Get Adobe Flash player
Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

Hrvatski su nogometaši u Rusiji pokazali ljubav prema...

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Izbornik. Kako to gordo zvuči!

Od igrača nikoga ne treba izdvajati, jedino treba...

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

Zdravku Mamiću čestitam rođendan 16. srpnja i predlažem ga za...

Junaci nacije i ponos Kroacije

Junaci nacije i ponos Kroacije

Svjesno se, poslije odlaska Kalinića, pokušala stvoriti nezdrava...

Propao puč u SDP-u

Propao puč u SDP-u

Klijentelistima Grbinu, Ostojiću, Obersnelu i Jovanoviću je jedino do...

  • Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    Samo domoljubi razumiju osjećaj sreće

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:55
  • Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    Izbornik. Kako to gordo zvuči!

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 13:54
  • Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    Žarko - posljednji Mohikanac jugoslavenstva

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 14:00
  • Junaci nacije i ponos Kroacije

    Junaci nacije i ponos Kroacije

    utorak, 10. srpnja 2018. 14:23
  • Propao puč u SDP-u

    Propao puč u SDP-u

    četvrtak, 12. srpnja 2018. 08:26

Kako ste Vi i Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u zagrebačkoj skupštini?

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10000 Zagreb
 
HRVATSKA NARODNA STRANKA
dipl. inž. Ivan Vrdoljak, predsjednik
Ul. kneza Mislava 8, 10 000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
 
Poštovani gospodine Vrdoljak,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" savjetujem Vam da se ispričate hrvatskim biračima i osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Samostalno nastupajte na izborima! Na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. i 11. rujna 2016. godine dobili ste manje od 85 tisuća preferencijskih glasova. Kolega Vrdoljak nadam se da niste zaboravili osnovne računske operacije. Zar se ne sramite ponavljati laž o broju osvojenih preferencijskih glasova nakon što sam više puta upozorio vaše suradnike o tome (vidi priložene tablice na 2. i 3. stranici)?
http://www.hrt.hr/media/tt_news/vrdolj_desp.jpg
Ivan Vrdoljak
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
 
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" demokratizacijom stranaka  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva prema knjizi Davora Ive Stiera. Hrvatski sabor je mogao sve zahtjeve GIUIO-i ugraditi izmjenama Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor kvalificiranom većinom, a dvotrećinskom većinom ugraditi u Ustav Republike Hrvatske. Gospodine Vrdoljak Vaša je stranka mogla pomoći kvalitetnom rješenju izbornog zakonodavstvo i, a barem Zakona o izbornim jedinicama.
 
Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 10. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a i HSU-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja. Pitam Vas kako ste Vi i Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u skupštini Grada Zagreba, ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao prošle godine? Kako ćete smjestiti 1071 imena i prezimena o kojima ogromna većina birača nema blage veze? Ne namećite gluposti hrvatskim biračima gospodine Vrdoljak! Vaše gluposti prenose svi mediji. Prevarili ste svoje i SDP-ove birače.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 23. travnja 2018. godine.
 
BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
Izborna jedinica
HNS
HSU
HRV. LAB.
A-HSS
I.
6.928
316
-
-
II.
8.639
1.563
449
667
III.
37.527
476
816
-
IV.
13.119
-
4 494
285
V.
1.120
1.301
527
-
VI.
2.780
337
511
-
VII.
3.326
-
-
450
VIII.
1.930
6.164
3.738
-
IX.
2.855
-
-
117
X.
5.783
1.206
-
-
Ukupno
83.449
11.363
10.535
1 519
Z
9
2
3
-
 
 Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 106.866 preferencijskih glasova, a Koalicija Hrvatska raste dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 743.909 glasova. SDP je dobio 636.993 glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 5.870, Igor Kolman 427 i Sonja Konig 631, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 8.077 i Melita Samoborec 562, III. izb. jed. Milorad Batinić 1.762, Matija Posavec 18.122, Marija Puh 432, Božica Makar 257, Štefanija damjanović 184 i  Predrag Štromar 16.790, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.077 i Stjepan Ćuraj 4 464, V. izb. jed. Ivica Mandić 232 i Vera Bošnjak 888, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 2.127 i Boris Blažeković 653, VII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.039 i Marko Boras Mandić 2.287, VIII. izb. jed. Andrej Poropat 1.930, IX. izb. jed. Klement Bašić 2 651 i Vlatka Duilo 204 i X. izb. jed. Valentin Dujmović 1.005 i Srdjan Gjurković 4.778 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 83 449 glasova, a ne skoro sto tisuća gospodine Vrdoljak.                                                                                                                                                                                       
Izabrani kandidati dobili su: HNS 62.864, HSU 6.635 i Hrvatski laburisti 7.855 glasova odnosno ukupno njih 14 dobilo je 77.354 glasa.
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 57,37 puta više od dobivenih preferencijskih glasova izabranih zastupnika HSU-a, 48,46 puta više od Hrvatskih laburista i 6,06 puta više od HNS-a odnosno 4,92 puta više od svih 14 izabranih zastupnika HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista te 3,54 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicijskih partnera SDP-a. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, Tomislavu Končevskom iz Hrvatskih laburista te Mariji Ilić iz HSU-a, a onemogućila je Srđanu Gjurkoviću iz HNS-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru. Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 6 zastupnika od 143 zastupnika. Da nije bilo prohibitivne klauzule bili bismo izabrali 43 zastupnika preferencijskim glasovima.
         
BROJ DOBIVENIH PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA 2016. GODINE
 
I. J.
HNS
HSU
HSS
I.
4.321
5.130
-
II.
16.813
456
5.438
III.
34.110
-
2.123
IV.
11.264
-
4.006
V.
2.677
642
3.677
VI.
4.001
428
1.830
VII.
1.016
704
12.598
VIII.
3.031
5.209
-
IX.
1.993
360
1.541
X.
5.355
-
4.024
Ukupno
84.581
12.929
35.237
Z
9
2
5
 
I.J. = izborna jedinica i Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno  preferencijskih glasova, a Narodna koalicija Hrvatska dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica  glasova. SDP je dobio glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 3.719, Igor Kolman 259 i Sonja Konig 343, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 16.335 i Hrvoje Koščec 478 , III. izb. jed. Milorad Batinić 12.535, Matija Posavec 14.835, Marija Puh 369, Božica Makar 299, Bernarda Topolko 226 i  Predrag Štromar 5.846, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.377 i Stjepan Ćuraj 2.887, V. izb. jed. Mirna K. Andričević 1.709 i Vera Bošnjak 968, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 3.327 i Adelina Ivković 674, VII. izb. jed. Tomislav Stojak 1.016, VIII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.134 i Andrej Poropat 1.897, IX. izb. jed. Milan Stojanov 956 i Vlatka Duilo 1.037 i X. izb. jed. Srdjan Gjurković 5.286 i Klement Bašić 69 glasova.
Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 84.581 glasova, a ne sto i trideset tisuća gospodine Vrdoljak.
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održavanje Referenduma o izbornim pravilima što je:  29.44 puta više od dobivenih preferencijskih glasova HSU-a,  10,8 puta više od HSS-e i 4,5 puta više od HNS-a odnosno  2,87 puta više HNS-a, HSU-a i HSS-e zajedno koji su dobili 16 zastupnika u Hrvatskom saboru. Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS i Kažimiru Vardi iz HSU-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru.
 
Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 12 zastupnika od 143 zastupnika. Da nije bilo prohibitivne klauzule bili bismo izabrali 40 zastupnika preferencijskim glasovima. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici i HSS  u VII. a HSU u niti jednoj izbornoj jedinici ne bi prešla izborni prag. To su činjenice gospodine Vrdoljak. 
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
 
Datum
S
B
P
B - P
p
04.12. 2011.  HS
4,284.889
3,842.363
3,487.034
355.329
89,67
22.01. 2012.  RP
4,267.558
4,092.137
3,481.226
610.911
95,89
14.04. 2013.    E
4,255.689
3,742.383
3,472.329
270.054
87,94
19.05. 2013.    L
4,255.689
3,767.170
3,472.329
294.841
88,52 
01.12. 2013.  RB
4,247.039
3,777.518
3,468.507
309.011
88,94
25.05. 2014.    E
4,238.389
3,760.783
3,464.685
296.098
88,73
28.12. 2014.   P
4,220.997
3,773.687
3,458.803
314.884
89,40
11.01.2015.    P
4,220.997
3,788.039
3,458.803
329.236
89,74
08.11. 2015.  HS
4,188.977
3,759.844
3,448.000
311.844
89,76
11.09. 2016.  HS
4,169.473
3,742.546
3,433.139
309.407
89,76
21.05.2017.    L
4,157.561
3,719.556
3,428.098
291.458
89,46
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https://www.dzs.hr/Hrv) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj (http: www.izbori.hr),
B - P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i
p = B / S x 100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
 
Ustavni sud Republike Hrvatske je odredio da pod »ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava ima se smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma (referentni dan), prema stanju na taj dan u 00:00 sati (referentni sat).
 
Kako se broj birača s prebivalištem u hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana gospodine Vrdoljak? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. S kojim pravom ona može propisivati što treba kriminalizirati u nedemokratskom režimima naše tragične prošlosti, a pridonijela je kršenju I. članka Ustava RH? Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Hrvatski jezik mu je 'zapadna jezična varijanta'

 
 
"...Doznali smo tako da su nacionalna isprepletanja kod Markovininih započela još s njegovim djedom, Hrvatom s Korčule koji je, zaposlivši se u Hercegovini oženio tamošnju Srpkinju. Dijete tog braka je Draganov otac, koji je, s obzirom da ih je nakon Drugog svjetskog rata napustila njegova biološka majka i djedova prva supruga, odrastao uz pomajku, odnosno drugu djedovu ženu koja je bila Hrvatica. I majka povjesničara Markovine bila je iz miješanog, muslimansko (baka) - srpskog (djed) braka i to prvog takvog, što Dragan s ponosom ističe, sklopljenog u Mostaru nakon Drugog svjetskog rata.
https://www.maxportal.hr/wp-content/uploads/2016/12/markovina.jpg
Kako mu je uz sve to djed po majci bio partizanski prvoborac nakon rata dobro situiran u Beogradu, Markovine su bili predodređeni postati nositeljima vlasti u "crvenom (što Dragan sjetno spominje) Mostaru". Da je tomu i bilo tako, najbolje svjedoči podatak da mu je otac bio direktor strateške vojne zrakoplovne industrije "Soko", a pred rat i nositelj SDP-ove liste u Mostaru. U takvoj je sredini odrastao mlađi Markovina koji sam za sebe kaže da se "zbog povezanosti s didom i ocem koji je govorio zapadnom jezičnom varijantom" (što mu je eufemizam za "nepostojeći" hrvatski jezik) deklarirao kao Hrvat, dok mu se brat, kojemu je bila bliža majčina strana, izjašnjavao Jugoslavenom..." (HKV)

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme"

 

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10000 Zagreb
099 5713 399
 
SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA
gospodin Dragan Zelić, izvršni tajnik
Trg Drage Iblera 9, 10 000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
 
Poštovani gospodine Zeliću,
kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" molim Vas da osudite odluku Vlade  Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite da sadašnja Vlada RH i Hrvatski sabor raspišu referendum za promjenu izbornih pravila kako bismo izašli iz ustavne krize. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a. Bilo bi pametno od Vaše stranke da se ispriča potpisnicima peticije kojih ima više od svih članova velikih parlamentarnih stranaka zajedno.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcR0o59kxFbuwK-QqVZonlWmYpQEUXNI7vO1bjw8u6QdfFuBY9YV
Vladimir Vlado Šeks
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske ( vidi priložene tablice).
 
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera demokratizacijom stranaka i uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. Umjesto "Nove hrvatske paradigme" nastavlja se Šeksova paradigma prema kojoj tajne interesne skupine vladaju Hrvatskom. Hrvatski sabor može sve zahtjeve GIUIO-i ugraditi izmjenama Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor kvalificiranom većinom, a dvotrećinskom većinom ugraditi u Ustav Republike Hrvatske. Hrvatski sabor je mogao kvalitetno riješiti izborno zakonodavstvo i Zakon o referendumu, a barem Zakon o izbornim jedinicama.
 
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika za Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnike u tijelima lokalne samouprave HNS-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja. Kako će gospodine Zeliću Anka Mrak Taritaš i Silvano Krelja provesti izbore u Gradu Zagrebu ako se prijavi 21 izborna lista kao prošle godine s 1071 kandidatom o kojima većina birača nema blage veze?
U prilogu Vam dostavljam CD s analizom Šeksovog izbornog inženjeringa.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 4. travnja 2018. godine
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 3. SIJEČNJA 2000. DO 11.SIJEČNJA 2015. GODINE
 
Datum
B1
B2
ΣB
03.01. 2000.   ZD
3.686.378
360.110
4,046.488
25.01. 2000.     P
3,858.893
394.028
4,252.921
25.05. 2001.     L
3,890.133
-
3,890.133
23.11. 2003.     S
3,690.936
396.617
4,087.553
23.01. 2005.     P
4,004.962
387.258
4,392.220
15.05. 2005.     L
4,009.201
-
4,009.201
25.11. 2007.     S
3,824.731
404.950
4,229.681
17.05. 2009.     L
4,085.470
-
4,085.470
10.01. 2010.     P
4,089.320
406.208
4,495.528
04.12. 2011.     S
3,842.363
411.758
4,254.121
22.01. 2012.   RP
4,092.137
412.628
4,504.765
14.04. 2013.     E
3,742.383
6.432
3.748.815
19.05. 2013.     L
3,767.170
-
3.767.170
01.12. 2013.   RB
3,777.518
13.482
3,791.000
25.05. 2014.     E
3,760.783
6.560
3,767.343
28.12. 2014.     P
3,773.687
20.606
3,794.293
11.01. 2015.     P
3,788.039
37.203
3,825.242
 
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
B2 = broj birača dijaspore,
ΣB  = B1 + B2 = ukupni broj birača na izborima,
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, S = izbori za Hrvatski sabor i ZD = izbori za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.
 
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović donio je odluku da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3.Ustava
U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana poštovani članovi SDP-a? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima (Vijeće). I Vaša šutnja poštovani članovi SDP-a omogućava nedemokratsko ponašanje sadašnje političke kaste koja ignorira većinu hrvatskih državljana kršenjem I. članka Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača! Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
 
Na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,686.378 birača i u dijaspori 360.110, a u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 25. siječnja 2000. godine 3,854.784 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj i 396.325 na biralištima u dijaspori odnosno 168.406 više na biralištima u Hrvatskoj i 36.215 na biralištima u dijaspori više nego na izborima za Hrvatski sabor. Nemoguće je da je za 22 dana168.406 naših stanovnika steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. To je povećanje broja birača više od 7.654 dnevno! Takva nemoguća skokovita povećanja broja birača dovode u pitanje izborni legitimitet doživotnog bivšeg predsjednika Stipe Mesića i bivšeg predsjednika Ive Josipovića te rezultate Pristupnog referenduma za EU. Od izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine do Pristupnog referenduma za EU broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj  povećan je za 249.774 za samo 48 dana odnosno prosječnim dnevnim povećanjem od 5.203 birača što dokazuje grubu manipulaciju brojem birača.
 
Ustavni sudci su potvrdili ustavnost i zakonitost na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju Građanske inicijative U ime obitelji (GIUIO ) 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. U prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanom  28. prosinca 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,773.687 birača. Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo odnosno s dnevnim prosječnim povećanjem za više od 2.387 birača.
 
Dakle GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (http://www.izbori.hr Arhiv izbora i referenduma kronološki). Zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj kazneno sam prijavio bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i odgovorne osobe tvrtke APIS IT d.o.o. 12. listopada 2015. godine i urudžbirao požurnice Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i Glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu. Samo Republika Hrvatska i Letonija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
 
Trebalo bi biti dovoljno 11 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva odnosno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 8 % odnosno 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
 
Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača.
 
BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
 
Županije
S
B
p %
Z1v
Dubrovačko-neretvanska
122.568
107.733
89
1
Šibensko-kninska
109.375
99.493
93
1
Splitsko-dalmatinska
454.798
404.843
89
5
1. izborna jedinica
686.741
612.069
89
-
Istarska
208.055
187.471
90
2
Ličko-senjska
50.927
44.695
90
1
Primorsko-goranska
296.195
265.631
90
3
Zadarska
170.017
162.028
96
2
2. izborna jedinica
725.194
659.825
91
-
 I. izborna jedinica
1,411.935
1,271.894
90
15
Grad Zagreb
790.017
692.141
88
9
-Sesvete
-70.009
-63.706
-
-
3. izborna jedinica
720.008
628.435
87
-
Karlovačka
128.899
111.073
86
1
Sisačko-moslavačka
172.439
146.400
85
2
Sesvete
70.009
63.706
91
-
Zagrebačka
317.606
272.155
86
3
4. izborna jedinica
688.953
593.534
86
-
II. izborna jedinica
1,408.961
1,221.769
87
15
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
98.895
83
1
Koprivničko-križevačka
115.584
94.444
82
1
Krapinsko-zagorska
132.892
109.713
83
1
Međimurska
113.804
96.041
84
1
Varaždinska
175.951
146.766
83
2
Virovitičko-podravska
84.836
71.520
84
1
5. izborna jedinica
742.831
617.379
83
-
Brodsko-posavska
158.575
136.481
86
2
Osječko-baranjska
305.032
253.813
83
3
Požeško-slavonska
78.034
65.886
84
1
Vukovarsko-srijemska
179.521
152.334
85
2
6. izborna jedinica
721.162
608.514
84
-
 III. izborna jed.
1,463.993
1,225.893
84
15
Republika Hrvatska
4.284.889
3,719.556
87
45
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine i
Z1v  = 45 broj zastupnika koji bi se birali većinski.
 
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. kod mješovitog izbornog sustava s 15 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 30 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod razmjernog izbornog sustava s 15 zastupnika po izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi Z = 103 = ( 48 razmjerno + 48 većinski + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspora )
Prema procjeni DZS-u bi sredinom 2016. godine: I. izborna jedinica imala 1,391.079, II. 1,394.402 i III. 1,388.868 stanovnika.  Prva izborna jedinica imala je prema procjeni DZS-u 20.856, druga 14.559 i treća 75.125 stanovnika manje od broja stanovnika prema popisu 2011. godine.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD SREDINA 2013. DO 2016. GODINE PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA
 
Županija
2013.
2014.
2015.
2016.
Zagrebačka
318.837
318.453
316.506
314.549
Krapinsko-zagorska
130.895
129.967
128.905
127.748
Sisačko-moslavačka
167.036
163.975
160.292
157.204
Karlovačka
125.688
124.127
121.840
120.321
Varaždinska
174.434
173.454
171.879
170.563
Koprivničko-križevačka
114.346
113.688
112.357
110.976
Bjelovarsko-bilogorska
116.959
115.536
113.746
111.867
Primorsko-goranska
294.705
293.811
291.654
289.479
Ličko-senjska
49.364
48.670
47.634
46.888
Virovitičko-podravska
83.029
82.162
80.610
79.111
Požeško-slavonska
75.801
74.991
73.473
71.920
Brodsko-posavska
155.956
154.082
151.012
148.373
Zadarska
171.594
171.462
170.168
169.581
Osječko-baranjska
300.950
298.272
294.233
290.412
Šibensko-kninska
106.540
105.532
104.315
103.021
Vukovarsko-srijemska
175.932
173.441
169.224
165.799
Splitsko-dalmatinska
454.711
454.627
453.155
452.035
Istarska
207.793
208.201
208.180
208.105
Dubrovačko-neretvanska
122.197
122.355
122.280
121.970
Međimurska
113.417
113.159
112.576
112.089
Grad Zagreb
795.505
798.424
799.565
802.338
 Republika Hrvatska
4,255.689
4,238.389
4,203.604
4,174.349
M = maloljetni stanov.
773.372
761.126
750.683
738.924
P = punoljetni stanov.
3,482.317
3,477.263
3,452.921
3,435.425
Broj registriranih birača
B1
B2
B3
B4
s prebivalištem u RH
3,767.170
3,760.783
3,759.844
3,742.546
Broj r. birača dijaspore
-
6.560
28.944
21.223
Ukupni broj birača
3,767.170
3,767.343
3,788.788
3,763.769
B - P
284.853
283.520
306.923
307.121
p %
88,52
88,73
89,44
89,66
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2013.; 2014.; 2015. i 2016. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na lokalnim izborima održanim 19. svibnja  2013. godine;
B2 = broj birača na izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine i 
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine;
B4 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine;
B- P = Razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku (DZS) za 2015. i 2016. godinu te 
p = B/S x 100 % = broj birača na sto stanovnika prema popisu ili procjeni DZS-u.
                    
II. KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA U HRVATSKOJ TIJEKOM  2013. GODINE
 
Županija
S
B1
B2
ΔS
Zagrebačka
318.837
266.645
271.178
1.231
Krapinsko-zagorska
130.895
107.922
109.529
- 1.997
Sisačko-moslavačka
167.036
156.828
155.929
- 5.403
Karlovačka
125.688
117.396
117.383
- 3.211
Varaždinska
174.434
143.161
146.011
- 1.517
Koprivničko-križevačka
114.346
93.847
95.272
- 1.238
Bjelovarsko-bilogorska
116.959
101.216
101.963
- 2.805
Primorsko-goranska
294.705
264.973
268.981
- 1.490
Ličko-senjska
49.364
47.703
47.645
- 1.563
Virovitičko-podravska
83.029
72.844
73.296
- 1.807
Požeško-slavonska
75.801
67.961
68.364
- 2.233
Brodsko-posavska
155.956
141.329
141.318
- 2.619
Zadarska
171.594
164.943
165.572
1.577
Osječko-baranjska
300.950
262.188
263.073
- 4.082
Šibensko-kninska
106.540
105.997
106.405
- 2.835
Vukovarsko-srijemska
175.932
159.320
160.278
- 3.589
Splitsko-dalmatinska
454.711
399.598
405.274
- 87
Istarska
207.793
187.434
188.845
- 262
Dubrovačko-neretvanska
122.197
107.408
108.560
- 371
Međimurska
113.417
94.587
95.996
- 387
Grad Zagreb
795.505
679.083
686.646
5.488
 Republika Hrvatska
4,255.689
3,742.383
3,777.518
- 29.200
P
3,482.317
3,482.317
3,482.317
-
B - P
-
260.066
295.201
-
p %
-
87,94
88,76
-
 
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2013 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine;
B2= broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) sredinom 2013. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2013. godine i
B- P = Razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni.
p = B / S x100 % = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u.
 
Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih za 4.717, a za 2014. godinu broj stanovnika je manji za 46.500, a broj punoljetnih za 9.771.
 
KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA U HRVATSKOJ TIJEKOM 2014. GODINE
 
Županija
S
B1
B2
ΔS
Zagrebačka
318.453
272.633
273.728
847
Krapinsko-zagorska
129.967
109.617
110.082
- 2.925
Sisačko-moslavačka
163.975
152.358
152.890
-  8.464
Karlovačka
124.127
115.725
116.112
- 4.772
Varaždinska
173.454
146.489
147.026
- 2.497
Koprivničko-križevačka
113.688
95.289
95.720
- 1.896
Bjelovarsko-bilogorska
115.536
101.494
101.897
- 4.228
Primorsko-goranska
293.811
268.824
269.622
- 2.384
Ličko-senjska
48.670
46.741
46.979
- 2.257
Virovitičko-podravska
82.162
72.864
73 188
- 2.674
Požeško-slavonska
74.991
67.852
68.143
- 3.043
Brodsko-posavska
154.082
140.575
141 045
- 4.493
Zadarska
171.462
165 454
166.194
1.445
Osječko-baranjska
298.272
261.730
262.467
- 6.760
Šibensko-kninska
105.532
104.976
105.511
- 3.843
Vukovarsko-srijemska
173.441
158.872
159.514
- 6.080
Splitsko-dalmatinska
454.627
408.023
410.038
- 171
Istarska
208.201
188.659
189.129
146
Dubrovačko-neretvanska
122.355
108.910
109.308
- 213
Međimurska
113.159
96.394
96.666
- 645
Grad Zagreb
798.424
690.208
692.780
8.407
 Republika Hrvatska
4,238.389
3,773.687
3,788.039
- 46.500
P
3,477.263
3,477.263
3,477.263
-
B - P
-
296.520
310.776
-
p %
-
89,04
89,37
-
 
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2014 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 28. prosinca 2014. godine; B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2014. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2014. godine i
B- P = Razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni.
p = B / S x100 % = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR
 
Županija
2011.
2015.
2016.
ΔS
Zagrebačka
317.606
316.506
314.549
-3.057
Krapinsko-zagorska
132.892
128.905
127.748
-5.144
Sisačko-moslavačka
172.439
160.292
157.204
-15.235
Karlovačka
128.899
121.840
120.321
-8.578
Varaždinska
175.951
171.879
170.563
-5.388
Koprivničko-križevačka
115.584
112.357
110.976
-4.608
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
113.746
111.867
-7.897
Primorsko-goranska
296.195
291.654
289.479
-6.716
Ličko-senjska
50.927
47.634
46.888
-4.039
Virovitičko-podravska
84.836
80.610
79.111
-5.725
Požeško-slavonska
78.034
73.473
71.920
-6.114
Brodsko-posavska
158.575
151.012
148.373
-10.202
Zadarska
170.017
170.168
169.581
-436
Osječko-baranjska
305.032
294.233
290.412
-14.620
Šibensko-kninska
109.375
104.315
103.021
-6.354
Vukovarsko-srijemska
179.521
169.224
165.799
-13.722
Splitsko-dalmatinska
454.798
453.155
452.035
-2.763
Istarska
208.055
208.180
208.105
50
Dubrovačko-neretvanska
122.568
122.280
121.970
-598
Međimurska
113.804
112.576
112.089
-1.715
Grad Zagreb
790.017
799.565
802.338
12.321
 Republika Hrvatska
4,284.889
4,203.604
4,174.349
-110.540
Maloljetni
797.855
750.683
738.924
-58.931
Punoljetni
3,487.034
3,452.921
3,435.425
-51.609
Broj registriranih birača
B1
B2
B3
-
s prebivalištem u RH
3,842.363
3,759.844
3,742.546
-
Broj r. birača dijaspore
411.758
28.944
21.223
-
Ukupni broj birača
4,254.121
3,788.788
3,763.769
-
B - P
355.329
306.923
307.121
-
p %
89,67
89,44
89,66
-
 
Oznake:
ΔS = razlika broja stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godine  i prema popisu travnja 2011. godine (https:// www.dzs.hr/Hrv); S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2015. i 2016. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na izborima za Hrvatski sabor održanim 04.prosinca 2011. godine (http://www.izbori.hr.);
B2 = broj birača na izborima Hrvatski sabor održanim 08. studenog 2015. godine i 
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine.
B- P = Razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku (DZS) za 2015. i 2016. godinu te
p = B/S x 100 % = broj birača na sto stanovnika u RH prema popisu ili procjeni DZS-u.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Utorak, 17/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 896 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević