Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Broj zastupnika dijaspore treba ustavotvornim referendumom povećati na pet

 
 
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke  nakaznog  izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. godine smanjiti broj zastupnika za 40 ili više i time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača.Bivši predsjednik Ivo Josipović je obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na 113. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Hrvatski sabor bi prema tom prijedlogu imao 113 = (48 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom + 48 zastupnika izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore).
https://peopleschoiceonline.files.wordpress.com/2010/04/5-steps-step-5-indelible-ink.jpg
Zastupnicima: Jadranki Kosor, Peđi Grbinu, Gvozdenu Flegi, Nataliji Martinčević,Valteru Boljunčiću i Dragutinu Lesaru predložio sam da prihvate kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Bez promjene Ustava mogla je  SDP-ova saborska većina izglasati mješoviti izborni sustav s ukupno 107 zastupnika Hrvatskog sabora. To je 44 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. Smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru sigurno bi osim političke kaste prihvatila većina hrvatskih državljana.
 
Broj zastupnika dijaspore treba ustavotvornim referendumom povećati na 5 koje bi dijaspora birala većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u izbornim jedinicama sastavljenim od: 1. Federacija BiH i Republika srpska; 2. Preostale europske države; 3. Kanada; SAD i Meksiko; 4. Južna i države Srednje Amerike i 5. Afrika, Australija i Novi Zeland. Hrvatski sabor bi imao ukupno 103 zastupnika, a to je 42 zastupnika manje u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Većinski s apsolutnom većinom birali bismo 50 zastupnika i to 45 s prebivalištem u Hrvatskoj (I. tablica) i pet u dijaspori.
 
I. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
 
Županije
S
B
p %
Zv
Dubrovačko-neretvanska
121.970
107.733
88.33
1
Istarska
208.105
187.471
90,08
2
Ličko-senjska
46.888
44.695
95,32
1
Primorsko-goranska
289.479
265.631
91,76
3
Splitsko-dalmatinska
452.035
404.843
89,56
5
Šibensko-kninska
103.021
99.493
96,58
1
Zadarska
169.581
162.028
95,55
2
I. izborna jedinica
1,391.079
1,271.894
91,43
15
Grad Zagreb
802.338
692.141
86,27
9
Karlovačka
120.321
111.073
92,38
1
Sisačko-moslavačka
157.204
146.400
93,12
2
Zagrebačka
314.549
272.155
86,52
3
II. izborna jedinica
1,394.412
1,221.769
87,62
15
Bjelovarsko-bilogorska
111.867
98.895
87,62
1
Brodsko-posavska
148.373
136.481
91,99
2
Koprivničko-križevačka
110.976
94.444
85,10
1
Krapinsko-zagorska
127.748
109.713
85,88
1
Međimurska
112.089
96.041
85,68
1
Osječko-baranjska
290.412
253.813
87,40
3
Požeško-slavonska
71.920
65.886
91,61
1
Varaždinska
170.563
146.766
86,05
2
Virovitičko-podravska
79.111
71.520
90,40
1
Vukovarsko-srijemska
165.799
152.334
91,88
2
III. izborna jedinica
1,388.858
1,225.893
88,27
15
Republika Hrvatska
4,174.349
3,719.556
89,11
45
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https:// www.dzs.hr/Hrv);
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima održanim 21. svibnja 2017. godine (http://www.izbori.hr.),
p = B / S x 100 = broj birača na sto stanovnika procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine i
Zv  = 45 broj zastupnika koji bi se birali većinski.
Ukupno bi Hrvatski sabor imao 103 = (50 većinski + 53 razmjerno + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore).
Broj birača na sto procijenjenih stanovnika sredinom 2016. godine je vrlo velik u svim jadranskim županijama, a naročito u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji koje su imale preko 95 na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine.
 
Dvokružnim razmjernim izbornim sustavom birali bismo 53 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici. U izboru zastupnika razmjernim izbornim sustavom sudjelovali bi svi državljani Republike Hrvatske s pravom glasa (birači s prebivalištem u Hrvatskoj i birači s prebivalištem u drugim državama). Izbor zastupnika nacionalnih manjina treba ukinuti jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama (II. tablica).
 
II. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Nacionalna manjina
B
G1
G2
G
Srpska
193.624
19.534
50.990
70.524
Mađarska
12.328
5.212
2.360
7.572
Talijanska
17.985
2.338
6.506
8.898
Češka i slovačka
10.827
1.590
4.082
5.672
Austrijska, bugarska, njemačka, polj., rom., rum., rusin., ruska, tur., ukrajinska, vlaška i židovska
18.749
3.832
3.955
7.787
Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedon. i sloven.
44.550
5.396
14.763
20.159
Ukupno
298.063
37.902
82.656
120.612
 
Oznake:
B = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine, G1 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2016. godine G2 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike u općim izbornim jedinicama. G = G1 + G2 = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima.
 
Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku manje od desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,5 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima.  Manje od 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,43 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.
 
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
 
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a dobile bi u prvom krugu broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli
z = g/G x Z gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova (važećih i nevažećih) u izbornoj jedinici i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Za 53 zastupnika sve stranke koje bi dobile 0,93 % glasova od birača koji s glasovali dobile bi barem jednog  zastupnika.
 
Ukoliko u prvom krugu jedna stranka dobije apsolutnu većinu glasova od G pripala bi joj neraspodijeljena zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne dobije apsolutnu većinu u drugi krug ulaze dvije stranke s najviše dobivenih glasova u prvom krugu. Stranka koja u drugom krugu dobije više glasova osvaja neraspodijeljena zastupnička mjesta iz prvog kruga. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi bila bi mogućnost da birač glasa u prvom krugu za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug.
 
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici glasovalo je G = 253.575 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila   g1 = 82.628, HDZ g2 = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić g3 = 29.088 i HSP-AS g4 = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = g1 / G x Z = 82.628 / 253.575 x 14 = 4,56, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,
z2 = g2 /G x Z = 76.062/253.575 x 14  = 4,2 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,
z3 = g3/G x Z  = 29.088/253.575 x 14 = 1,6 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i
z4 = g4/G x Z = 14.938/253.575 = 0,82 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.
 
U prvom krugu prema ovakvoj raspodjeli bili bi dobili zastupnička mjesta: I. izborna jedinica: HSLS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, II. izborna jedinica HSLS, III. izborna jedinica HSS, IV. izborna jedinica koalicija HSP i HSNS, V. izborna jedinica: HSP i koalicija HSP-AS s HČSP, VI. izborna jedinica: HSS, HSLS i HSP, VII. izborna jedinica: koalicija HSS sa ZS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, VIII. izborna jedinica: Ladonja i koalicija: BUZ, PGS i HRS te IX. izborna jedinica: N:L: dr. sc. Ivan Grubišić, N. L. Stipe Petrine i koalicija HSP-AS s HČSP. Ukupno bi u deset izbornih jedinica bilo podijeljeno još 16 zastupničkih mjesta drugim strankama mimo HDZ-a i Kukuriku koalicije što bi bitno utjecalo na sastav većine u Hrvatskom saboru. Ovakva raspodjela odgovara izbornom pragu od 3,57 %.
 
U drugom krugu u X. izbornoj jedinici koalicija SDP, HNS, HSU i IDS bi se borila s HDZ-om za 2 preostala zastupnička mjesta. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u vjerojatno bi HDZ dobio više glasova i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D'hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D'Hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano.
 
ANALIZA IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 2011.GODINE
 
I. J.
G
V
N
Gk
Gp
Mg
I.
238.830
238.830
3.613
168.706
66.511
4
II.
249.101
245.143
3.598
186.183
58.960
3
III.
233.606
229.310
4.296
179.541
49.769
3
IV.
209.387
206.278
3.109
161.252
45.026
3
V.
215.996
212.371
3.625
162.684
49.687
3
VI.
218.179
214.334
3.845
148.926
65.408
4
VII.
266 352
261.423
4.929
184.051
77.372
4
VIII.
237.676
233.773
3.903
175.989
57.784
3
IX.
250.836
245.868
4.968
162.865
83.003
5
X.
253.575
248.887
4.688
202.716
46.171
3
Ukupno
2,372.538
2,332.604
40.934
1,732.913
599.691
35
 
Oznake:I.J.= izborna jedinica, G = Ukupan broj glasova,V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, Gk = korisni glasovi, Gp = Propali glasovi i Mg = broj mandata razmjeran propalim glasovima. Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj propalih glasova u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju propalih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj propalih glasova može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
 
BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA
 
I. J.
SDP...
HDZ...
H.L.
HSS
HDSSB
N.L. I.G.
I.
107.382
43.265
18.059
2.922
-
-
II.
104.516
52.652
14.161
14.854
-
-
III.
120.906
35.615
23.020
9.070
-
-
IV.
68.188
48.377
7.008
3.505
44.687
-
V.
68.447
69.929
4.695
6.905
24.308
-
VI.
90.280
46.055
12.591
9.884
-
-
VII.
110.540
57.196
16.315
11.939
-
-
VIII.
134.211
28.403
13.375
1.842
-
-
IX.
72.220
90.645
5.999
3.434
-
11.190
X.
82.628
76.062
6.382
7.095
-
29.088
Ukupno
959.318
548.199
122.005
71 450
68 995
40 278
M
80
44
6
1
6
2
 
Oznake: M = broj osvojenih mandata lista, N.L. I.G.= nezavisna lista - dr. sc. Ivan Grubišić, Lista HSP-AS je dobila 24.220 glasova i 1 mandat u X. izbornoj jedinici i Ladonja je dobila 12.210 glasova u VIII. izbornoj jedinici i prešla je izborni prag, ali nije dobila mandat. Kod dvokružnog razmjernog izbornog sustava bila bi dobila zastupničko mjesto.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr. 

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Kako ste Vi i Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u zagrebačkoj skupštini?

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10000 Zagreb
 
HRVATSKA NARODNA STRANKA
dipl. inž. Ivan Vrdoljak, predsjednik
Ul. kneza Mislava 8, 10 000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
 
Poštovani gospodine Vrdoljak,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" savjetujem Vam da se ispričate hrvatskim biračima i osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Samostalno nastupajte na izborima! Na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. i 11. rujna 2016. godine dobili ste manje od 85 tisuća preferencijskih glasova. Kolega Vrdoljak nadam se da niste zaboravili osnovne računske operacije. Zar se ne sramite ponavljati laž o broju osvojenih preferencijskih glasova nakon što sam više puta upozorio vaše suradnike o tome (vidi priložene tablice na 2. i 3. stranici)?
http://www.hrt.hr/media/tt_news/vrdolj_desp.jpg
Ivan Vrdoljak
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
 
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" demokratizacijom stranaka  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva prema knjizi Davora Ive Stiera. Hrvatski sabor je mogao sve zahtjeve GIUIO-i ugraditi izmjenama Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor kvalificiranom većinom, a dvotrećinskom većinom ugraditi u Ustav Republike Hrvatske. Gospodine Vrdoljak Vaša je stranka mogla pomoći kvalitetnom rješenju izbornog zakonodavstvo i, a barem Zakona o izbornim jedinicama.
 
Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 10. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a i HSU-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja. Pitam Vas kako ste Vi i Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u skupštini Grada Zagreba, ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao prošle godine? Kako ćete smjestiti 1071 imena i prezimena o kojima ogromna većina birača nema blage veze? Ne namećite gluposti hrvatskim biračima gospodine Vrdoljak! Vaše gluposti prenose svi mediji. Prevarili ste svoje i SDP-ove birače.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 23. travnja 2018. godine.
 
BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
Izborna jedinica
HNS
HSU
HRV. LAB.
A-HSS
I.
6.928
316
-
-
II.
8.639
1.563
449
667
III.
37.527
476
816
-
IV.
13.119
-
4 494
285
V.
1.120
1.301
527
-
VI.
2.780
337
511
-
VII.
3.326
-
-
450
VIII.
1.930
6.164
3.738
-
IX.
2.855
-
-
117
X.
5.783
1.206
-
-
Ukupno
83.449
11.363
10.535
1 519
Z
9
2
3
-
 
 Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 106.866 preferencijskih glasova, a Koalicija Hrvatska raste dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 743.909 glasova. SDP je dobio 636.993 glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 5.870, Igor Kolman 427 i Sonja Konig 631, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 8.077 i Melita Samoborec 562, III. izb. jed. Milorad Batinić 1.762, Matija Posavec 18.122, Marija Puh 432, Božica Makar 257, Štefanija damjanović 184 i  Predrag Štromar 16.790, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.077 i Stjepan Ćuraj 4 464, V. izb. jed. Ivica Mandić 232 i Vera Bošnjak 888, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 2.127 i Boris Blažeković 653, VII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.039 i Marko Boras Mandić 2.287, VIII. izb. jed. Andrej Poropat 1.930, IX. izb. jed. Klement Bašić 2 651 i Vlatka Duilo 204 i X. izb. jed. Valentin Dujmović 1.005 i Srdjan Gjurković 4.778 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 83 449 glasova, a ne skoro sto tisuća gospodine Vrdoljak.                                                                                                                                                                                       
Izabrani kandidati dobili su: HNS 62.864, HSU 6.635 i Hrvatski laburisti 7.855 glasova odnosno ukupno njih 14 dobilo je 77.354 glasa.
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 57,37 puta više od dobivenih preferencijskih glasova izabranih zastupnika HSU-a, 48,46 puta više od Hrvatskih laburista i 6,06 puta više od HNS-a odnosno 4,92 puta više od svih 14 izabranih zastupnika HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista te 3,54 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicijskih partnera SDP-a. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, Tomislavu Končevskom iz Hrvatskih laburista te Mariji Ilić iz HSU-a, a onemogućila je Srđanu Gjurkoviću iz HNS-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru. Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 6 zastupnika od 143 zastupnika. Da nije bilo prohibitivne klauzule bili bismo izabrali 43 zastupnika preferencijskim glasovima.
         
BROJ DOBIVENIH PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA 2016. GODINE
 
I. J.
HNS
HSU
HSS
I.
4.321
5.130
-
II.
16.813
456
5.438
III.
34.110
-
2.123
IV.
11.264
-
4.006
V.
2.677
642
3.677
VI.
4.001
428
1.830
VII.
1.016
704
12.598
VIII.
3.031
5.209
-
IX.
1.993
360
1.541
X.
5.355
-
4.024
Ukupno
84.581
12.929
35.237
Z
9
2
5
 
I.J. = izborna jedinica i Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno  preferencijskih glasova, a Narodna koalicija Hrvatska dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica  glasova. SDP je dobio glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 3.719, Igor Kolman 259 i Sonja Konig 343, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 16.335 i Hrvoje Koščec 478 , III. izb. jed. Milorad Batinić 12.535, Matija Posavec 14.835, Marija Puh 369, Božica Makar 299, Bernarda Topolko 226 i  Predrag Štromar 5.846, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.377 i Stjepan Ćuraj 2.887, V. izb. jed. Mirna K. Andričević 1.709 i Vera Bošnjak 968, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 3.327 i Adelina Ivković 674, VII. izb. jed. Tomislav Stojak 1.016, VIII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.134 i Andrej Poropat 1.897, IX. izb. jed. Milan Stojanov 956 i Vlatka Duilo 1.037 i X. izb. jed. Srdjan Gjurković 5.286 i Klement Bašić 69 glasova.
Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 84.581 glasova, a ne sto i trideset tisuća gospodine Vrdoljak.
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održavanje Referenduma o izbornim pravilima što je:  29.44 puta više od dobivenih preferencijskih glasova HSU-a,  10,8 puta više od HSS-e i 4,5 puta više od HNS-a odnosno  2,87 puta više HNS-a, HSU-a i HSS-e zajedno koji su dobili 16 zastupnika u Hrvatskom saboru. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS i Kažimiru Vardi iz HSU-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru.
 
Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 12 zastupnika od 143 zastupnika. Da nije bilo prohibitivne klauzule bili bismo izabrali 40 zastupnika preferencijskim glasovima. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici i HSS  u VII. a HSU u niti jednoj izbornoj jedinici ne bi prešla izborni prag. To su činjenice gospodine Vrdoljak. 
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
 
Datum
S
B
P
B - P
p
04.12. 2011.  HS
4,284.889
3,842.363
3,487.034
355.329
89,67
22.01. 2012.  RP
4,267.558
4,092.137
3,481.226
610.911
95,89
14.04. 2013.    E
4,255.689
3,742.383
3,472.329
270.054
87,94
19.05. 2013.    L
4,255.689
3,767.170
3,472.329
294.841
88,52 
01.12. 2013.  RB
4,247.039
3,777.518
3,468.507
309.011
88,94
25.05. 2014.    E
4,238.389
3,760.783
3,464.685
296.098
88,73
28.12. 2014.   P
4,220.997
3,773.687
3,458.803
314.884
89,40
11.01.2015.    P
4,220.997
3,788.039
3,458.803
329.236
89,74
08.11. 2015.  HS
4,188.977
3,759.844
3,448.000
311.844
89,76
11.09. 2016.  HS
4,169.473
3,742.546
3,433.139
309.407
89,76
21.05.2017.    L
4,157.561
3,719.556
3,428.098
291.458
89,46
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https://www.dzs.hr/Hrv) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj (http: www.izbori.hr),
B - P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i
p = B / S x 100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
 
Ustavni sud Republike Hrvatske je odredio da pod »ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava ima se smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma (referentni dan), prema stanju na taj dan u 00:00 sati (referentni sat).
 
Kako se broj birača s prebivalištem u hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana gospodine Vrdoljak? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. S kojim pravom ona može propisivati što treba kriminalizirati u nedemokratskom režimima naše tragične prošlosti, a pridonijela je kršenju I. članka Ustava RH? Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Hrvatski jezik mu je 'zapadna jezična varijanta'

 
 
"...Doznali smo tako da su nacionalna isprepletanja kod Markovininih započela još s njegovim djedom, Hrvatom s Korčule koji je, zaposlivši se u Hercegovini oženio tamošnju Srpkinju. Dijete tog braka je Draganov otac, koji je, s obzirom da ih je nakon Drugog svjetskog rata napustila njegova biološka majka i djedova prva supruga, odrastao uz pomajku, odnosno drugu djedovu ženu koja je bila Hrvatica. I majka povjesničara Markovine bila je iz miješanog, muslimansko (baka) - srpskog (djed) braka i to prvog takvog, što Dragan s ponosom ističe, sklopljenog u Mostaru nakon Drugog svjetskog rata.
https://www.maxportal.hr/wp-content/uploads/2016/12/markovina.jpg
Kako mu je uz sve to djed po majci bio partizanski prvoborac nakon rata dobro situiran u Beogradu, Markovine su bili predodređeni postati nositeljima vlasti u "crvenom (što Dragan sjetno spominje) Mostaru". Da je tomu i bilo tako, najbolje svjedoči podatak da mu je otac bio direktor strateške vojne zrakoplovne industrije "Soko", a pred rat i nositelj SDP-ove liste u Mostaru. U takvoj je sredini odrastao mlađi Markovina koji sam za sebe kaže da se "zbog povezanosti s didom i ocem koji je govorio zapadnom jezičnom varijantom" (što mu je eufemizam za "nepostojeći" hrvatski jezik) deklarirao kao Hrvat, dok mu se brat, kojemu je bila bliža majčina strana, izjašnjavao Jugoslavenom..." (HKV)

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Ponedjeljak, 22/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 931 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević