Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Utjecaj nejednakosti biračkog glasa na zastupljenost općih izbornih jedinica u Hrvatskom saboru od 2000. do 5. srpnja 2020.

 
 
Pismo Davoru Ivi Stieru, Trg Svetog Marka 6, 10 000 Zagreb
Poštovani gospodine zastupniče Štier odgovorite hrvatskim biračima na slijedeća pitanja:
1. Ima li ikakve veze sastavljanje saborske većine s Vašim ogledom "Nova Hrvatska paradigma"?
2. Zašto Vlada Andreja Plenkovića ne želi implementirati Rezoluciju Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima?
3. Zašto Vlada Andreja Plenkovića diskriminira hrvatske državljane s prebivalištem izvan Hrvatske tretirajući ih poput Arsena Bauka i ekstremne ljevice kao neprijateljsku emigraciju? i
4. Definirajte pojam "novi suverenizam"! 
https://i2.wp.com/kamenjar.com/wp-content/uploads/2019/05/Davor-Ivo-Stier-2019.jpg?resize=400%2C240&ssl=1
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju Europskoj uniji održanom 22. siječnja 2012. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj preko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih travnja 2011. godine, a IX. izborna jedinica imala je više birača od popisanih stanovnika. Ličko-senjska, Šibensko- kninska i Zadarska županija imale su više birača od stanovnika. Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine i Referendum o pristupanju u Europsku uniju su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 307 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII.  izborna jedinica su neustavne.
 
Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta u XI. izbornoj jedinici s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Andrej Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Kao glasači Domovinskog pokreta želimo suradnju s HDZ-om uz uvažavanje naših stavova i argumenata. Mi nismo krajnja desnica kako nas prozivaju:ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi..., Štromar, Mesić, Josipović, Čačić i Vi "novi suverenisti".
Pupovčeva interesna zajednica etnobiznismena SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.  To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Svu trojicu zastupnika SDSS-e izabralo je 11.253 birača srpske nacionalne zajednice, a toliko je potrebno glasova za izbor jednog zastupnika u općim izbornim jedinicama.
Zalažemo se za implementaciju rezolucije Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.
 
Sukladno toj rezoluciji predložio sam da se u Istri 23. kolovoza odaje poštovanje svim žrtvama koje su tragično završile u kraškim jamama ( fojbama) u Istri kod Golubinčine blizu Raklja i u tom smislu pokrenuo sam inicijativu preko saborskih zastupnika: Furia Radina, Damira Kajina i Gorana Beusa Richembergha početkom 2011. godine da se to ostvari ali niti jedan zastupnik nije odgovorio. Zastupnik Goran Beus Richembergh je lagao novinaru Glasa Istre Mati Čuriću da nije primio od mene nikakvu predstavku u vezi zločina nad zarobljenim vojnicima. Predsjedniku Odbora za informatiku, informatizaciju i medije u tadašnjem sazivu Hrvatskog saboru Branku Vukšiću pisao sam 28. veljače 2012. godine da HRT krši propise o pravodobnom i istinitom informiranju javnosti i sudjeluje u prikrivanju zločina nad zarobljenim okupatorskim vojnicima, koji su se predali početkom svibnja 1945. godine partizanima na Muzilu u Puli, a završili su u jami Golubinčina kod Raklja. Smatram da sve žrtve zaslužuju poštovanje.  Kao birači i članovi Domovinskog pokreta osuđujemo sve totalitarne i nedemokratski režime. Dosta nam je vrijeđanja od strane ekstremne ljevice, SDP-e, etnobiznismena: Pupovca, Radina i oficira okupatorske JNA Veljka Kajtazija, Plenkovićeve interesne zajednice HDZ, Predraga Štromara i Radimira Čaćića. Mi nismo ekstremna desnica.
 
Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama imali bismo: 15 zastupnika u I. i II., 13 u III., 12 u IV. i V. 13 u VI. 16 u VII. 13 u VIII., 15 u IX. i 16 u X. izbornoj jedinici. U I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić s 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.
 
Plenkovićeva interesna zajednica HDZ ne bi imala većinu od 76 zastupnika s etnobiznismenima, Štromarom i Čačićem. Izbor zastupnika srpske nacionalne manjine je neustavan. Njihovi birači mogu dati glas trojici kandidata, a svi ostali samo jednom, a prema obrzloženju Ustavnog suda posebno biračko pravo je ekvivalent općem biračkom pravu. Karlolina Vidović Krišto je u pravu: "Andrej Plenković svjesno krši Ustav Republike Hrvatske", a prema optužbi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića suspendirao je provedbu Zakona o prebivalištu prema kojemu je trebalo 2017. godine izbrisati oko 270 tisuća birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. "Festivalom demokracije" spriječili ste održavanje Refereduma za promjenu izbornog zakonodavstva 2018. godine, a Vaš koalicijski partner "antifašističke" koalicije SDP-a 2014. godine lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Osuđujemo sramotan ispad "nezavisnog političkog analitičara" Krešimira Macana u emisiji "Otvoreno" prema zastupnici Karolini Vidović Krišto i šutnju svih ostalih sudionika u emisiji.
S poštovanjem.
U Zagrebu 25. srpnja 2020.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10000 Zagreb

 
Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Izgon Hrvata iz Hrvatske i Vojvodine treba zataškati. Treba zataškati…

 
 
Večernji list od 18. srpnja 2020. godine intervjuu s B. Miloševićem daje naslov Za društvo (hrvatsko) je važno da se Srbin brine o ljudskim pravima.
https://m.vecernji.hr/vijesti/boris-milosevic-za-drustvo-je-vazno-da-se-srbin-brine-o-ljudskim-pravima-1417952 Za manje od 24 sata napisano je skoro 150 komentara na taj članak!
Molim Vas pročitajte ih sve, a budući nemam običaj svoj komentar slati izravno uz članke, dajem ga ovdje: Tisuću ljeta trebalo je Hrvatima da ostvare svoj san, a onda u ratu za njega kao da su izginuli svi koji su ga sanjali, jer oni koji su ostali izbrisali su sve, i san i rat! Zato su svi sretni i nasmijani!
 

Miroslav Cakić

 
Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika

 
 
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset  općih izbornih jedinica. "Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4.
https://www.usud.hr/sites/default/files/dogadjaji/8007896.jpg
Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina, a od 2003. godine samovoljom "antifašističke" koalicije 8. Prema odluci Ustavnog suda broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine XI. izborna jedinica je neustavna. Na izborima do 2007. godine broj zastupnika dijaspore se izračunavao količnikom broja glasova dijaspore na izborima i prosječnog broja glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Ove godine bi bilo samo 2 zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. HDZ nema 76 zastupnika s potpisima zastupnika nacionalnih manjina koje je izabralo samo 21.934 birača, a to odgovara broju glasova za dva zastupnika u općim izbornim jedinicama.
 
Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih izbora 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.
Analiza izbora dokazuje da velike stranke gube predizbornim koaliranjem prepuštajući zastupnička mjesta marginalnim strankama koje samostalno ne bi prešle izborni prag. Tako je SDP poklonio na redovnim izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. 14 zastupničkih mjesta, na prijevremenim izborima održanim 11. rujna 2016. godine 16 i na ovogodišnjim 9. Predizborno koaliranje s HSS-om na kojem je inzistirao Davor Bernardić SDP-a je omalovažavanje 380.649 potpisnika peticije za održavanje referenduma o izbornim pravilima i većine članova SDP-e. Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH-e Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a. Samostalnim nastupom stranaka na redovnim izborima za Hrvatski sabor HDZ bi bio ostvario apsolutnu većinu. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete  Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom", a predsjednik VRH Andrej Plenković je trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor sve bitne zahtjeve građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom". Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative "Narod odlučuje". Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljana potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje. Kvalitetnije bi bilo predstavljanje izbornih lista na radiju i televiziji.
 
RASPODJELA BIRAČA NACIONALNIH  MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE PO IZBORNIM JEDINICAMA PREMA IZMJENI RJEŠENJA O ZAKLJUČIVANJU POPISA BIRAČA MINISTARSTVA UPRAVE OD 1. SRPNJA
 
IJ
P1
B1
B2
B3
B4
B5
B6
B7
I.
-
8.934
379
209
400
1.131
5.827
16.880
II.
-
11.278
906
88
4.874
2.486
3.260
22.892
VI.
-
21.976
256
164
758
2.690
5.130
30.974
VII.
-
21.281
276
352
289
867
5.432
28.497
Σ
68.707
63.469
1.817
813
6.321
7.174
19.649
99.243
III.
1.165
1.139
115
30
96
4.426
1.852
7.658
IV.
28.801
22.998
6.583
40
1.685
2.704
1.969
35.979
V.
36.628
28.650
1.575
557
1.559
2.779
2.179
37.299
VIII.
17.789
17.044
710
15.446
369
2.063
11.508
47.140
IX.
27.635
26.955
236
112
200
491
2.791
30.785
X.
5.908
5.740
226
83
184
386
3.625
10.244
RH
186.633
165.995
11.262
17.081
10.414
20.023
43.571
268.348
XI.
-
23.466
344
333
120
815
1.685
26.763
Σ
-
189.461
11.606
17.414
10.534
20.838
45.258
295.111
 
Oznake:
IJ = I. - X. = opće izborne jedinice,
P1 = broj pripadnika srpske nacionalne manjine po županijama popisan 2011. godine,
BXI. = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima  u XI. izbornoj jedinici 5. srpnja 2020. godine,
B1 = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine na području općih izbornih jedinica prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva Uprave od 26. lipnja 2020. godine,
B2 = mađarske,  B3 = talijanske,  B4 = češke ili slovačke,  B5 = romske ili: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i /ili židovske,  B6 = bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i/ili slovenske, B7 = B1 + B2 + B3 +B4 + B5 + B6 = ukupni broj birača nacionalnih manjina registriran u općim izbornim jedinicama i
Σ = ukupni broj birača nacionalnih manjina u Hrvatskoj i inozemstvu.
 
RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
 
IJ
S
B0
B7
B1
B2
ΔB
p1
p
I.
-
325.860
16.880
342.740
341.787
953
-6,73
-
II.
-
367.522
22.892
390.414
387.890
2.524
6,24
-
VI.
-
300.810
30.974
331.784
328.499
3.285
-9,71
-
VII.
-
382.079
28.497
410.576
408.297
2.279
11,73
-
Σ
1.671.359
1.376.271
99.243
1.475.514
1.466.473
9.041
    -
88,28
III.
400.981
341.920
7.658
349.578
347.715
1.863
-4,87
87,18
IV.
349.577
281.781
35.979
317.760
312.592
5.168
-13,53
90,90
V.
358.326
305.904
37.299
343.203
337.321
5.882
-6,60
95,78
VIII.
414.357
329.007
47.140
376.147
372.573
3.574
2,36
90,78
IX.
438.517
383.469
30.785
414.254
409.883
4.371
12,73
94,47
X.
443.129
387.965
10.244
398.209
397.508
701
8,37
89,86
RH
4.076.246
3.406.317
268.348
3.674.665
3.644.065
30.600
-
90,15
XI.
-
158.079
26.763
184.822
28.790
156.032
-
-
XII.
 
-
-
295.111
29.369
265.742
-
-
B
-
3.564.396
295.111
3.859.487
3.701.736
157.751
-
-
D
387.244
-
-
349.094
-
 
-
-
G
428.005
-
-
385.839
-
 
-
-
 
Oznake:
IJ = I. - X. = opće izborne jedinice,
Σ = zbroj podataka u stupcima za deset općih izbornih jedinica,
B0 = broj registriranih birača hrvatske nacionalnosti u izbornim jedinicama prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 01. srpnja 2020. godine,
B7 = B1 + B2 + B3 +B4 + B5 + B6 = ukupan broj birača nacionalnih manjina registriran  po općim izbornim jedinicama,  
B1 =  B0 + B7 =ukupni broj birača po općim izbornim jedinicama prema Izmjeni Rješenja o zaključivanju popisa birača,
B2 = broj birača registriran na biralištima 5. srpnja 2020. godine, Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,
ΔB = B1 - B2 = smanjenje broja birača registriran na izborima prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja,
D= donja granica broja stanovnika ili birača uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja stanovnika 10 izbornih jedinica,
G = gornja granica broja stanovnika ili birača uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja stanovnika 10 izbornih jedinica,
p1 = B1 /367.466,5 x 100% =  odstupanje broja birača izbornih jedinica od srednje vrijednosti i
p = B1 / S X 100% = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godine. 
 
Peta izborna jedinica ima preko 95 birača na sto stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu, a :Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija imaju također preko 95 birača na sto stanovnika. Više birača od stanovnika imaju: Brestovac, Pakrac, Drenovci, Gunja, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja. Deveta izborna jedinica ima preko 94 birača na 100 stanovnika, a :Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija preko 95. Više birača od stanovnika imaju: Plitvička jezera, Senj, Benkovac, Obrovac, Preko, Vir, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Hrvace i Okrug. U devetoj izbornoj jedinici je bilo 2016. godine više birača srpske nacionalne manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a na ovogodišnjim je preko 97 birača na 100 popisanih pripadnika travnja 2011. godine. Za Hrvatsku je oko 89 birača na 100 pripadnika.
 
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE
 
NM
P
B1
B2
ΔB
p2 %
1.
186.633
189.461
13.551
175.910
7,15
2.
14.048
11.606
2.842
8.746
24,49
3.
17.807
17.414
949
16.465
5,45
4.
14.394
10.534
1.705
8.829
16,19
5.
27.962
20.838
4.825
16.013
23,15
6.
68.164
45.258
5.481
39.777
12,11
Σ
329.008
295.111
29.353
265.740
9,95
 
Oznake:
NM = nacionalne manjine,
P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,
B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,
B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,
ΔB = B1 - B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave i
p2 = B2 / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.
 
ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA POSEBNU XII. IZBORNU JEDINICU 2020. GODINE
 
NM
G
V
N
Bi
pi %
1.
13.551
13.228
323
11.253
5,94
2.
2.842
2.807
35
2.807
24,19
3.
949
890
59
890
5,11
4.
1.705
1.694
11
1.514
14,37
5.
4.823
4.772
51
3.745
17.97
6.
5.477
5.421
56
1.725
3,81
Σ
29.347
28.812
535
21.934
11,20
 
Oznake:
NM = nacionalne manjine,
G = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2020. godine,
V= važeći glasovi,
N= nevažeći glasovi,
B= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina i
pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima.
 
Izabrani su: 1. Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.
 
ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA KANDIDACIJSKIH LISTA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
 
I.J.
N
> 1%
> 3 %
> 4 %
> 5 %
> 1.400
I.
20
8
6
6
6
8
II.
19
9
7
5
5
9
III.
18
9
7
5
5
9
IV.
17
9
5
5
3
9
V.
13
7
4
4
4
7
VI.
19
8
6
5
5
8
VII.
22
7
6
6
6
7
VIII.
20
9
7
5
4
9
IX.
17
9
7
4
4
9
X.
16
8
6
6
5
9
Σ
181
83
61
51
47
84
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
N = broj kandidacijskih lista,
Σ = ukupni broj kandidacijskih lista po stupcima u deset općih izbornih jedinica,
> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili 1 400 glasova.
 
Analizom broja dobivenih glasova marginalnih izbornih lista, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna lista bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
 
ANALIZA REZULTATA IZBORA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
 
I. J.
G
V
N
P
g
g1
Zk
Zg
I.
176.407
173.718
2.689
165.354
8.364
12.601
15
1
II.
173.254
169.252
4.002
145.313
23.939
12.375
15
2
III.
157.183
152.774
4.409
129.313
23.461
11.227
13
2
IV.
142.358
138.993
3.365
112.703
26.290
10.168
12
3
V.
144.560
140.832
3.728
130.447
10.385
10.326
12
1
VI.
150.335
146.766
3.569
131.514
15.252
10.738
13
1
VII.
194.719
190.471
4.278
178.383
12.088
13.909
16
1
VIII.
158.230
154.518
3.712
125.731
28.787
11.037
13
3
IX.
183.814
179.242
4.572
155.279
23.963
13.130
15
2
X.
196.058
191.997
4.061
170.988
21.009
14.004
16
2
RH
1.676.918
1.638.563
38.385
1.445.025
193.538
11.977
140
18
XI.
28.768
28.410
358
17.905
10.863
9.589
2
0
XII.
29.347
28.812
535
21.934
6.878
3.742
2
0
 Σ I. - XII.
1.735.033
1.695.785
39.278
1.484.864
211.279
-
-
18
 
Oznake:
I.J.= izborna jedinica,
G = ukupan broj glasova,
V= važeći glasovi,
N= nevažeći glasovi,
P = glasovi pobjedničkih kandidacijskih lista,
g1 = broj glasova po zastupniku,
g = glasovi gubitničkih kandidacijskih lista,
zk = broj zastupnika koji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset izbornih jedinica i
Zg= broj zastupničkih mjesta razmjeran glasovima gubitničkih kandidacijskih lista.
 
Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. izborne jedinice ovi izbori nisu regularni.
 
BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA
 
I.J.
HDZ...
SDP...
DP
MOST
MOŽ.
STRIP
HNS
REF.
I.
49.202
38.701
15.586
14.134
36.702
11.029
334
311
II.
58.046
41.619
22.865
13.395
9.388
5.970
951
5.475
III.
45.038
57.557
9.528
4.234
5.124
5.642
8.835
8.355
IV.
61.204
28.479
23.020
6.705
3.020
2.961
6.423
346
V.
67.345
27.079
27.878
8.145
2.097
2.305
567
537
VI.
55.574
35.565
16.193
10.267
13.915
5.426
792
0
VII.
68.401
46.722
18.086
12.997
19.949
12.228
847
568
VIII.
34.794
68.808
7.244
8.999
13.130
5.592
713
375
IX.
85.075
30.823
21.353
18.028
4.388
4.761
779
532
X.
78.451
39.292
19.740
23.149
8.251
10.356
1.486
299
Σ
603.103
414.615
181.492
120.052
115.961
66.270
21.727
16.798
Z
63
41
16
8
7
3
1
1
Zk
62
43
16
8
7
3
1
0
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
Σ = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,
Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista i
Zk =  korigirani broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih listakoji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica.
 
KORIGIRANI BROJ ZASTUPNIČKIH MJESTA POBJEDNIČKIH LISTA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
 
I.J.
HDZ...
SDP...
DP
MOST
MOŽ.
STRIP
HNS
REF.
I.
5
4
1
1
3
1
0
0
II.
6
4
2
1
1
0
0
0
III.
5
6
1
0
0
0
1
0
IV.
7
3
2
0
0
0
0
0
V.
7
2
3
0
0
0
0
0
VI.
6
4
1
1
1
0
0
0
VII.
6
5
2
1
1
1
0
0
VIII.
3
8
0
1
1
0
0
0
IX.
9
3
2
1
0
0
0
0
X.
8
3
2
2
1
1
0
0
Σ
62
43
16
8
7
3
1
0
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
Σ = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,
Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista i
Zk =  korigirani broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih listakoji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset izbornih jedinica.ž
 
KORIGIRANI BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KAO KOLIČNIK BROJA VAŽEĆIH GLASOVA U IZBORNIM JEDINICAMA I PROSJEČNOM BROJU VAŽEĆIH GLASOVA PO ZASTUPNIKU U DESET ZBORNIH JEDINICA OD 2000. DO 2020. GODINE
 
I.J.
2000.
2003.
2007.
2011.
2015.
2016.
2020.
I.
14
15
14
14
15
15
15
II.
15
15
15
15
15
14
15
III.
14
14
14
14
13
13
13
IV.
13
12
12
12
12
12
12
V.
14
12
12
13
12
12
12
VI.
13
13
14
13
13
13
13
VII.
14
15
15
15
16
16
16
VIII.
14
14
14
14
13
13
13
IX.
14
14
15
15
15
15
15
X.
15
16
15
15
16
16
16
XI.
6
4
5
1
2
2
2
z
146
144
145
141
142
142
142
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica i
Z = ukupni broj zastupnika u jedanaest izbornih jedinica.
Utvrđuje se da broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kao što smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.    
Broj zastupnika koji su izabrani u XI. (posebnoj) izbornoj jedinici jest 2 na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Ponedjeljak, 10/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1189 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević