Get Adobe Flash player
Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Sljedeće godine neka Tomislav Ivić štafetnu palicu preda...

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Definicija jednog nacionalnog identiteta negativnim naglašavanjem,...

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Pupovčeve velikosrpske Novosti šire najgori govor mržnje protiv...

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

Pupovče, spusti se u Šaranovu Jamu i pobroji virtualne...

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Partizani su se borili za obnovu Jugoslavije, a ne za slobodnu...

  • Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:53
  • Što danas Hrvate sjedinjuje?

    Što danas Hrvate sjedinjuje?

    srijeda, 19. lipnja 2019. 08:04
  • Faktograf je poticatelj govora mržnje

    Faktograf je poticatelj govora mržnje

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:21
  • I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:50
  • Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:13

Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EP

 
 
Za sudjelovanje na izborima za Europski parlament stranke bi morale skupiti najmanje šest tisuća pravovaljanih potpisa potpore birača ili uplatiti polog od šesto tisuća kuna. Polog bi se vratio ukoliko bi stranke na izborima dobile više od 1 posto glasova birača. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.
https://i2.wp.com/jmm.nu/wp-content/uploads/2018/12/eu-valet-2019_sverigedemokraterna_europaparlamentsvalet-2019.jpg?fit=800%2C450&ssl=1
Prije uvođenja preferencijskog glasovanja pisci Prijedloga zakona morali su 2010. godine provesti temeljitu analizu provedenih izbora s razmjernim izbornim sustavom u Gradu Zagrebu za lokalne izbore i za izborne jedinice na koje su podijeljeni Grad Zagreb i Zagrebačka županija (vidi tablični prikaz) kod izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru.
 
ANALIZA RASPODJELE DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA LOKALNIM IZBORIMA U GRADU ZAGREBU I IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 1992. DO 2009. GODINE
 
Izborna jedinica
N
> 1%
> 3 %
> 4 %
> 5 %
K1
K2
N1
HS              1992.
17
12
7
7
5
1 020
340
8
L                 1993.
10
8
4
3
3
300
200
5
ZD              1995.
14
9
7
5
5
1120
280
6
L                 1997.
21
12
7
7
4
798
420
9
I.                 2000.
31
7
4
4
3
434
620
14
II.
23
9
4
4
3
322
460
10
VI.
27
8
4
4
4
378
540
12
VII.
27
9
4
4
4
378
540
12
L                 2001.
29
12
7
5
4
1 479
580
11
I.                 2003.
40
11
7
6
4
560
800
18
II.
36
10
7
7
5
504
720
16
VI.
30
9
6
5
5
420
600
13
VII.
33
8
7
6
5
462
660
15
L                 2005.
24
10
6
6
6
1 224
480
11
I.                 2007.
27
8
5
5
3
378
540
12
II.
24
6
5
5
3
336
480
11
VI.
23
9
6
5
4
322
460
10
VII.
24
8
6
5
4
336
480
11
L                 2009.
28
14
7
5
5
1 428
560
13
 
Oznake:
N = broj izbornih lista,
N1 = broj stranica formata A8 potrebnih za tiskanje imena lista i imena i prezimena kod 20   kandidata na listama.
HS = Hrvatski sabor,
ZD = Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora,
L = lokalni izbori u Gradu Zagrebu,
> = broj lista s više od naznačenog postotka dobivenih glasova od ukupno važećih glasova birača,
K1 = broj kandidata na izborima i
K2 = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 20 zastupnika.
 
Grad Zagreb i Zagrebačka županija su od 2000. godine podijeljeni na I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu kod izbora za zastupnike Hrvatskog sabora. U Hrvatski sabor 2. kolovoza 1992. godine birali smo 60 zastupnika većinski s relativnom većinom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 % i 13 zastupnika srpske nacionalne zajednice s državnih lista te 4 zastupnika nacionalnih manjina većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom. Dr. Vilim Herman je izabran kao zastupnik židovske nacionalne manjine s državne liste. Ukupno je 1992. godine u Hrvatski sabor izabrano 138 zastupnika. Za skupštinu Grada Zagreba 1993. godine izabrali smo 30 zastupnika većinski s relativnom većinom i 30 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s izbornim pragom od 5 %. Za županijske skupštine birali smo 20 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 20 razmjernim s izbornim pragom od 5 %. Na izborima za zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 1995. godine izabrali smo 28 zastupnika većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i 80 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s izbornim pragom od 3 % kod samostalnog nastupa stranaka, 5 % kod koalicije 2 stranaka i 8 % kod koalicija s 3 ili više stranaka, 3 zastupnika srpske nacionalne zajednice i 4 zastupnika ostalih nacionalnih manjina te 12 zastupnika dijaspore. Zastupnički dom imao je ukupno 127 zastupnika. Na lokalnim izborima 1997. godine birali smo u Gradu Zagrebu 12 zastupnika većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i 38 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s izbornim pragom od 5 %. Od 3. siječnja 2000. godine birali smo u Hrvatski sabor 140 zastupnika u 10 općih izbornih jedinica po 14 zastupnika s izbornim pragom od 5 % i pet zastupnika nacionalnih manjina 2000. godine, a od 2003. godine 3 zastupnika srpske nacionalne zajednice i pet ostalih nacionalnih manjina te promjenljivi broj zastupnika dijaspore. Preferencijskim glasovima birali smo zastupnike u Hrvatskom saboru 2015. i 2016. godine s pragom za napredovanje na listi za kandidate od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova liste. U Gradu Zagrebu na svim održanim izborima maksimalno je 8 lista osvojilo više od 4 % glasova,a više od 2 000 glasova 15 lista.
 
Za naredne izbore za EU parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati 26. svibnja. Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag je trebalo povećati na 7 posto i unijeti u Zakon samostalan nastup stranaka na izborima. Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag. Savez za Hrvatsku na izborima za EU parlament 2014. godine je dobio 6,88 posto, a nedostajalo mu je samo 204 glasova za dobivanje zastupničkog mjesta. Za 11 ili 12 zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava optimalan izborni prag je 7 %, a za 14 zastupnika 6% i 20 zastupnika 4%. Na prvim izborima za Europski parlament održanim 2013. godine sudjelovalo je 28 izbornih lista s 336 kandidata, a na drugim izborima održanim 2014. godine 25 lista s 275 kandidata. Zbirne izborne liste tiskane su 2013. godine na formatu A2 i 2014. godine na 8 stranica formata A4. Na svim izborima prema važećem izbornom zakonodavstvu i odluci Ustavnog suda mogu sudjelovati sve registrirane stranke. Stranku mogu osnovati sto punoljetnih poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Za treće izbore prijavilo se 33 lista s 396 kandidata. Imena i prezimena s nazivima lista tiskati će se na 12 stranica formata A4 ili na 3 lista A3 formata. Analizom održanih izbora za Europski parlament više od pet tisuća glasova, koliko potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima moraju skupiti nezavisne liste, bilo je 2013. godine 16 lista i 2014. godine 8 lista. Kako bismo izbjegli praktične probleme sa zbirnom izbornom listom sve stranke i nezavisne liste kandidata bi za sudjelovanje na izborima trebale skupiti najmanje šest tisuća potpisa potpore birača ili uplatiti novčani polog od šesto tisuća kuna u Državni proračun. Ukoliko bi stranke ili nezavisne liste kandidata dobile više od 1 posto glasova birača polog bi im se vratio, a strankama koje su skupile potpise potpore birača za sudjelovanje na izborima nagradile bi se sa šesto tisuća kuna iz Državnog proračuna. Kako će u medijima 396 kandidata za zastupnike u Europskom ostvariti ravnopravni tretman? Na te probleme upozoravam sve stranke, novinare Hrvatske radiotelevizije, Ministarstvo uprave, Državno izborno povjerenstvo od rujna 2013. godine. Od rujna 2014. godine predlažem da se redoslijed kandidata odredi preferencijskim glasovanjem na unutarstranačkim izborima tri do šest mjeseci prije izbora ili da se izbori s razmjernim izbornim sustavom i preferencijskim glasovanjem provedu u dva kruga na način prikazan u nastavku članka.
 
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
 
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi "Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasanjem prijedloge 3, 5 i 6 izbornih jedinica. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu  kritičku analizu zahtjeva građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 4. studenog 2014. godine pod naslovom "Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto".
 
Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora od 16 do  30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno sto potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima kod izbora zastupnika u Hrvatski sabor, a za Europski parlament petsto, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 10 do 14 kandidata iznosio bi 4 %, od 15 do 19 kandidata 3 %,  od 20 do 29 kandidata 2 % i od 30 do 45 kandidata 1,3 %, od 46 do 59 kandidata 1 % i od 60 do 80 kandidata 0.7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima birači. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu  rezultata izbora.
 
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
 
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a u prvom krugu dobile bi stranke koje su prešle izborni prag broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli
z = g/G x Z
gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova ( važećih i nevažećih ) u izbornoj jedinici  i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. U prvom krugu bili bi listići samo s nazivima stranaka. Sve stranke koje bi prešle izborni prag ušle bi u drugi krug izbora radi raspodjele preostalih zastupničkih mjesta i provedbe preferencijskog glasanja. Na taj bi se način provelo preferencijsko glasanje samo na tri do šest stranaka koliko je na dosadašnjim izborima prelazilo izborni prag. Tako bismo olakšali obradu rezultata izbora, a zbirna izborna lista bila bi višestruko manjeg formata. Kod podjele Hrvatske na pet općih izbornih jedinica s 20 zastupnika po izbornoj jedinici zbirna izborna lista imala bi 60 do 120 imena i prezimena kandidata. Zbirna izborna lista bi stala na dvije do tri stranice formata A4. Kandidati bi imali veće mogućnosti nastupa u medijima. Stranka koja bi u drugom krugu dobila apsolutnu većinu glasova osvojila bi sva preostala zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne osvoji apsolutnu većinu preostala zastupnička mjesta raspodijelila bi se D'Hondtovom metodom. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi u jednom krugu bila bi mogućnost da birač u prvom krugu glasa za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug. Za izbornu jedinicu u kojoj se bira 20 zastupnika optimalan je izborni prag od 4% i dovoljna su dva preferencijska glasa uz prag za napredovanje na listi od 2% dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova njegove liste.
 
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
 
Na prvim izborima za Europski parlament 2013. godine glasovalo je G = 780 980 birača. Koalicija HDZ... dobila je g1 = 243 654 glasova, SDP... g2 = 237 778 i Hrvatski laburisti g3 =42 750. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu: z1 = g1 / G x Z =243 654 / 780 980 x 12 = 3,74, a zaokruženo na cijeli broj iznosi 4 zastupnička mjesta, z2 = g2 / G x Z = 237 778 / 780 980 x 12 = 3,65 odnosno zaokruženo iznosi  4 zastupnička mjesta, z3 = g3 / G x Z  = 42 750 / 780 980 x 12 = 0,66 odnosno zaokruženo jedno zastupničko mjesto. U drugom krugu bi se te stranke bile borile za preostala 3 zastupnička mjesta, a birači bi preferencijskim glasovima odredili redoslijed na listama za samo 36 kandidata, a toliko imena i prezimena kandidata moglo bi se smjestiti na jednom listiću A5 formata.
 
Na drugim izborima za Europski parlament 2014. godine glasovalo je G = 950 980 birača. Koalicija HDZ... dobila je   g1 = 381 844 glasova, SDP... g2 =275 904, Orah g3 = 86 806 i Savez za Hrvatsku g4 = 63 437 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = g1 / G x Z = 381 844 / 950 980 x 11 = 4,42 , a zaokruženo na cijeli broj iznosi 4 zastupnička mjesta,
z2 = g2 / G x Z = 275 904 / 950 980 x 11 = 3,19 odnosno zaokruženo iznosi  3 zastupnička mjesta,
z3 = g3 / G x Z  = 86 806 / 950 980 x 11 = 1,00 odnosno zaokruženo jedno zastupničko mjesto i
z4 = 63 437 / 950 980 x 11 = 0,73 odnosno zaokruženo jedno zastupničko mjesto.
U drugom krugu bi se te stranke bile borile za preostala 2 zastupnička mjesta, a birači bi preferencijskim glasovima odredili redoslijed na listama za samo 44 kandidata, a toliko imena i prezimena kandidata moglo bi se smjestiti na jednom listiću A5 formata.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr. 

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Četvrtak, 27/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1452 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević