Get Adobe Flash player
Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

U glinskoj pravoslavnoj crkvi 1941. nije ubijen niti jedan...

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

U Hrvatskoj na djelu opet stari udbaški i kosovski...

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

Plenković iskoristio pucanje da se totalitaristički obračuna s...

Predsjednik države je u pravu!

Predsjednik države je u pravu!

Ovo je vrijeme za zajedništvo,...

U Plenkoviću čuči - diktator

U Plenkoviću čuči - diktator

Šef jugoslavenskih terorista slobodno šeće...

  • Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:56
  • Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    četvrtak, 22. listopada 2020. 12:15
  • I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:44
  • Predsjednik države je u pravu!

    Predsjednik države je u pravu!

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:38
  • U Plenkoviću čuči - diktator

    U Plenkoviću čuči - diktator

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:34

Još jedna manipulacija "bunjevačkog Hrvata" (Bunjevca i Hrvata!) Tomislava Žigmanova

 
 
Dan rođenja bana Jelačića je za sve Hrvate koji žive u Republici Srbiji najveći je praznik. Ovaj svečani dan ove godine smo očekivali sa posebnom radošću jer su simboličnom predajom našoj zajednici rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu nazočili ministar vanjskihi europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić s drugim visokim uzvanicama iz obje države. Posebno zadovoljstvo je pričinjavalo ozračje u kojem se naziralo konačno poboljšanje odnosa između Srbije i Hrvatske. I sve bi bilo jako, jako lijepo da nam silni gosti iz Subotice u našemu Srijemu, preciznije reći predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, nisu napravili (blago rečeno) skandalozne stvari. Jasna Vojnić je u svom pozdravnom govoru usred rodne kuće našega bana rekla da je Goran Grlić Radman izaslanik Aleksandra Plenkovića (zamalo Aleksandra Rankovića), (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=10&dd=16&nav_category=12&nav_id=1748616) a oboje su u Petrovaradin došli sa skandalom oko spomenika Ivanu Antunoviću u Subotici, koji je pukao (skandal, ne spomenik) baš na ovaj nasretniji dan svih Hrvata u Srbiji.
https://www.dnevnik.rs/sites/default/files/2020-10/2-ban.JPG
Naime, pompozno najavljivano, sa silnim fotografijama Jasne i Tomislava, podizanje spomenika Ivanu Antunoviću u Subotici i triumfalnim twitterom „tomeziga“, završilo se brukom za sve Hrvate u Srbiji, sve Hrvate u Hrvatskoj i sve Hrvate u cijelom svijetu, jer su toj bruci nazočili isti visoki gosti iz Hrvatske koji su nazočili i primopredaji rodne kuće bana Jelačića!
 
Ispostavilo se da se radi o još jednoj od bezbroj manipulacija „bunjevačkog Hrvata“ (Bunjevca i Hrvata) Tomislava Žigmanova, koji je mimo odluke Skupštine grada Subotice, onako po svom, ispod žita, na postament spomenika uklesao kao one koji podižu spomenik Ivanu Antunoviću Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, da bi se proslavio kao ravnatelj tog Zavoda, i Hrvatsko nacionalno vijeće, da bi proslavio i svoju „bunjevačku Hrvaticu“ (Bunjevku i Hrvaticu), koju je upravo on postavio za predsjednicu Hrvatskog nacionalnog vijeća.
 
Burno su reagirali Bunjevci koji nisu Hrvati jer su davno ranije dali saglasnost za podizanje ovog spomenika ali da kao njegov graditelj bude naznačeno jedino Katoličko društvo „Ivan Antunović“ iz Subotice, uz obrazloženje da je Ivan Antunović bunjevački Dositej Obradović (valjda jednih i drugih Bunjevaca). Posebno su naglasili da je to perfidan politički gest međunacionalne netrpeljivosti i nasilne asimilacije Bunjevaca u Hrvate te su zatražili smjenu Tomislava Žigmanova sa mjesta ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i mjesta zastupnika (valjda „bunjevačkih Hrvata“) u Skupštini grada Subotice! Pokazalo se da „oni koji imaju moć“ nisu dopustili ovu podvalu i s postamenta spomenika je sastrugan, ili tako nešto, i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće, ali i Katoličko društvo „Ivan Antunović“!!!
 
Jasna i Tomislav su ponizili i uvrijedili sve Hrvate svijeta, a nas ovdje posvađali sa 16.706  Bunjevaca, i to baš na dan rođenja bana Jelačića i kada su se konačno počeli nazirati bolji odnosi sa Srbima!
Bezbroj puta sam napiso da hrvatska zajednica u Republici Srbiji ne može normalno funkcionirati dok je vodi Tomislav Žigmanov i šačica njegovih poltrona iz donjotavankutskog trokuta (Subotica i okolica), uglavnom „bunjevačkih Hrvata“ (nepostojeća odrednica pri nacionalnom izjašnjavanju), odnosno dok se ne riješi bunjevačko pitanje u Republici Srbiji.
Svim Hrvatima u Republici Srbiji najsrdačnije čestitam praznik 16. listopada!
 

Miroslav Cakić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Što tu mogu uopće očekivati hrvatski književnici: Kopunović, Ušumović, Silađev, Firanj, Miković...?

 
 
U kolumnama od 30. rujna i 12. listopada 2020. godine pod naslovom „Književnost u Hrvata po Žigmanovu“, odnosno „Književnost u Hrvata po Žigmanovu (2)“, pisao sam o načinu kako se godinama nakaradno dodjeljuje nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj Tomislava Žigmanova) „A. G. Matoš“. Posebna priča je i Nagrada za životno djelo na području književnosti koju dodjeljuje »Organizacioni odbor manifestacije "Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova"« u Subotici. Tko su članovi tog odbora ne možemo nigdje pročitati ali stalna predsjednica je Katarina Čeliković, trenutačno zamjenica predsjednice udruge „Hrvatska čitaonica“ iz Subotice Bernadice Ivanković (koja je, između ostalog, i urednica kulturnih programa Gradske knjižnice u Subotici i članica uredništva časopisa za književnost i umjetnost “nova RIjeČ” koja izlazi u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata uz potporu NIU „Hrvatska riječ“)!
Bernadica Ivanković i Katarina Čeliković se smjenjuju na mjestima predsjednice i podpredsjenice udruge “Hrvatska čitaonica”, a Katarina Čeliković je, između ostalog i stalna predsjednica godišnje manifestacije “Lira naiva” (susret pučkih pjesnika), koju također organizira udruga “Hrvatska čitaonica”!
https://matis.hr/wp-content/uploads/2020/09/dani-200922.jpg
Obje ove vrijedne djelatnice te udruge ne smiju reći, napisati ili bilo što učiniti bez Tomislava Žigmanova, koji je manipulacijama uzurpirao sva ključna mjesta na polju politike i na polju kulture kada su u pitanju Hrvati u Republici Srbiji te tako dobijamo trio koji sve odlučuje kada je u pitanju književnost ovdašnjih Hrvata!!!
“Hrvatska čitaonica” iz Subotice ima (na papiru) 50 članova i jedna je od 52 hrvatske udruge u Republici Srbiji! Od nje su brojnije i aktivnije mnoge ovdašnje hrvatske udruge (koje jedva opstaju u besparici), ali je očita koncentracija moći u toj udruzi kada je u pitanju književnost ovdašnjih Hrvata. A moć je moguća samo uz veliki novac poreskih obveznika Republike Srbije i Republike Hrvatske!
Očita je favorizacija te udruge ali je zato ponižavajuće za dobitnike Nagrade za životno dijelo iz oblasti književnosti da taj događaj organizira i nagrade dodjeljuje jedna manja hrvatska udruga.
 
Nagradu ovog puta je svakako zaslužio Matija Molcer ali trebalo je da mu je dodjeli Zavod za kulturu vojvođanskih (sutra svih) Hrvata i uruči netko od najviših dužnosnika iz oblasti kulture uz nazočnost najviših zvanica iz Republike Srbije i Republike Hrvatske, jer se „Dani Balinta Vujkova“ ovdje proglašavaju za najveću kulturnu manifestaciju Hrvata u Republici Srbiji!
Korona nije izgovor, što će za nekoliko dana pokazati događaj u Petrovaradinu, jer „Dani balinta Vujkova“ nisu nikada ni bili najveća kulturna manifestacija svih 57.900 Hrvata u Republici Srbiji, već napuhani uigrani performans koji najveću korist donosi nekolicini marioneta manipulanta Tomislava Žigmanova!
 
Bilo je tužno gledati velikog Matiju Molcera okruženog na takvom događaju sa samo dvije djelatnice „Hrvatske čitaonice“ iz Subotice (iza mesnice „Matijević“)!
Nagradu „Emerik Pavić“ za „najbolju“ knjigu Hrvata iz Vojvodine napisanu u prošloj godini dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj Tomislav Žigmanov). A sve je još gore nego kod dodjele nagrade „A. G. Matoš“!
Kao i do sada osnovna i bitna zemjerka je što su za dodjelu ove nagrade eliminirani Hrvati koji žive u Republici Srbiji a nisu iz Vojvodine, kao i nedopustiva netransparentnost načina na koji se određuje koja je knjiga „najbolja“.
Povjerenstvo za dodjelu nagrade „Emerik Pavić“ određuje Tomislav Žigmanov i ono je uvijek iz najužeg kruga istih aktera koji godinama odlučuju o tome koja je „najbolja“ knjiga u vojvođanskih Hrvata.
Ovogodišnje Povjerenstvo u sastavu: Ljubica Vuković-Dulić, Katarina Čeliković i Davor Bašić Palković, svi iz Subotice, se sastalo i priopćilo kako je četrdeset i četiri naslova iz 2019. godine u konkurenciji za „najbolju“ knjigu. Pri tom nismo saznali niti jedan od tih četrdeset i četiri naslova kao niti jednog autora tih knjiga! O njihovom sadržaju da ne govorim.
 
Onda je Povjerenstvo iznenada priopćilo da je u uži izbor ušlo deset naslova:
1. Sonetist A. G. Matoš, priredila Vlasta Markasović, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2019., 221 str. – naklada 500,
2. Kašik Bertron, Franjo, NLU Nepodnošljiva lakoća umiranja, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2019., 62 str. – naklada 500.   (nagrada “A. G. Matoš”)
3. Kopunović, Mirko, Tragovi krunice: kratke priče, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2019., 108 str. – naklada 500.
4. Ušumović, Neven, Zlatna opeklina, Sandorf, Zagreb, 2019., 169 str.,
5. Silađev, Ruža, Sonta u sjećanjima šokačkim, Grafo ofset, Čelarevo, 2019., 320 str. – naklada 300,
6. Firanj, Katarina, Mala Katica; [ilustratorica Cecilija Miler], NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2019., 134 str. – naklada 500,.
7. Heka, Ladislav, Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba u povodu njezine 150. obljetnice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2019., 295 str.: ilustr. – naklada 400, (nagrada “Emerik Pavić”)
8. Prćić, Aleksandra, Izazovi kolektivnog identiteta: školovanje hrvatske manjine u Srbiji na hrvatskom jeziku, Plejada, Zagreb, 2019., 262 str. – naklada 500,
9. Spomenica Župe Presvetog Trojstva u Somboru / [Stjepan Beretić, Gábor Drobina, Josip Pekanović,  fotografije Gábor Drobina ... et al.], Rimokatolička župa Presveto Trojstvo - Katoličko društvo „Ivan Antunović“, Sombor – Subotica, 2019., 251 str. – naklada 1000 i
10. Miković, Milovan, Među mnoštvom lica: o pjesništvu vojvođanskih Hrvata u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Subotica 2019, 628. str. – naklada 300.
 
Za naslove, autore i sadržaje trideset i četiri knjige trajno smo uskraćeni, a niti od ovih deset ne znamo ništa više osim naslova, autora, izdavača i tiraža, a najgore je što ne znamo po kojem kriteriju su ušle u uži izbor od deset!!!
Tjednik „Hrvatska riječ“ ima 52 stranice i svaki broj košta našu zajednicu oko 5.000 eura ali u njemu je bilo tek ponešto o tek ponekoj od četrdeseti četiri knjige koje su bile u konkurenciji za nagradu „Emerik Pavić 2019.“!
A ime sretnog dobitnika čekali smo do samog izvlačena na famoznim „Danima Balinta Vujkova“! No, mogli smo nasigurno tipovati na knjigu u izdanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jer je knjiga u izdanju NIU „Hrvatska riječ“ dobila nagradu „A. G. Matoš“!
I ispostavilo se da je „najbolja“ knjiga u 2019. godini Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba u povodu njezine 150. obljetnice,autora Ladislava Heke!
I onda se, kao i uvijek nađemo u čudu i nikad kraja zbunjivanju ovdašnjeg hrvatskog naroda! Kako se zbirka pjesama Nepodnošljiva lakoća umiranja prvonagrađena u konkurenciji za nagradu „A. G. Matoš“ našla i u užem izboru za ovu nagradu i kako se mogu vrijednovati knjige različitih žanrova (pisao sam više puta u vezi te rašomonijade oko „najbolje“ knjige)?!
Kako kratke priče, pjesme, eseji, romani i sl. mogu uopće konkurirati znanstvenoj studiji u vezi Hrvatsko-ugarske nagodbe na koju temu je Ladislav Heka doktorirao na Pravnom fakultetu u Segedinu?! To nema veze sa književnošću!
 
Što tu mogu uopće očekivati hrvatski književnici: Kopunović, Ušumović, Silađev, Firanj, Miković...? Je li se netko s njima ismijava jer treba da su sretni što im je Katarina Čeliković uvrstila knjige u prvih deset za nagradu „Emerik Pavić“?!
A čitati ćemo razne prikaze, vivisekcije i egzibicije Tomislava Žigmanova u „Hrvatskoj riječi“, a posebice u časopisu za književnost i umjetnost (!?) „nova RIjeČ“, čiji je glavni i odgovorni urednik Tomislav Žigmanov, o likovima iz Hrvatsko-ugarske nagodbe i autoru Heki, pra-nećaku Etelke Kenéza Heke (što god to bilo)! Možda sve i na mađarskom jeziku!
No, i ta knjiga ostati će potpuno nepoznata običnom čitalačkom krugu od 57.900 Hrvata, a posebice stručnoj kritici eminentnih ljudi koji se time bave u državi u kojoj živimo (šire da i ne govorim), jer je sve zdudano u donjotavankutski trokut (Subotica i okolica) među nekoliko književnih „eksperata“ toga kraja. Da postane vrijedna u književnosti ove zemlje je ravno nuli, jer je od svega najvažnije da je oko nje nekoliko (uvijek istih) „književnih djelatnika“ u subotičkih Hrvata (Bunjevaca) pokupilo novac (poreskih obveznika Republike Hrvatske i Republike Srbije.
Što mislite tko najviše?!
Onda nije čudo što se o ovdašnjim hrvatskim piscima, književnicima i pjesnicima u medijima zemlje u kojoj živimo (i šire) ne može ništa čuti ni vidjeti. Tomislav Žigmanov godinama zdušno radi na tome (izuzev što pokušava protažirati samoga sebe i ponekog bunjevačkog pisca), što znači da sutra od hrvatskih pisaca ovdje ne će biti ni traga!   
 

Miroslav Cakić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Raspisivanje referenduma treba pojednostavniti i olakšati

 
 
U Zagrebu je u petak 25. rujna 2020. u Novinarskom domu održan okrugli stol pod nazivom Potrebne izmjene u izbornom zakonodavstvu. Na njemu je odvjetnik Mate Knezović izjavio da HDZizbornom prijevarom 5. srpnja 2020. nelegalno i nelegitimno vlada Hrvatskom. A kako to izgleda u stvarnosti pogledajte u ovoj analizi.
https://static.politico.com/da/5d/566c086f45caa45b1e611e3efa4f/graff-electiondisasters.jpg
Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grban Kizivat sa 116, u III. zastupničko izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.
 
Plenkovićeva interesna zajednica  HDZ nije pomela oporbene stranke kako bahato tvrdi predsjednik Vlade jer je zajedno s koalicijskim partnerima dobila oko 220 tisuća glasova birača manje od oporbe, a od dijaspore dobio je treći mandat prema izjavi odvjetnika Mate Knezovića izbornom prijevarom s 11 glasova više od Nezavisne liste Dražena Glsnovića.  Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da su prikupili dokaze o nizu nepravilnosti i krađi glasova Nezavisnoj listi Dražena Glasnovića, a prema službenoj dužnosti time se mora baviti DORH.
 
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića s 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Svih članova većih parlamentarnih stranka zajedno je manje od broja potpisnika peticije "Glasujmo imenom i prezimenom".
 
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača.
 
Na izborima 5. srpnja 2020. glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača.
 
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a.
 
Profesor Goran Čular je kod analize zanemario grubo odstupanje kretanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Sudionici na okruglom stolu nisu spomenuli birače koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a pojavljuju se na popisima birača od 2000. godine. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. i na Referendumu o pristupanju Europskoj uniji održanom 22. siječnja 2012. bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj preko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih travnja 2011., a IX. izborna jedinica imala je više birača od popisanih stanovnika 2007. i 2011. godine. Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija imale su više birača od stanovnika. Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine i Referendum o pristupanju u Europsku uniju su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška od oko 310 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta u XI. izbornoj jedinici s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Profesor Čular  je korekcije broja zastupnika po općim izbornim jedinicama  proveo razmjerno broju birača registriranim na izborima. Andrej Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobiznismena i Štromara iz HNS-a.
 
Kao glasači Domovinskog pokreta i potpisnici peticija za održavanje referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. i 2018. godine želimo suradnju s HDZ-om i ostalim strankama uz uvažavanje naših stavova i argumenata. Mi nismo krajnja desnica i glupi nacionalisti kako nas prozivaju: ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi..., Štromar, Čačić i Plenkovićevi  "novi suverenisti".
 
Plenkovićeva interesna zajednica HDZ ne bi imala većinu od 76 zastupnika s etnobiznismenima, Štromarom i Čačićem. Karlolina Vidović Krišto je u pravu: "Andrej Plenković svjesno krši Ustav Republike Hrvatske", a prema optužbi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića suspendirao je provedbu Zakona o prebivalištu prema kojemu je trebalo 2017. godine izbrisati oko 270 tisuća birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. "Festivalom demokracije" zastupnici Hrvatskog sabora su spriječili održavanje Referenduma za promjenu izbornog zakonodavstva 2018. godine, a HDZ-ov koalicijski partner u "antifašističkoj" koaliciji SDP 2014. godine lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Sudionici okruglog stola nisu spomenuli referendumsko odlučivanje kao mogućnost za rješavanje izbornog zakonodavstva.
 
Zastupnici Hrvatskog sabora u desetom sazivu trebali bi odmah ispuniti bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" ili omogućiti referendumsko izjašnjavanje tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120 i ukinu posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine.
2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (45 razmjernim i 75 većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 120 zastupnika.
3. smanje izborni prag s 5 % na 2 % kod razmjernog izbornog sustava kako bi nacionalne manjine, dijaspora i regionalne stranke imale priliku za dobivanje zastupnika u Hrvatskom saboru.
4. da se zastupnici razmjernim izbornim sustavom biraju u jednoj izbornoj jedinici sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i birača iseljene Hrvatske kako bi birači iseljene Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i svoje zastupnike,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i/ili elektroničkim putem
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje 100 birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću i
7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima!
 
Zastupnici bi trebali izglasati u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 5 % odnosno 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana. Ustavotvorni referendum bio bi važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Srijeda, 28/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1615 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević