Get Adobe Flash player
Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Uskoro "lijevo-liberalna" kandidatkinja kod Velimira...

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dok mi moramo stalno dokazivati da nismo fašisti, zlatousti Vučić...

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Srpska politika petokrakom je otkrila svoje maskirano lice...

Svjedok istine i glas savjesti

Svjedok istine i glas savjesti

Dr. Esther Gitman Hrvati prihvatili čista i otvorena...

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Mediji stvaraju uljepšanu sliku druga...

  • Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    četvrtak, 14. veljače 2019. 14:45
  • Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:12
  • Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    četvrtak, 14. veljače 2019. 19:33
  • Svjedok istine i glas savjesti

    Svjedok istine i glas savjesti

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:07
  • Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:01

Nevjerojatan podcjenjivački balkanski provincijalizam novinskih i televizijskih batlera

 
 
Već godinama bezuspješno pokušavam odgovoriti na pitanje što je u glavama novinara koji su podsvjesno usvojili fraze "na ovim prostorima" i "u regiji", i gdje su to "ovi prostori" i o kojoj se regiji radi ako ne o drugom imenu za Jugoslaviju? Kako se iz Hrvatske i u Hrvatskoj, hrvatski prostori mogu percipirati kao "ovi prostori" u kontekstu govora o prostoru same Hrvatske, i kako se može podrazumijevati da je regija u kojoj se nalazi Hrvatska "region", a nije "u regiji", recimo, zajedno s Austrijom i Mađarskom?
https://media-cdn.tripadvisor.com/media/photo-s/08/ea/ef/60/nis-fortress.jpg
Zamislite da živite u Austriji ili Poljskoj - zar ne bi li rekli: to i to se dogodilo u Austriji, to i to se dogodilo u Poljskoj, a ne - "na ovim prostorima"? Zašto se misleći na Hrvatsku mora reći "ovi prostori"? Zar je Hrvatska tako mala da nema i manjih zemalja od nje u Europi, iako s puno većom nacionalnom i državnom samosviješću?  Nedavno čujem na jednom tv-dnevniku novinar kaže za Antu Kostelića da je najveći skijaški trener "na ovim prostorima"! Hej, kojim prostorima? Pa on je jedan od najboljih na svijetu! Nevjerojatan je taj podcjenjivački balkanski provincijalizam novinskih i televizijskih batlera prema hrvatskim veličinama. Otuda i Hrvatskoj nije dovoljno im biti Hrvatska nego mora postati atom u molekuli "regiona".
 

Zoran Vukman, https://www.facebook.com/izaobzora/?__tn__=kC-R&eid=ARBAdwXK4MWB5IgWpH__oRC3sIlzFSXY1UjFkKJEZEidPzyQo0lmXv9IAIscl8rixVivS1QfEqKkT_d7&hc_ref=ARTSGaKBHNW778Jsohn6VTNcoLSmgEkYBrxt2ZHthv_NwareOhDdQ-cWA_nIzMgoye8&fref=nf

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Srbija gradi most preko kojega idu ribiči, turisti i oni koji s druge strane imaju vikendice

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom članka „Od obećanja do gradilišta jedno desetljećje“ u „Hrvatskoj riječi br. 821“ od 11. siječnja 2019. godine.
http://91.222.4.37/upload/thumbs/images/2018//03/09n/01-Backi-Monostor-Dotrjao-most_620x0.jpg
O potrebi za rekonstrukcijom mosta kod Monoštora godinama smo toliko čitali i slušali od predstavnika hrvatske zajedice ovdje da smo mi srijemski Hrvati mislili da se radi o mostu preko Dunava! Tomislav Žigmanov, čovjek koji u svemu predstavlja sve Hrvate u Republici Srbiji, naznačio je i pri susretu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, prije skoro tri godine u Donjem Tavankutu, gradnju ovog mosta kao jednu od bitnih investicija za Hrvate u Republici Srbiji. Tada je potpisana i deklaracija o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske koja je podrazumjevala i gradnju mosta kod Monoštora!
 
Nedavno, upravo od Žigmanova, saznajemo da su zahvaljujući osobnom angažiranju Aleksandra Vučića skoro svi zahtjevi Hrvata u Republici Srbiji postavljeni pri tom susretu ispunjeni (!?), a sada u članku „Od obećanja do gradilišta jedno desetljećje“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 821“ od 11. siječnja 2019. godine, čitamo da je upravo počela i gradnja mosta kod Monoštora „zahvaljujući izravnom razgovoru predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i zastupnika u republičkom parlamentu Tomislava Žigmanova“! Onda u tom članku čitamo da je most „Šmaguc“ stara drvena ćuprija preko kanala Dunav-Tisa-Dunav koja spaja Monoštor s rezervatom prirode. Preko njega idu ribiči, turisti i oni koji s druge strane imaju vikendice. Zadnjih mjeseci je bio u takvom stanju da su ga na svoj rizik koristili pješaci i biciklisti, vozila su išla 25 kilometara okolo, a drva su „Vojvodinašume“ prevozile preko pontonskog mosta.
 
Ne umanjujući dobrobit rekonstrukcije ovog drvenog mosta (istih gabarita kao i pređašnji) za mještane Monoštora, turiste, ribiče, vikendaše i prevoznike drva, na koju su predugo čekali, neprimjereno je izdizanje ove gradnje na razinu  rješavanja otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske, pri čemu se naglašava da je srbijanska strana, uz asvaltiranje dva šora u Donjem Tavankutu i početak obnove Doma kulture u tom selu, ispunila skoro sve zahteve hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji kada su u pitanju investicije!!!
 
Ovakvo naglašavanje onoga što je sve učinjeno na tom planu i pompezne izjave u medijima služe ovdje jedino za hvalisanje lika i djela Tomislava Žigmanova, a Hrvati u Republici Srbiji imaju neizmjerljivu štetu od ove manipulacije, jer se izjednjačava ono što Hrvatska investira u objekte srpske zajednice u Hrvatskoj sa onim što mi ovdje dobijamo! Ćuprija „Šmaguc“ je eklatantan primjer za to! Čudno je da kamen temeljac (u ovom slučaju zabadanje balvana u vodu) za „Šmaguc“ nisu udarili Aleksandar Vučić i Tomislav Žigmanov osobno uz direktan prijenos „Televizije Pink“.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva

 
 
Mr. sc. Edo ZENZEROVIĆ, dipl. ing. elekt.
Ožujska 12,10 000 Zagreb
 
HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA
gospođa ELIJANA ČANDRLIĆ GLIBOTA
PRISAVLJE 3, 10 000 zagreb
 
Poštovana gospođo,
obraćao sam se Vašim kolegama: Mislavu Togonalu, Miloradu Šikanjiću, Mileni Jukić Ugrin, Sanji Rabuzin Pavić, Ivici Ružičiću i drugima u vezi izbornog zakonodavstva te odluke Ustavnog suda 2014. i 2015. godine o zabrani Referenduma o izbornim pravilima i ukidanju nekih odredbi iz promjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor od 13. veljače 2015. godine na zahtjev Demokratske stranke žena ali Vaši kolege nisu prenijeli hrvatskoj javnosti bitne primjedbe na postojeće nakazno izborno zakonodavstvo. Potpisnik sam peticije Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje", jedan od osnivača HDZ-a i načelnik stožera civilne zaštite tijekom Domovinskog rata u Vrbanima te član udruge Korektiv i Hrvatskog sabora u sjeni.
https://so-daisy-uploads.s3.amazonaws.com/uploads/2018/04/HRT.jpg
Grubom manipulacijom brojem birača pod utjecajem političke kaste HDZ-a, SDP-a i ostalih stranaka onemogućeno je hrvatskim državljanima referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. HRT i dalje ignorira pitanje održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj. Analiza kretanja birača od 1991. godine, a posebno kretanje birača od 2010. godine (vidi I. tablicu) dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda i Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.  Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine bilo  4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma. Nemoguće je da je za 118 dana  281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio za samo 1 330 dana za 295 113 sa 4 042 522 na 3 747 409 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Kuščević, gospodin Nakić i bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 80 989 birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika (uglavnom birača), a biračko pravo je punoljetnošću prema procjeni steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača.  Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28 252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokaže ministar Lovro Kuščević?
 
Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset godina etnobiznismeni Milorad Pupovac i Furio Radin (kako ih je  nazvao bivši predsjednik Republike profesor Josipović).
 
Ministarstvo uprave nastavlja grubo manipulirati Registrom birača i uskraćuje pravo građanskim inicijativama nadzor nad prebrojavanjem i kontrolom valjanosti dostavljenih potpisa potpore birača referendumskim inicijativama za održavanje referenduma. Grubo su kontaminirali proces provjere valjanosti potpisa potpore birača referendumskim inicijativama i uvrijedili su potpisnike, a to su većinom birači HDZ-a. Hitno treba promijeniti Zakon za izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor izglasan 29. listopada 1999. godine uvažavanjem bitnih zahtjeva građanskih inicijativa! Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem bili bi demokratski iskorak prema ostvarenju " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje, a ne preferencijsko glasovanje svih birača koje nam nameću profesor dr. sc. Robert Podolnjak i gospođa Željka Markić.
 
Ustavni sud, Hrvatski sabor i Državno izborno povjerenstvo sam upozorio na mogućnost kako riješiti nejednakost biračkog glasa i na mogućnost da se dovede u pitanje provedba izbora ukidanjem uvjeta za sudjelovanje na izborima strankama od 1500 pravovaljanih potpisa potpore birača. Unatoč mojih egzaktnih analiza Ustavni sud je ukinuo  tu odredbu kojom bi se spriječilo sudjelovanje na izborima  velikom broju marginalnih stranaka te smanjilo broj propalih glasova i troškove izbora s preferencijskim glasanjem. Profesorica Jasna Omejec je kao članica Venecijanske komisije znala da je uvjetovanje sudjelovanja na izborima do jedan posto pravovaljanih potpisa birača od broja birača izborne jedinice ili novčani polog preporuka Venecijanske komisije (Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima). Zar je ta odluka Ustavnog suda donesena neovisno od utjecajnih pripadnika političke kaste?
S poštovanjem!
 
Zagreb 12. prosinca 2018. godine
 
I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE
 
Datum
B
ΔB
Δt
ΔB/ Δt
10.01.2010.          P
4 089 320
-
-
-
04.12. 2011.         S
3 842 363
-246 957
693
-130 071
22.01. 2012.       RP
4 092 137
249 774
49
1 860 561
14.04. 2013.         E
3 742 383
-349 754
448
-284 955
19.05. 2013.         L
3 767170
24 787
35
258 493
01.12. 2013.      RB
3 777 518
10 348
196
19 270
25.05. 2014.        E
3 760 783
-16 735
175
-34 904
28.12. 2014.        P
3 773 687
12 904
217
21 704
11.01. 2015.        P
3 788 039
14 352
14
374 177
08.11. 2015.        S
3 759 844
-28 195
301
-34 189
11.09. 2016.        S
3 742 546
-17 298
308
-20 409
21.05. 2017.        L
3 719 556
-22 990
252
-33 299
21. 09. 2014.    RG
4 042 522
-
-
-
30. 05. 2015.    RG
3 817 092
-225 430
251
327 816
13. 05. 2018.    RG
3 747 409
-69 683
1 079
23 572
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i
ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum
RS = Referendum o statusu RH,
S = izbori za Hrvatski sabor i
RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.
 
II. REZULTATI POPISA STANOVNIKA 2011. I PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE
 
Županija
S11
S17
ΔS
D
N17
p
Zagrebačka
317 606
311 416
6 190
0
37 157
1,95
Krapinsko-zagorska
132 892
126 334
6 558
1
36 390
4,93
Sisačko-moslavačka
172 439
152 546
19 893
2
38 129
11,54
Karlovačka
128 899
118 263
10 636
3
39 051
8,25
Varaždinska
175 951
168 560
7 405
4
39 853
4,21
Koprivničko-križevačka
115 584
109 137
6 447
5
40 676
5,58
Bjelovarsko-bilogorska
119 764
109 822
9 942
6
40 784
8,30
Primorsko-goranska
296 195
286 677
9 518
7
43 114
3,21
Ličko-senjska
50 927
45 943
4 984
8
41 951
9,79
Virovitičko-podravska
84 836
77 086
7 750
9
41 585
9,14
Požeško-slavonska
78 034
69 583
8 451
10
39 373
10,83
Brodsko-posavska
158 575
143 827
14 748
11
40 443
9,30
Zadarska
170 017
168 672
1 345
12
41 620
0,79
Osječko-baranjska
305 032
283 035
21 997
13
38 730
7,21
Šibensko-kninska
109 375
101 436
7 939
14
38 956
7,26
Vukovarsko-srijemska
179 521
159 213
20 308
15
40 060
11,31
Splitsko-dalmatinska
454 798
449 610
5 188
16
41 753
1,14
Istarska
208 055
208 229
-174
17
43 927
-0,08
Dubrovačko-neretvanska
122 568
121 381
1 187
18
45 104
0,97
Međimurska
113 804
110 999
2 805
19
48 043
1,83
Grad Zagreb
790 017
802 762
-12 745
20
50 493
-1,61
 Republika Hrvatska
4 284 889
4 124 531
160 358
21
49 305
3,74
M
797 855
728 552
69 303
22
47 411
8,69
P
3 487 034
3 395 979
91 055
23
47 039
2,61
 
Oznake:
S11 = broj stanovnika popisanih 2011. godine;
S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;
ΔS = S11 - S17 = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;
D = dob stanovništva od 0 do 23 godine,
N17 = broj stanovnika po pojedinačnim godinama;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika i
p = ΔS / S11 x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Negativni predznak odgovara rastu broja stanovnika!
 
Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom prošle godine. Broj punoljetnih stanovnika je od sredine 2017. godine do 13. svibnja 2018. godine pao za najmanje deset tisuća.
 
III. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Godina
S
M
P
ΔS
ΔM
ΔP
2001. 
4 437 460
931 927
3 505 533
0
0
0
2011. 
4 284 889
797 855
3 487 034
152 571
134 072
18 499
2012.
4 267 558
789 387
3 478 171
169 902
142 540 
27 363
2013.  
4 255 689
781 236
3 474 453
181 771
150 691
31 080
2014.  
4 238 389
769 942
3 468 447
199 071
161 985
37 086
2015. 
4 203 604
754 450
3 449 154
233 856
177 477
56 379
2016.  
4 174 349
738 924
3 435 425
263 111
193 003
70 108
2017.  
4 124 531
728 552
3 395 979
312 929
203 375
109 554
 
Oznake:
S = broj stanovnika;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔM = M1 - Mi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.
 
IV. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. GODINE I BROJ  BIRAČA KOJI SU TREBALI BITI IZBRISANI IZ REGISTRA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA
 
Županija
P17
B
B - P17
Bi
p
Zagrebačka
256 408
272 155
15 747
12 277
86
Krapinsko-zagorska
104 018
109 713
5 695
3 004
83
Sisačko-moslavačka
125 600
146 400
20 800
15 087
85
Karlovačka
97 373
111 073
13 700
11 217
86
Varaždinska
138 786
146 766
7 980
4 905
83
Koprivničko-križevačka
89 859
94 444
4 585
3 477
82
Bjelovarsko-bilogorska
90 423
98 895
8 472
6 876
83
Primorsko-goranska
236 038
265 631
29 593
15 337
90
Ličko-senjska
37 828
44 695
6 867
6 985
88
Virovitičko-podravska
63 470
71 520
8 050
7 255
84
Požeško-slavonska
57 470
65 886
8 416
8 100
84
Brodsko-posavska
118 421
136 481
18 060
12 534
86
Zadarska
138 878
162 028
23 150
17 066
95
Osječko-baranjska
233 040
253 813
20 773
23 946
83
Šibensko-kninska
83 518
99 493
15 975
15 355
91
Vukovarsko-srijemska
131 090
152 334
21 244
16 318
85
Splitsko-dalmatinska
370 191
404 843
34 652
26 710
89
Istarska
171 447
187 471
16 024
9 662
90
Dubrovačko-neretvanska
99 940
107 733
7 793
6 657
88
Međimurska
91 392
96 041
4 649
3 795
84
Grad Zagreb
660 789
692 141
31 352
42 953
88
 Republika Hrvatska
3 395 979
3 719 556
323 577
269 516
87
 
Oznake:
P17 = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od
P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine,
Bi = broj izbrisanih birača,
B = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
B - P17 = razlika između broja birača i broja procijenjenih punoljetnih stanovnika sredinom 2017. godine i
p = B / Sx100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokružen na cijeli broj.
 
Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko-dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko-neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.
 
V. PROMJENA BROJA BIRAČA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE IBROJ IZBRISANIH BIRAČA
 
Red. br.
Grad ili općina
S
B1
B2
Bi
p2
1.
Dugo Selo             ZŽ
17 466
16 128
16 531
816
96,65
2.
Brdovec
11 134
9 948
10 083
471
90,56
3.
Rugvica
7 871
6 987
7 138
352
90,69
4.
Ludbreg                VŽ
8 478
7 705
7 756
215
91,48
5.
Čabar                 PGŽ
3 770
3 483
3 476
428
92,20
6.
Opatija
11 659
10 640
10 663
728
91,46
7.
Rab
8 065
7 280
7 318
274
90,73
8.
Kostrena
4 180
3 846
3 943
122
94,33
9.
Viškovo
14 445
13 485
13 853
519
95,90
10.
Mali Lošinj
8 116
7 819
7 810
552
96,23
11.
Senj                     LSŽ
7 182
6 616
6 579
391
91,60
12.
Bukovlje              BPŽ
3 108
2 818
2 844
198
91,51
13.
Biograd na Moru ZDŽ
5 569
5 269
5 405
341
97,06
14.
Gračac
4 690
4 607
4 274
1 519
91,13
15.
Pakoštane
4 123
3 938
4 029
304
97,72
16.
Poličnik
4 469
4 307
4 391
401
98,25
17.
Sukošan
4 583
4 166
4 283
287
93,45
18.
Sveti Filip i Jakov
4 606
4 105
4193
198
91,03
19.
Županja               VSŽ
12 090
10 890
10 918
964
90,31
20.
Hvar                    SDŽ
4 251
4 145
4 189
327
98,54
21.
Kaštela
38 667
35 325
36 119
2 044
93,41
23.
Omiš
14 936
13 761
13 938
1 036
93,32
24.
Trogir
13 192
12 446
12 636
714
95,79
25.
Dugi Rat
7 092
6 483
6 578
386
92,75
26.
Dugopolje
3 469
3 082
3 155
75
90,94
25.
Gradac
3 261
3 241
3 216
480
98,62
27.
Hrvace
3 617
3 260
3 309
308
91,48
28.
Jelsa
3 582
3 462
3 524
326
98,38
29.
Marina
4 595
4 396
4 403
297
95,82
30.
Podstrana
9 129
8 732
9 013
397
98,73
31.
Seget
4 854
4 458
4 458
304
91,84
32.
Buje                        IŽ
5 182
4 754
4 691
149
90,52
33.
Labin
11 642
10 475
10 427
661
89,56
34.
Novigrad
4 345
3 956
3 980
207
91,60
35.
Poreč
16 696
16 013
16 149
986
96,72
36.
Rovinj
14 294
13 673
13 749
847
96,19
37.
Umag
13 467
12 926
12 978
690
96,37
38.
Fažana
3 635
3 489
3 481
188
95,76
39.
Ližnjan
3 965
3 568
3 654
107
92,16
40.
Dubrovnik           DNŽ
42 615
38 645
39 295
2 184
92,21
41.
Korčula
5 663
5 078
5 115
273
90,32
42.
Blato
3 593
3 324
3 343
260
93,04
43.
Orebić
4 122
3 782
3 842
330
93,21
44.
Župa dubrovačka
8 331
7 410
7 500
449
90,03
45.
Podturen               MŽ
3 873
3 448
3 488
174
90,06
46.
Novalja                LSŽ
3 663
3 612
3 664
209
100,03
47.
Crikvenica          PGŽ
11 122
11 786
12 008
770
107,97
48.
Malinska-Dubašnica
3 134
3 844
3 943
286
125,81
49.
Novi Vinodolski  
5 113                  
5 123
5 182
316
101,35
50.
Makarska            SDŽ
13 834
14 965
15 230
1 126
110,09
51.
Okrug
3 349
3 955
4 029
402
120,30
52.
Supetar
4 074
4 201
4 248
334
104,27
53.
Vodice                 ŠKŽ
8 875
9 582
9 773
876
110,12
54.
Benkovac            ZDŽ
11 026
13 540
14 071
3 091
127,62
55.
Obrovac
4 323
5 556
5 652
1 281
130,74
56.
Preko
3 805
4 112
4 149
256
109,04
57.
Vir
3 000
4 073
4 165
440
138,83
58.
Medulin                   IŽ
6 481
6 477
6 578
473
101,50
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,
B1 = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017. godine,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,
Bi = broj izbrisanih birača za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i
p2 = B2 / S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
 
ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 procijenjenih stanovnika sigurno veći od 58.
 
Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima. Ako bi se odbili izbrisani birači Crikvenica, Makarska i Obrovac bi imali više birača od popisanih stanovnika 2011. godine. Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Treba provesti temeljitu reviziju broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj provjerom prebivališta sukladno Zakonu o prebivalištu.
 
Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
 
VI. PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE
 
Županija
S17
P17
ΔS
p
Zagrebačka
311 416
256 408
6 190
1,95
Krapinsko-zagorska
126 334
104 018
6 558
4,93
Sisačko-moslavačka
152 546
125 600
19 893
11,54
Karlovačka
118 263
97 373
10 636
8,25
Varaždinska
168 560
138 786
7 405
4,21
Koprivničko-križevačka
109 137
89 859
6 447
5,58
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
90 423
9 942
8,30
Primorsko-goranska
286 677
236 038
9 518
3,21
Ličko-senjska
45 943
37 828
4 984
9,79
Virovitičko-podravska
77 086
63 470
7 750
9,14
Požeško-slavonska
69 583
57 470
8 451
10,83
Brodsko-posavska
143 827
118 421
14 748
9,30
Zadarska
168 672
138 878
1 345
0,79
Osječko-baranjska
283 035
233 040
21 997
7,21
Šibensko-kninska
101 436
83 518
7 939
7,26
Vukovarsko-srijemska
159 213
131 090
20 308
11,31
Splitsko-dalmatinska
449 610
370 191
5 188
1,14
Istarska
208 229
171 447
-174
-0,08
Dubrovačko-neretvanska
121 381
99 940
1 187
0,97
Međimurska
110 999
91 392
2 805
1,83
Grad Zagreb
802 762
660 789
-12 745
-1,61
 Republika Hrvatska
4 124 531
3 395 979
160 358
3,74
M
728 552
-
69 303
8,69
P
3 395 979
-
91 055
2,61
 
Oznake:
S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;
ΔS = S11 - S17 = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P17 = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od
P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine i
p = ΔS / S11 x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elekt., Ožujska 12,10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Srijeda, 20/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 854 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević