Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Demografska i gospodarska katastrofa Rijeke

 
 
Rijeka godišnje ima 2000 stanovnika manje i sve starije stanovništvo. SDP Rijeku pretvara u selendru. SDP-ovci su uništili grad koji je od 1850. godine gospodarski vukao Hrvatsku. Od nekadašnje najveće luke istočnog dijela Austro-Ugarske, osme luke Europe, grada koji je imao izravnu putničku vezu s New Yorkom prije Prvog svjetskog rata, grada s najvećom rafinerijom nafte u Europi 1908., grada s 20 hotela (dok je Zagreb imao 3!), grada u kojem je električni tramvaj prometovao 11 godina prije Zagreba, grada u kojem je bila podignuta najviša zgrada Kraljevine Jugoslavije (Hotel Neboder) – do današnje nakaradne stare proesdepeovske palanke sa nekoliko glavnih orijentira koja demografski propada.
https://t-ec.bstatic.com/images/hotel/max1280x900/149/14980213.jpg
1991.: 194 tisuće, 2001.: 155 tisuća, 2011.: 128 tisuća, procjene za popis 2021. govore: 110 tisuća stanovnika u Rijeci i prosjek godina stanovnika Rijeke 50. 2017. je u Rijeci rođeno oko 900 djece, a umrlo 1790 stanovnika i tako zadnjih 25 godina, plus 1000 godišnje iseljenih. Demografska i gospodarska katastrofa!
 

Lana Prengel, http://novilist.hr/Sport/Nogomet/ZBOGOM-EUROPO-Rujevica-je-dozivjela-silno-razocaranje-umjesto-europskih-radosti

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Novinari se ne usuđuju napisati pravo stanje, jer ako batine dobivaju igrači što može očekivati novinar ako napiše istinu

 
 
Tragedija je što se sad napada Alfirevića i ostale podrepke koji se ne usuđuju napisati pravo stanje jer ako batine dobivaju igrači što može očekivati novinar ako napiše: Nigdje u svijetu ulica (Naš Hajduk) ne upravlja sa iole ozbiljnim klubom, ulica odnosno svi mi imamo svoje mišlenje, ideje i zahtjeve koji su u 90 % nerealni s obzirom na okolnosti koje su u Hajduku već toliko dugo da ova današnja mladost (Torcida) i ne pamti kada je bilo nešto pozitivno, a što je najgore te sve traume djelo su takozvanih velikih Hajdukovaca pa se sjetimo samo kako su nas opljačkale legende si do jednoga pa se onda pristupilo dijagonalno suprotnom rješenju gdje za domicilne stručnjake svih profila nema mjesta i što se desilo?
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRP_aoiviSKjK1zqiUmohTT2t60-lXSPg4SwTIk1zEH2poii-4L
Prevladali su ne pojačanja nego prosječni treneri i igrači sa svih meridijana a domaća mladost se zapostavila i rasula po svijetu. Hajduk je sinonim Dalmacije, dišpeta i ponosa težaka i ribara a to ne mogu dati ni Said ni Mađari ni Poljaci, svaka njima čast ali negdje drugdje. U Ivićevo doba Hajduk je imao Holcera, Oblaka i još ponekog stranca ali kičmu su činili domaći igrači i to je bio Hajduk. Nažalost Hajduk danas nema apsolutno ništa, niti dišpeta jer većina igrača ne zna što je to ali uporno se traži krivac ali na pogrešnoj adresi, zato Naš Hajduk mora pod hitno vratiti Mamića jer ako nema Mamića tko je onda kriv? možda NH, ili NO, a najvjerojatnije Alfirević, a zašto ne i Vakula jer nije pogodio prognozu.
 

Luna Čipi, https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/clanak/id/561718/model-nije-upitan-ali-jesu-ljudi-tko-je-odabrao-ovako-lose

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Unutrastranački izbori s preferencijalnim glasovanjem

 
 
Na drugim izborima za Europski parlament izabrali smo 11 zastupnika s 25 izbornih lista tiskanih na 8 stranica formata A4. Preferencijsko glasovanje se pokazalo nepraktično, a može biti i neprovedivo ukoliko bi se pojavio prevelik broj izbornih lista. Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim  strankama sudjelovanje  na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista (vidi tablicu) što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako će Željka Markić i Krešimir Miletić provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali 140 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 1.400 kandidata trebalo bi 29 stranica A4 formata za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće imati blage veze. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. To su ograničenja koja mogu onemogućiti provedbu izbora s preferencijskim glasovanjem svih birača.  Željka Markić i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 45 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 45 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 15 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 45 zastupnika.
https://uimeobitelji.net/wp-content/uploads/2017/04/H20160901001085-696x521.jpg
Željka Markić
 
Izbor 45 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 9 stranica formata A4. Zato sam predložio da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Rivalstvo oko referendumskih inicijativa između Željke Markić i Ladislava Ilčića izazvat će dugoročne negativne posljedice za proces demokratizacije hrvatskog društva. Stranka HRAST je preko zastupnika Ladislava Ilčića i Hrvoja Zekanovića barem mogla zastupničkim  pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom "  Vlade Zorana Milanovića i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje svih njihovih  zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri izborne jedinice.
 
Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a i HSU-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima. Pitam se kako su Ivan Vrdoljak i  Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u skupštini Grada Zagreba. Ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao prošle godine kako će smjestiti 1071 imena i prezimena o kojima ogromna većina birača nema blage veze?  Nameću gluposti hrvatskim biračima, a uz prohibitivnu klauzulu za priznavanje preferencijskih glasova od 10 % ne bismo izabrali niti jednog zastupnika.   Njihove gluposti prenose svi mediji, a za moje analize rekli su mi na HRT da nisam relevantan.
 
Sada nam građanska inicijativa "Narod odlučuje" nameće tri preferencijska glasa i dopisno glasovanje dijaspore, a zato je već skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380.649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge "Korektiv" odvjetnik Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative " Narod odlučuje" su besmisleni bez definiranih izbornih jedinica. Selektivnost preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima.
 
Na izborima za EU parlament preferencijskim glasovima smo izabrali samo jednog zastupnika Tonina Piculu iz SDP-a od ukupno23 zastupnika, a na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine 6 od 143 te na izborima 11. rujna 2016. godine 12. Bez prohibitivne klauzule za Hrvatski sabor bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 2015. godine 43, a 11. rujna 2016. godine 42. Oko trećine birača nije koristila pravo preferencijskog glasovanja.  Preferencijske glasove su dobivali medijski poznati političari i oni na prvim mjestima na listama. Zbog previsoke prohibitivne klauzule od 10 posto 37 zastupnika je dobilo zastupničko mjesto s vrlo malim brojem preferencijskih glasova 8. studenog 2015. a  11. rujna 2016. godine 30. 
 
UTJECAJ PROHIBITIVNE KLAUZULE NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Zbog previsoke prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima preferencijskim glasovima smo izabrali 12 zastupnika od 143 odnosno manje od 8,40 %. Bez prohibitivne klauzule bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 42 odnosno manje od 29,37 %. Preferencijskim glasovima na prijevremenim izborima 11. rujna 2016. godine izabrali smo: Milijana Brkića, Stevu Culeja, Brunu Esih, dr. Ivana Kirina, Antona Klimana i prof. dr. sc. Milana Kujundžića iz HDZ-a, Milorada Batinića i Anku Mrak Taritaš iz HNS-a, Bojana Glavaševića iz SDP-a, Nikolu Grmoju iz MOST-a, Darinka Dumbovića iz M.B. 365 te Ivana Pernara iz Živog zida. Ukupno je 66 izabranih zastupnika dobilo više od 10 % preferencijskih glasova, ali bi 54 zastupnika bila izabrana i bez tog rezultata zahvaljujući mjestima na pobjedničkim listama.
 
Da nije bilo prohibitivne klauzule saborsko mjesto ne bi dobili: Gordan Jandroković s 808, Jasen Mesić s 910, Irena Petrijevčanin Vuksanović s 986, Andrija Mikulić s 1.163, Dražen Bošnjaković s 1.240, Petar Škorić s 1.592, Vlatko Kopić s 1.622, Franjo Lucić s 1.746, Josip Đakić s 1.564, Nedjeljko Dujić s 2.201, Andro Krstulović Opara s 2.078, Branko Bačić s 2.385 i Josip Križanić s 3.061 dobivenih preferencijskih glasova iz HDZ-a, Igor Dragovan sa 163, Darko Parić s 353, Ana Komparć Devčić s 409, Damir Tomić s 516, Tomislav Saucha s 534, Marta Luc - Polanc s 809, Damir Mateljan s 900 i Romana Jerković s 1.099 iz SDP-a, Marija Puh s 369 i Nada Turina Đurić s 1.134 dobivena preferencijska glasa iz HNS-a, Kažimir Varda iz HSU-a s 456, Darinko Kosor s 497 iz HSLS-a, Marko Vučetić iz MOST-a sa 649, Hrvoje Zekanović iz HRAST-a s 2.015 i Željko Lenart iz HSS-a s 1.459 dobivenih preferencijskih glasova te Tulio Demetlika s 2.001 i Giovanni Sponza s 2.176 dobivenih preferencijskih glasova iz IDS-a.
 
II. ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA U GRADU ZAGREBU OD 2011. DO 2017. GODINE
 
IZB. JED.
N
> 1%
> 3 %
> 4 %
K1
K2
K3
I.  2011.
39
11
5
5
546
1.014
780
II.
36
11
4
4
504
936
720
VI.
29
12
3
3
406
754
580
VII.
27
12
3
3
378
702
540
L  2013.
24
12
8
8
1.224
624
480
I.  2015.
19
8
6
6
266
494
380
II.
17
9
4
4
238
442
340
VI.
15
8
5
5
210
390
300
VII.
17
7
5
5
238
442
340
I.  2016.
19
6
6
6
266
494
380
II.
15
6
5
5
210
390
300
VI.
17
7
5
5
238
442
340
VII.
17
7
4
4
238
442
340
L  2017.
21
9
8
8
1.071
546
420
 
Oznake:
N = broj izbornih lista,
> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili broja glasova,
K1 = broj kandidata na izborima,
K2 = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 26 zastupnika i
K3 = broj kandidata za 20 zastupnika.
Izbori za Hrvatski sabor se odnose na I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu. Analizom broja dobivenih glasova marginalnih lista kandidata na izborima za Skupštinu grada Zagreba i u I., II., VI: i VII. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, koje su dobile manje od 1%  glasova birača na izborima, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima.  Za ispisivanje imena i prezimena na zbirnu izbornu listu trebalo bi od 9 do 26 stranica formata A4. Za preferencijsko glasovanje svih birača na izborima odgovaraju izborne jedinice s manjim brojem zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. To je savjetnik  građanskih inicijativa  " Glasujmo imenom i prezimenom " i " Narod odlučuje ", profesor ustavnog prava na pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Robert Podolnjak,  morao uzeti u obzir kod definiranja referendumskih pitanja.
Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima barem 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača po izbornoj listi odnosno 100 potpisa po kandidatu na izborima za Hrvatski sabor, a 6.000 na izborima za Europski parlament odnosno 500 po kandidatu. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.
Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili novčani polog( "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). Za naredne izbore za EU parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati za nešto više od 13 mjeseci. Hrvatski sabor b trebao hitno promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bi se izbjeglo praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag bi trebalo povećati na 8 posto i unijeti u Zakon samostalni nastup stranaka na izborima.
 
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
 
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi "Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 6, 5 i 10 izbornih jedinica. Do današnjeg dana prijedlog nije objavio niti jedan elektronski ili tiskani medij. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu  kritičku analizu zahtjeva Građanske inicijative U ime obitelji 4. studenog 2014. godine pod naslovom "Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto".
 
Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora sa 15 do  30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s prohibitivnim klauzulama ovisno o broju kandidata za izbornu listu. Prohibitivna klauzula za izbore s 8 do 12 kandidata iznosila bi 4 %, od 13 do 25 kandidata 2 %, od 26 do 50 kandidata 1 % i od 51 do 100 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici. Na unutarstranačkom izborima moglo bi sudjelovati 20 % kandidata više nego se bira u izbornoj jedinici, koje bi potpisima podržali članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti da  mogu sudjelovati na izborima ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i izbjegli bismo troškove tiskanja zbirnih izbornih listina te olakšala obrada  rezultata.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1255 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević