Plenkovićeva Vlada nastavila gušiti neposrednu demokraciju Kuščevićevim "festivalom demokracije"

 
 
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Analiza dokazuje da je zahtjev Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za zabranu predizbornog koaliranja opravdan kako ne bi marginalne stranke poput HNS-a zajedno s Pupovcem i Radinom vladale Hrvatskom.
https://www.hrt.hr/media/tt_news/euizboriradio.jpg.512x288_q85_crop_upscale.jpg
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380 649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2012. godine (vidi I. tablicu) dokazuje grubu manipulaciju Registrom birača koju su bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima proveli uz pomoć Ustavnog suda kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije hrvatskog društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana. Suodgovorna je za suspenziju neposredne demokracije.
 
Predsjednik Komisije HBK "Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u povodu svetkovine Velike Gospe 2018. dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te izjavio o prikupljenim potpisima za referendume: "Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići. Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“.
Vlada Andreja Plenkovića nije  poslušala mudre savjete nadbiskupa Đure Hranića nego je nastavila vrijeđati zajedno s koalicijskim partnerima uglavnom birače HDZ-a. Vlada Andreja Plenkovića je nastavila gušiti neposrednu demokraciju "festivalom demokracije" kako je ministar Lovro Kuščević nazvao provjeru potpisa potpore građanskim inicijativama za referendumska izjašnjavanja i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu.
 
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i izjavom za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača te procjenama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka  Akrapa da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,3 i 3,4 milijuna birača Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10 % potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.  Premda je bivši ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić postavio zastupničko pitanje sadašnjem ministru o broju državljana s prebivalištem u Hrvatskoj i tom prigodom je naveo da više od 150 tisuća birača nema prebivalište u Hrvatskoj koji se nalaze u Registru birača, ipak je 105 zastupnika Hrvatskog sabora izglasalo 15. veljače 2019. godine da građanske inicijative: "Narod odlučuje" i "Ne istambulskoj konvenciji" nisu skupile dovoljno valjanih potpisa za održavanje referenduma.  Za sve  izjave bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića znali su članovi Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, savjetnici predsjednice Republike i svi saborski zastupnici, a ipak su izglasali da nas "hulja = neiživljenih pedera" nema dovoljno s valjanim potpisom za održavanje referenduma za promjenu izbornih pravila. Bilo nas je dovoljno 2014. i 2018. godine, a to ćemo dokazati masovnim izlaskom na izbore za Europski parlament i glasovanjem. 
 
Izborne liste antireferendumske koalicije čiji su zastupnici spriječili  referendumsko izjašnjavanje su: HDZ, SDP, Start, Milan Bandić 365, SDSS, Amsterdamska koalicija i HNS. Prosvjedom zatražimo referendum i neopozivu ostavku Vlade Andreja Plekovića zbog suspenzije provedbe Zakona o prebivalištu. Ne dopuštajmo da nas Plenkovićev koalicijski partner Milorad Pupovac naziva huljama i neiživljenim pederima te da nam uzurpatori iz HNS-a prijete kaznenom prijavom. Kako profesora matematike Arsena Bauka i njegovu stranku nije nimalo sram  rugati se nama "huljama", a krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine udruženim zločinačkim poduhvatom zajedno s Ustavnom sudom spriječili su referendumsko izjašnjavanje? Od profesora Arsena Bauka smo zatražili ispravu, koju je navodno potpisao s tabličnim prikazima broja birača po općinama, gradovima i županijama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Nismo dobili odgovor. Savjetnik predsjednice Republike za demografiju tvrdi da se stvarni broj birača s prebivalištem kreće između 3,3 i 3,4 milijuna birača, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović šuti. Šute akademici, sindikalni čelnici i većina profesora na pravnim fakultetima, a na Fakultetu političkih znanosti pišu izvorne znanstvene radove o utjecaju nejednakosti biračkih glasova po izbornim jedinicama na rezultate izbora umjesto da ukažu na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj na svim izborima i referendumima održanim od 3. siječnja 2000. do 2017. godine.
 
Zbog osnovane sumnje na grubu manipulaciju registrom i popisima birača od 2012. godinu, na temelju provedene analize kretanja broja birača i izjava bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića, podnio sam kaznenu prijavu USKOK-u 7. prosinca 2018. godine protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plekovića te sudaca Ustavnog suda. Republika Hrvatska nije mogla imati 2014. godine više od 3,5 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Ovo je nepobitni dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomažu USUD i DORH.
 
Članak 1. Ustava
 
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U  Republici  Hrvatskoj  vlast  proizlazi  iz  naroda i  pripada  narodu  kao  zajednici  slobodnih  i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. 
 
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2012. DO 2018. GODINE
 
Datum
B
ΔB
Δt
ΔB/ Δt
22.01. 2012.       RP
4.092.137
-
-
-
14.04. 2013.         E
3.742.383
-349.754
448
-284.955
19.05. 2013.         L
3.767.170
24.787
35
258.493
01.12. 2013.      RB
3.777.518
10.348
196
19.270
25.05. 2014.        E
3.760.783
-16.735
175
-34.904
28.12. 2014.        P
3.773.687
12.904
217
21.704
11.01. 2015.        P
3.788.039
14.352
14
374.177
08.11. 2015.        S
3.759.844
-28.195
301
-34.189
11.09. 2016.        S
3.742.546
-17.298
308
-20.409
21.05. 2017.        L
3.719.556
-22.990
252
-33.299
20.11. 2013.     RG
4.080.386
-
-
-
21. 09. 2014.    RG
4.042.522
37.864
305
45.312
30. 05. 2015.    RG
3.817.092
-225.430
251
327.816
13. 05. 2018.    RG
3.747.409
-69.683
1.079
23.572
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i 
ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori, 
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i
RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.
 
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2018. GODINE
 
Godina
S
M
P
ΔS
ΔP
p
2001. 
4 437 460
931 927
3 505 533
0
0
79,00
2011. 
4 284 889
797 855
3 487 034
152 571
18 499
81,38
2012.
4 267 558
789 387
3 478 171
169 902
27 363
81,50
2013.  
4 255 689
781 236
3 474 453
181 771
31 080
81,64
2014.  
4 238 389
769 942
3 468 447
199 071
37 086
81,83
2015. 
4 203 604
754 450
3 449 154
233 856
56 379
82,05
2016.  
4 174 349
738 924
3 435 425
263 111
70 108
82,30
2017.  
4 124 531
728 552
3 395 979
312 929
109 554
82,34
2018.
4 089 400
721 598
3 367 802
348 060
137 731
82,35
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za sredine godina od 2012. do 2018.;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika;
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima,
ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312.929 / 4.437.460 x 100 = 7,05 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203.375 / 931.927 x 100 = 21,82 % = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109.554 / 3.505.533 x 100 = 3,13 % = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjene kretanja za sredinu 2017. godine.
 
Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala  4.238.389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.468.447. Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292.336 birača više od punoljetnih stanovnika (vidi I. i II. tablicu), a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574.075.
Kako se prema evidenciji broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju za Referendum o referendumu koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja matematičar Arsen Bauk, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi (ako postoji) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327-816 birača umre i/ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema procjeni DZS-u sredinom 2015. godine Hrvatska je imala 4.203.604 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.449.154. Na dan 30. svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 367.438 birača više od punoljetnih stanovnika.
Prema podacima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika (uglavnom birača), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao za 1330 dana na 3.747.409 birača za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača umiralo i/ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana! Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama od strane političke kaste je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača.
 
Mr. sc. Edo Zenzerović,dipl. ing. elektr.
 
Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva