ribara koji ni po čemu nije pripadao hrvatskoj lijevoj inteligenciji. Inače, kako se pričalo u partizanskim redovima stradalog od ruke lažnoga bravara, iz prethodne točke.
 
3. Po davanju počasti tzv. oslobodiocima Zagreba 1945. na čelu sa Kočom Popovićem i njegovim masovno preobučenim četnicima, koji su u gradu i oko njega pobili nekoliko tisuća zagrepčana „uzemljenih“ u preko stotinu jama i grobišta. Deseti zagrebački korpus, koji nije smio prvi ući u grad, za to je vrijeme ispred grada uvježbavao kulturno-umjetnički program! Valjda za Kočine momke i naredbe Rankovića kako se „oslobodioci“ sporo obračunavaju sa „zagrebačkom bandom“.
 
4. Po štovanju lažnoga socijaldemokrata, jugoslavena i titoiste, Ivice Račana.
 
5. Po snishodljivom druženju s episkopom Srpske pravoslavne crkve i mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Porfirijem Perićem znanom po pjevanju četničkih pjesama i predstavljanju Republike Hrvatske preko njenih dijelove: Like, Dalmacije, Korduna itd., protivniku kanonizacije bl. Alojzija Stepinca?! Isto tako, vi sudjelujete u obilježavanju lažnog jasenovačkog mita. Kao što znadete Jasenovac nikada nije posjetio lažni bravar (pa i on je znao o kakvoj se velikosrpskoj manipulaciji radi!) a ni tada najmoćniji partijski funkcionar u Hrvatskoj Ivan Stevo Krajačić, koji se otvoreno suprotstavljao tom mitu. Hvalite se da čitate Miroslava Krležu! Znate li onda da se upravo on suprotstavio i trajno odrekao Dobrice Ćosića upravo zbog velikosrpskih mitova o Jasenovcu. A vi među prvima u koloni manipulatora! A s druge strane pripremaju se u svijetu izložbe o genocidnosti Hrvata, na susjednoj Gradini predlaže se podizanje spomenika i muzeja u počast velikosrpskim lažima i mitovima, izrod muslimana Emir Kusturica priprema film o milijunskim (!?) stradanjima Srba, Židova i Roma! A vi kao hercegovački Hrvat u prvim redovima! Ni drug Tito tu nije bio! Nije li vam neugodno?
 
6. Po gostoprimstvu predsjedniku Skupštine grada Jagodine Draganu Markoviću Palmi, srbijanskom nacionalisti i bliskom prijatelju ratnoga zločinca Željka Ražnatovića Arkana, na ogorčenje hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
 
7. Po svojevrsnom kuriozitetu da istoga dana, prije podne nosite sliku Majke Božje Kamenitih vrata, a popodne, na reveru bedž lažnoga bravara iz prve točke, poznatog po progonu pripadnika Katoličke crkve u Hrvata, bl. Alojzija Stepinca i po čijim nalozima je vršen masakr nad njenim pripadnicima. „Samo“ 663 svećenika, biskupa, redovnika, časnih sestara …Samo u (tvojoj?!) točnije rečeno – našoj Hercegovini, 66 hercegovačkih fratara! A gdje je tek običan katolički svijet?
 
8. Po vlastitom lažnom predstavljanju kao socijaldemokrata, jer vaša privrženost titoističkom antihrvatskom nasljeđu i njegovu korifeju koji je na svaki način gušio hrvatske opravdane nacionalne zahtjeve, od Andrije Hebranga do hrvatskih proljećara, a potom i sljedništvo Ivici Račanu, pokazuju, vaše komunističko i jugoslavensko opredjeljenje, a nikako hrvatsko socijalno demokratsko. Nikada niste ni slovo rekli o hrvatskoj socijaldemokraciji!
 
9. Naš narod će vas pamtiti i po aferama, škandalima, lažnim neispunjenim obećanjima, izigravanju izbornih rezultata hrvatskih građana kojima ste okupili znatan broj zastupnika, nepotizmu,  raspolaganju godinama s milijardama kuna koje  nisu na najbolji način utrošene na dobrobit građana ovoga grada.
 
10. Naposljetku, medalja radikalnom Jugoslavenu, od mladosti staljinistu, udbašu i protivniku hrvatske neovisnosti, koji se drznuo u vremenu opstanka našega naroda i države, djelovati na zabrani uvoza oružja za obranu Hrvatske, (koju je razoružavao i Ivica Račan) predstavlja drski anti domovinski čin vrijedan sramote koja će vas pratiti dovijeka. Imate li vi malo suosjećanja za onu hrvatsku mladež koja je izgubila život zbog toga što nije bila naoružana?! Ali, moram vas ohrabriti nad ovim činom. Naime, vi ste nagrađivanjem Bude Lončara otvorili Pandorinu kutiju koja će vrlo brzo pokazati koga ste, i za koja (ne)djela  nagradili,(otvaraju se teme i zatomljena imena, poput primjerice Drage Jileka i brojnihdrugih), koji je nadalje  drugarski svijet ovog hrvatskog izroda s njim umrežen, odnosno tko je sve od njih i danas na „lajni“. Dobar zadatak za hrvatske (zaštitne) ustanove, kada bi ih bilo!
 

Mijo Ivurek, Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Nevine žrtve nam govore da ne smijemo šutjeti!

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom pojave Tomislava Žigmanova na Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2 od 2. veljače 2019. godine.
https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2019/01/DSC_0056-678x381.jpeg?x33771
O lošem karakteru Tomislava Žigmanova pisao sam u više svojih otvorenih pisama, a njegovo pojavljivanje na Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2 od 2. veljače 2019. godine povodom predstavljanja Dosijea Fonda za humanitarna prava o zločinima nad Hrvatima u Vojvodini je vrhunac njegovog beščašća (u režiji glavne urednice te emisije Jelene Tumbas). Naime, Fond za humanitarna prava predstavio je 31. siječnja 2019. u Medija centru u Beogradu svoj dosije „Zločini nad Hrvatima u Vojvodini“ o čemu su govorile Ivana Žanić iz FHP, Jovana Kolarić, autorica Dosjea i Vesna Abjanović, kći Mate Abjanovića, koji je nestao zajedno sa bratom Ivicom iz sela Morović u Srijemu 23. listopada 1991. godine.
 
Predsjednik jedine relevantne hrvatske političke stranke u Republici Srbiji (kako ju on tako naziva), zastupnik 57.900 Hrvata u Skupštini Republike Srbije, predstavnik Hrvata u Međuvladinom mješovitom odboru Srbije i Hrvatske za nacionalne manjine, ravnatelj Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata, predsjednik Nakladničkog vijeća NIU “Hrvatska riječ” i nosioc svih drugih funkcija kada su u pitanju Hrvati u Republici Srbiji, jednom riječju, etnobiznismen, u čijim rukama je već niz godina sve što je vezano za ovdašnje Hrvate, pa tako i novac koji im pripada, zatekao se na ovoj promociji! No, ovom ne bismo ništa znali jer niti jedan medij nije pomenuo nazočnost ovog profesionalnog Hrvata na ovom skupu. Vjerojatno je kurtoazno pozvan (kao institucija, kako sam sebe često identificira), jer praktično, pored navedenih funkcija i tko zna koliko dobijenog novca za ove silne godine, nije ništa praktično učinio u vezi tragedije Hrvata u Vojvodini. Da bi se ipak nešto znalo i o njemu povodom ove aktivnosti FHP, moglo je biti samo preko njegovog vlastitog twittera:
 
“Nevine žrtve nam govore da ne smijemo šutjeti! –  riječi su teškog cinika, bolje reći nečovjeka, koji, sa tog položaja na kojem je, godinama ne čini ništa u vezi tragedije vojvođanskih Hrvata, posebno srijemskih.
 
No, da se završilo na zahvali Tomislava Žigmanova FHP na svom twitteru “na odlično urađenom poslu” (umjesto njega), još bi se sve moglo i progutati (kao otrov od kojeg se ipak ne umire), ali čovjek-institucija (nečovjek) ne bi bio institucija da se ne pojavi i na televiziji! A najlakše je da ga uslika njegova subotička Bunjevka Jelena Tumbas, pa u današnjem takozvanom Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2, sazajemo da je Žigmanov bio nazočan na navedenom, čak je sjedio u prvom redu (kao institucija, a za hrvatski Dnevnik je, kao i obično, dao mudru izjavu! Tako ovaj par po tisućiti put obmanjuje 57.900 Hrvata u Republici Srbiji o veličini i djelu etnobiznismena Tomislava Žigmanova.  Ne će nas čuditi da na koncu jedino on bude zaslužan za otkrivanje gole istine o tragediji Hrvata u Vojvodini, posebno onih u Srijemu, jer je poslije desetak godina mukotrpnog rada uspio na sve položaje oko sebe postaviti samo svoje poslušnike (koji od toga, naravno, imaju koristi).
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" skupila dovoljno potpisa birača za peticiju za održavanje referenduma

 
 
Ime i prezime podnositelja
Adresa
 
ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U ZAGREBU
Savska cesta 41, 10 000 Zagreb
 
KAZNENA PRIJAVA
 
protiv: 1. odgovornih članova Vlade Jadranke Kosor
            2. odgovornih članova Vlade Zorana Milanovića,
            3. odgovornih članova Vlade Andreja Plenkovića i
            4. sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske
http://www.sdlsn.hr/wp-content/uploads/2011/09/kosor_vj280911.jpg
Jadranka Kosor
 
Analizom kretanja birača na izborima i referendumima od drugog kruga izbora za predsjednika Republike Hrvatske održanog 10. siječnja 2010. godine na kojima je bilo prema Izvješću DIP-a 4 089 320 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj do 13. svibnja 2018. godine u 00 sati , a za taj datum je ministar uprave donio Rješenje o 3 747 409 birača u 00 sati, mi u građanskoj inicijativi " Ne Istabulskoj konvenciji ", udruzi Korektiv" i članovi "Hrvatskog sabora u sjeni" otkrili smo da postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenih dijela prema člancima: 329., 279. i 337. KZRH vlade Republike Hrvatske za izbore za predsjednika Republike 10. siječnja 2010. i izbore za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine, Pristupni referendum za Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine te za rješenja o broju registriranih birača na dan 21. rujna 2014., 30. svibnja 2015. i za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati na temelju kojih je određen broj potrebnih potpisa za održavanje referenduma koje su pokrenule građanske inicijative "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom", "Referendum o referendumu", "Narod odlučuje" i "Ne Istanbulskoj konvenciji". Prema priloženim tabličnim prikazima kretanja birača od. 10. siječnja 2010. godine može se dokazati da postoje skokovite promjene broja registriranih birača s prebivalištem u republici Hrvatskoj koje grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva te popisa stanovništva provedenog 2011. godine ( vidi priloženu tablicu Kronološki pregled izbora i referenduma od 2010. do 2017. godine i ostale tablice.)
 
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski  sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju popisima i Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj bivših vlada Republike Hrvatske i sudaca Ustavnog suda.
 
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom"  je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je
ODLUKU
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"  21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo  4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma.
 
Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa 4 042 522 na  3 817 092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Lovro Kuščević i njegov pomoćnik gospodin Nakić? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do u 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3 747 409 birača za 1 330 dana za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača umiralo nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću.  Nikada  godišnje u Hrvatskoj nije umrlo  više od 56 tisuća državljana! Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog poduhvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28 252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokaže ministar Lovro Kuščević? 
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj.
 
Kao dokaz iznijetih tvrdnji prilažemo tablične prikaze:
1. Kronološki pregled izbora i referenduma od 2010. do 2017. godine
2. Analiza broja birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine.
3. Analiza broja birača na Pristupnom referendumu za Europsku uniju 12. siječnja 2012. godine,
4. Rezultati popisa stanovnika za 2011. i procjenu broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku za sredinu 2017. godine,
5. Promjena broja birača po županijama od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine prema rješenjima Ministarstva uprave i
6. Promjena broja birača u gradovima i općinama s više od tri tisuće stanovnika i preko 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine.
 
Predlažemo za ekspertizu stručnjake za demografiju:
1. prof. dr. sc. Stjepana Šterca i
2. prof. dr. sc. Anđelka Akrapa.
3. zastupnika Vlahu Orepića, bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića.
 
Na temelju priloženih analiza smatramo da postoji osnovana sumnja da su u djelovanju osumnjičene vlade i sudci Ustavnog suda počinili kaznena dijela prema člancima: 329. (Počinjenje kaznenog dijela u sastavu zločinačkog udruženja) kako bi krivotvorenjem isprave o broju birača (čl. 279. ) spriječile referendumsko izjašnjavanje i utjecale na rezultate izbora za predsjednika Republike 2010., rezultate izbora za Hrvatski sabor 2011. i Pristupni referendum za Europsku uniju 2012. godine i prema čl. 337.  da su unijele u Registar birača birače koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Kako postoji osnovana sumnja da su ostvarena sva obilježja kaznenih dijela prema navedenim člancima KZRH predlažemo da Državno odvjetništvo pokrene kazneni postupak protiv osumnjičenika kako bi osumnjičenici bili proglašeni krivim i kažnjeni po Zakonu, a nama potpisnicima peticija referendumskih inicijativa da se omogući izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istanbulske konvencije.
 
U Zagrebu 7. prosinca 2018. godine
Potpis podnositelja Kaznene Prijave
 
I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE
 
Datum
B
ΔB
Δt
ΔB/ Δt
10.01.2010.         P
4 089 320
-
-
-
04.12. 2011.        S
3 842 363
-246 957
693
-130 071
22.01. 2012.      RP
4 092 137
249 774
49
1 860 561
14.04. 2013.        E
3 742 383
-349 754
448
-284 955
19.05. 2013.         L
3 767170
24 787
35
258 493
01.12. 2013.      RB
3 777 518
10 348
196
19 270
25.05. 2014.        E
3 760 783
-16 735
175
-34 904
28.12. 2014.        P
3 773 687
12 904
217
21 704
11.01. 2015.        P
3 788 039
14 352
14
374 177
08.11. 2015.        S
3 759 844
-28 195
301
-34 189
11.09. 2016.        S
3 742 546
-17 298
308
-20 409
21.05. 2017.        L
3 719 556
-22 990
252
-33 299
21. 09. 2014.    RG
4 042 522
-
-
-
30. 05. 2015.    RG
3 817 092
-225 430
251
327 816
13. 05. 2018.    RG
3 747 409
-69 683
1 079
23 572
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB = Bi+1 - B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i
ΔB / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum
RS = Referendum o statusu RH,
S = izbori za Hrvatski sabor i
RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.
 
II. ZBORI ZA HRVATSKI SABOR 2011. GODINE
 
Županija
S
P
B1
p1
Zagrebačka
317 606
255 003
280 943
88
Krapinsko-zagorska
132 892
108 391
114 473
86
Sisačko-moslavačka
172 439
141 747
153 681
89
Karlovačka
128 899
107 884
116 041
90
Varaždinska
175 951
142 695
152 049
86
Koprivničko-križevačka
115 584
93 440
99 342
86
Bjelovarsko-bilogorska
119 764
96 852
103 415
86
Primorsko-goranska
296 195
251 200
273 064
92
Ličko-senjska
50 927
42 434
48 833
96
Virovitičko-podravska
84 836
68 119
77 596
91
Požeško-slavonska
78 034
61 679
69 307
89
Brodsko-posavska
158 575
124 989
151 302
95
Zadarska
170 017
137 068
165 660
97
Osječko-baranjska
305 032
247 007
256 331
84
Šibensko-kninska
109 375
90 240
109 577
100
Vukovarsko-srijemska
179 521
141 894
147 045
82
Splitsko-dalmatinska
454 798
363 499
425 378
94
Istarska
208 055
174 334
182 880
88
Dubrovačko-neretvanska
122 568
98 105
113 541
93
Međimurska
113 804
90 497
97 810
86
Grad Zagreb
790 017
649 957
704 095
89
 Republika Hrvatska
4 284 889
3 487 034
3 842 363
89
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika po županijama i u Gradu Zagrebu prema popisu 2011. godine;
P= broj punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine,
B1 = broj registriranih birača na biralištima s prebivalištem u Hrvatskoj i
p1 = B1 / S x 100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Izborima na 100 stanovnika popisanih travnja 2011. godine.
B1- P = 355 329 = Razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika prema popisu iz travnja 2011. godine za Republiku Hrvatsku.
 
Više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine na izborima 4. prosinca 2011. godine imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.
 
III. PRISTUPNI REFERENDUM 2012. GODINE
 
Županija
B2
B2 - P
ΔB
p2
Zagrebačka
284 793
29 790
3 850
90
Krapinsko-zagorska
114 920
6 529
447
86
Sisačko-moslavačka
177 950
36 203
24 269
103
Karlovačka
133 333
25 449
17 292
103
Varaždinska
153 037
10 342
988
87
Koprivničko-križevačka
101 050
7 610
1 708
87
Bjelovarsko-bilogorska
113 642
16 790
10 227
95
Primorsko-goranska
287 202
36 002
14 138
97
Ličko-senjska
57 032
14 598
8 199
112
Virovitičko-podravska
83 699
15 580
6 103
99
Požeško-slavonska
78 335
16 656
9 028
100
Brodsko-posavska
155 416
30 427
4.114
98
Zadarska
182 680
45 612
17 020
107
Osječko-baranjska
291 205
44 198
34 874
95
Šibensko-kninska
122 901
32 661
13 324
112
Vukovarsko-srijemska
179 929
38 035
32 884
100
Splitsko-dalmatinska
430 299
66 800
4 921
95
Istarska
199 746
25 412
16 866
96
Dubrovačko-neretvanska
115 996
17 891
2 455
95
Međimurska
100 640
10 143
2 830
88
Grad Zagreb
728 332
78 375
24 237
92
 Republika Hrvatska
4 092 137
605 103
249 774
96
 
Oznake u tablici:
B1 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 04. prosinca 2011. godine,
B2 = broj birača na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine,
ΔB = B2 - B1 = povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu prema broju registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor za samo 48 dana i
p2 = B/ Sx100 %= broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine.
 
Na Pristupnom referendumu imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko - kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine.
U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina,  Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina.
 
IV. REZULTATI POPISA STANOVNIKA 2011. I PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE
 
Županija
S11
S17
ΔS
D
N17
p
Zagrebačka
317 606
311 416
6 190
0
37 157
1,95
Krapinsko-zagorska
132 892
126 334
6 558
1
36 390
4,93
Sisačko-moslavačka
172 439
152 546
19 893
2
38 129
11,54
Karlovačka
128 899
118 263
10 636
3
39 051
8,25
Varaždinska
175 951
168 560
7 405
4
39 853
4,21
Koprivničko-križevačka
115 584
109 137
6 447
5
40 676
5,58
Bjelovarsko-bilogorska
119 764
109 822
9 942
6
40 784
8,30
Primorsko-goranska
296 195
286 677
9 518
7
43 114
3,21
Ličko-senjska
50 927
45 943
4 984
8
41 951
9,79
Virovitičko-podravska
84 836
77 086
7 750
9
41 585
9,14
Požeško-slavonska
78 034
69 583
8 451
10
39 373
10,83
Brodsko-posavska
158 575
143 827
14 748
11
40 443
9,30
Zadarska
170 017
168 672
1 345
12
41 620
0,79
Osječko-baranjska
305 032
283 035
21 997
13
38 730
7,21
Šibensko-kninska
109 375
101 436
7 939
14
38 956
7,26
Vukovarsko-srijemska
179 521
159 213
20 308
15
40 060
11,31
Splitsko-dalmatinska
454 798
449 610
5 188
16
41 753
1,14
Istarska
208 055
208 229
-174
17
43 927
-0,08
Dubrovačko-neretvanska
122 568
121 381
1 187
18
45 104
0,97
Međimurska
113 804
110 999
2 805
19
48 043
1,83
Grad Zagreb
790 017
802 762
-12 745
20
50 493
-1,61
 Republika Hrvatska
4 284 889
4 124 531
160 358
21
49 305
3,74
M
797 855
728 552
69 303
22
47 411
8,69
P
3 487 034
3 395 979
91 055
23
47 039
2,61
 
Oznake:
S11 = broj stanovnika popisanih 2011. godine;
S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;
ΔS = S11 - S17 = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;
D = dob stanovništva od 0 do 23 godine,
N17 = broj stanovnika po pojedinačnim godinama;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika i
p = ΔS / S11 x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Negativni predznak odgovara rastu broja stanovnika!
 
Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom prošle godine. Broj punoljetnih stanovnika je od sredine 2017. godine do 13. svibnja 2018. godine pao za najmanje deset tisuća.
 
V. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Godina
S
M
P
ΔS
ΔM
ΔP
2001. 
4 437 460
931 927
3 505 533
0
0
0
2011. 
4 284 889
797 855
3 487 034
152 571
134 072
18 499
2012.
4 267 558
789 387
3 478 171
169 902
142 540 
27 363
2013.  
4 255 689
781 236
3 474 453
181 771
150 691
31 080
2014.  
4 238 389
769 942
3 468 447
199 071
161 985
37 086
2015. 
4 203 604
754 450
3 449 154
233 856
177 477
56 379
2016.  
4 174 349
738 924
3 435 425
263 111
193 003
70 108
2017.  
4 124 531
728 552
3 395 979
312 929
203 375
109 554
 
Oznake:
S = broj stanovnika;
M = broj maloljetnih stanovnika; 
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔM = M1 - Mi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.
 
VI. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. GODINE I BROJ IZBRISANIH BIRAČA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA
 
Županija
P
B
B - P
Bi
p %
Zagrebačka
255 003
272 155
17152
12 277
86
Krapinsko-zagorska
108 391
109 713
1 322
3 004
83
Sisačko-moslavačka
141 747
146 400
4 653
15 087
85
Karlovačka
107 884
111 073
3 189
11 217
86
Varaždinska
142 695
146 766
4 071
4 905
83
Koprivničko-križevačka
93 440
94 444
1 004
3 477
82
Bjelovarsko-bilogorska
96 852
98 895
2 043
6 876
83
Primorsko-goranska
251 200
265 631
14 431
15 337
90
Ličko-senjska
42 434
44 695
2 261
6 985
88
Virovitičko-podravska
68 119
71 520
3 401
7 255
84
Požeško-slavonska
61 679
65 886
4 207
8 100
84
Brodsko-posavska
124 989
136 481
11 492
12 534
86
Zadarska
137 068
162 028
24 960
17 066
95
Osječko-baranjska
247 007
253 813
6 806
23 946
83
Šibensko-kninska
90 240
99 493
9 253
15 355
91
Vukovarsko-srijemska
141 894
152 334
10 440
16 318
85
Splitsko-dalmatinska
363 499
404 843
41 344
26 710
89
Istarska
174 334
187 471
13 137
9 662
90
Dubrovačko-neretvanska
98 105
107 733
9 628
6 657
88
Međimurska
90 497
96 041
5 544
3 795
84
Grad Zagreb
649 957
692 141
42 184
42 953
88
 Republika Hrvatska
3  487  034
3 719 556
232 722
269 516
87
 
Oznake:
P = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine,
Bi = broj izbrisanih birača,
B = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
B - P = razlika između broja birača i broja punoljetnih osoba i
p = B / Sx100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokružen na cijeli broj.
 
Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.
 
VII. PROMJENA BROJA BIRAČA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE IBROJ IZBRISANIH BIRAČA
 
Red. br.
Grad ili općina
S
B1
B2
Bi
p2
1.
Dugo Selo             ZŽ
17 466
16 128
16 531
816
96,65
2.
Brdovec
11 134
9 948
10 083
471
90,56
3.
Rugvica
7 871
6 987
7 138
352
90,69
4.
Ludbreg                VŽ
8 478
7 705
7 756
215
91,48
5.
Čabar                 PGŽ
3 770
3 483
3 476
428
92,20
6.
Opatija
11 659
10 640
10 663
728
91,46
7.
Rab
8 065
7 280
7 318
274
90,73
8.
Kostrena
4 180
3 846
3 943
122
94,33
9.
Viškovo
14 445
13 485
13 853
519
95,90
10.
Mali Lošinj
8 116
7 819
7 810
552
96,23
11.
Senj                        LSŽ
7 182
6 616
6 579
391
91,60
12.
Bukovlje                 BPŽ
3 108
2 818
2 844
198
91,51
13.
Biograd na Moru    ZDŽ
5 569
5 269
5 405
341
97,06
14.
Gračac
4 690
4 607
4 274
1 519
91,13
15.
Pakoštane
4 123
3 938
4 029
304
97,72
16.
Poličnik
4 469
4 307
4 391
401
98,25
17.
Sukošan
4 583
4 166
4 283
287
93,45
18.
Sveti Filip i Jakov
4 606
4 105
4193
198
91,03
19.
Županja                  VSŽ
12 090
10 890
10 918
964
90,31
20.
Hvar                    SDŽ
4 251
4 145
4 189
327
98,54
21.
Kaštela
38 667
35 325
36 119
2 044
93,41
23.
Omiš
14 936
13 761
13 938
1 036
93,32
24.
Trogir
13 192
12 446
12 636
714
95,79
25.
Dugi Rat
7 092
6 483
6 578
386
92,75
26.
Dugopolje
3 469
3 082
3 155
75
90,94
25.
Gradac
3 261
3 241
3 216
480
98,62
27.
Hrvace
3 617
3 260
3 309
308
91,48
28.
Jelsa
3 582
3 462
3 524
326
98,38
29.
Marina
4 595
4 396
4 403
297
95,82
30.
Podstrana
9 129
8 732
9 013
397
98,73
31.
Seget
4 854
4 458
4 458
304
91,84
32.
Buje                        IŽ
5 182
4 754
4 691
149
90,52
33.
Labin
11 642
10 475
10 427
661
89,56
34.
Novigrad
4 345
3 956
3 980
207
91,60
35.
Poreč
16 696
16 013
16 149
986
96,72
36.
Rovinj
14 294
13 673
13 749
847
96,19
37.
Umag
13 467
12 926
12 978
690
96,37
38.
Fažana
3 635
3 489
3 481
188
95,76
39.
Ližnjan
3 965
3 568
3 654
107
92,16
40.
Dubrovnik              DNŽ
42 615
38 645
39 295
2 184
92,21
41.
Korčula
5 663
5 078
5 115
273
90,32
42.
Blato
3 593
3 324
3 343
260
93,04
43.
Orebić
4 122
3 782
3 842
330
93,21
44.
Župa dubrovačka
8 331
7 410
7 500
449
90,03
45.
Podturen                  MŽ
3 873
3 448
3 488
174
90,06
46.
Novalja                LSŽ
3 663
3 612
3 664
209
100,03
47.
Crikvenica          PGŽ
11 122
11 786
12 008
770
107,97
48.
Malinska-Dubašnica
3 134
3 844
3 943
286
125,81
49.
Novi Vinodolski  
5 113                  
5 123
5 182
316
101,35
50.
Makarska            SDŽ
13 834
14 965
15 230
1 126
110,09
51.
Okrug
3 349
3 955
4 029
402
120,30
52.
Supetar
4 074
4 201
4 248
334
104,27
53.
Vodice                 ŠKŽ
8 875
9 582
9 773
876
110,12
54.
Benkovac            ZDŽ
11 026
13 540
14 071
3 091
127,62
55.
Obrovac
4 323
5 556
5 652
1 281
130,74
56.
Preko
3 805
4 112
4 149
256
109,04
57.
Vir
3 000
4 073
4 165
440
138,83
58.
Medulin                    IŽ
6 481
6 477
6 578
473
101,50
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,
B1 = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017. godine,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,
Bi = broj izbrisanih birača za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i
p2 = B2 / S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
 
ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 procijenjenih stanovnika sigurno veći od 58. Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima. Ako bi se odbili izbrisani birači Crikvenica, Makarska i Obrovac bi imali više birača od popisanih stanovnika 2011. godine.
 
Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Treba provesti temeljitu reviziju broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj provjerom prebivališta sukladno Zakonu o prebivalištu. Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
 

Edo Zenzerović, Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Srijeda, 20/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 978 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević