Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Nedopustivo je da se govori o "knjiškoj produkciji Hrvata u Vojvodini", treba  govoriti o "knjiškoj produkciji Hrvata u Srbiji"

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom članaka o imenovanju povjerenstava za nagrade „Iso Velikanović“ i „Emerik Pavić“ objavljenih na Portalu kulture ZKVH 3. i 4. rujna 2018. godine.
http://www.super-info.rs/informacije/koalicija_gradjanke_i_gradjani_srbije.jpg
U više svojih otvorenih pisama govorio sam o netransparentnom, haotičnom i krajnje pristrasnom načinu vrednovanja knjiške produkcije Hrvata u Republici Srbiji, ali sve se i dalje nastavlja u istoj maniri. Naime, na Portalu kulture Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) iz Subotice objavljeni su, 3. i 4. rujna 2018. godine, članci o prvim sastancima Povjereništava za nagradu „Iso Velikanović“, odnosno „Emerik Pavić“, koji to upravo potvrđuju. Jedno i drugo Povjereništvo imenovao je i ove godine Tomislav Žigmanov i u oba su njegovi već poznati i proslavljeni poltroni.
 
Prije svega je nedopustivo da se govori o „knjiškoj produkciji Hrvata u Vojvodini“ (a ne Hrvata u Republici Srbiji), no to je posljedica koncentracije svih hrvatskih institucija u Subotici, pa tako Hrvati u ovoj državi zapravo nemaju svoj Zavod za kulturu! O vrijednosti knjiga hrvatskih autora ovdje i dalje odlučuje Tomislav Žigmanov preko svojih Dulića, Čelikovića, Zebića i sličnih (svi iz Subotice), bez obzira na dosadašnje kardinalne propuste u tom radu (primjerice, veličanje plagijatorice pjesama Ive Andrića)!!! Tako Žigmanov i njegov uski krug subotičkih poltrona i mediokriteta kontinuirano u dužem vremenskom periodu vrši negativnu selekciju u kulturi, politici i svemu drugom kada su u pitanju Hrvati u republici Srbiji.
 
I dok je upitno da li su za nagradu „Iso Velikanović“ u periodu od tri godine u igri samo dvanaest naslova, i po kojem kriteriju, haotičnost se ogleda u spisku od trideset i dva naslova i jedne „publikacije na srpskom jeziku“ za „najbolju knjigu u 2017. godini“, odnosno nagradu „Emerik Pavić“, navedeno po oblastima:
I. Književnost
   a. poezija (8)
   b. drame (1)
   c. proza - kratke priče (2), roman (2)
   d. književnost za djecu i mlade (4)
II. Povijest, etnografija i leksikografija (6)
III. Znanost, publicistika (4)
IV. Umjetnost (4)
V. Udžbenici (1)
 
Publikacije na srpskom jeziku (1).
Već iz ovoga se vidi da kriteriji moraju biti potpuno nejasni jer se  nikako ne mogu porediti „Izabrana djela“ Miroslava Slavka Mađera (471 str.) i  O čuj, puče, hai(=j)ku(=a) o viri s piska (36 str.) Tomislava Žigmanova ili Dani Balinta Vujkova, zbornik radova sa znanstveih skupova“ Katarine Čeliković. Jasno je da je Mađeru bio potreban cijeli život, Žigmanovu jedna večer, a Čelikovički je i suprug (za debeli honorar od našeg novca) mogao sakupiti radove sa znanstvenih skupova, pa da svi oni dođu u istu ravan za nagradu „Emerik Pavić“!
 
Međutim, nisu u istoj ravni. Mađer je iz Žigmanovu mrskih Hrtkovaca, Čelikovićki su dovoljni honorari i ono „znanstveni skupovi“, a Žigmanov je Ravnatelj ZKVH, Predsjednik „jedine relevantne hrvatske političke stranke u  Srbiji, Zastupnik u Skupštini Republike Srbije, Prvi elektor za HNV i sve drugo što treba kada su u pitanju Hrvati ovdje i njegova djela su samim tim, bez obzira na kvalitet i broj stranica, najbolja (on je već jednom dodijelio sam sebi nagradu za „najbolju knjigu“ godine). A nesretna „publikacija“ na srpskom jeziku je van svake konkurencije jer zvijezdica označuje da ne spada u ništa (inače je nedvosmisleno roman), jer Žigmanov knjige ovdašnjih Hrvata napisane na drugim jezicima smatra nenapisanim (svojevrstan apartheid) i vjerojatno će biti spaljena (originalan fašizam), kao već neke do sada!   
 
No, nemojmo prejudicirati, uskoro će nas Žigmanovljevi vjerni povjerenici iznenaditi užim izborom naslova za nagrade, jer knjige ocjenjuju, kako sam već i ranije pisao u svojim otvorenim pismima, i po općem dojmu (po šarenilu naslovne stranice i da li ju je smislio „ovdje jedini hrvatski dizajner“, po kvaliteti papira, po kubaturi, težini u kilogramima i sl.). Ipak najbitnija je podobnost autora, pa možemo slobodno tipovati na O čuj, puče, hai(=j)ku(=a) o viri s piska, što god to značilo.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Dragi čitatelji, nikada ne ćete pogoditi tko je »Prvi elektor«

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom članka „Izvjesni prvi elektori“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 803 od 7. rujna 2018. godine.
https://www.pokebip.com/membres/galeries/1272/1272446632049396700.gif
„Jedini relevantni hrvatski list u Republici Srbiji“ „Hrvatska riječ“ u br. 803 od 7. rujna 2018. godine obavještava sve Hrvate u Republici Srbiji o svemu što se dešava u Subotici i njenoj okolici (kao i obično) sa izletima u Bač, Srijemske Karlovce i Srijemsku Mitrovicu, a jedna od udarnih vijesti je da jedino aktivisti „jedine relevantne političke stranke u Republici Srbiji“, DSHV, prikupljaju potpise za elektore na do sada jedinoj listi „HRvati ZAjedno“ (članak „Izvjesni prvi elektori“).
 
O sukobu dr. sc. Slavena Bačića, predsjednika HNV (u dva mandata), i našeg etnobiznismena (profesora, pjesnika, filosofa, književnog kritičara i sve drugo što zatreba, te predsjednika te iste „jedine relevantne hrvatske političke stranke“ i zastupnika Hrvata u Narodnoj Skupštini Republike Srbije), Tomislava Žigmanova, ni jedne jedine riječi! Svi šute!!!
 
U uvodnoj kolumni glavna urednica se bavi „strahom od sebe“, asamo tri broja ranije „Hrvatska riječ“ je donijela na četiri stranice intervju s dr. sc. Slavenom Bačićem. U ovom broju nema niti jedne riječi o njemu! No, tu je intervju (na četiri strane) s Jasnom Vojnić, njegovom savjetnicom (valjda povodom „uspjeha“ s nastavom na hrvatskom jeziku u Beregu) ali ni ona ne spominje svog predsjednika! Svi imaju amneziju pa mi koji čitamo „Hrvatsku riječ“ ne znamo o čemu se radi. Nitko više ne pominje dr. sc. Slavena Bačića, a to je zato što je, kao i Žigmanov, oko sebe u Subotici zaposlio samo takve ljude, ljude lošeg karaktera, poltrone i mediokritete! Sada kada je rekao istinu i zamjerio se Žigmanovu svi su mu okrenuli leđa! Iz straha od sebe?
 
Nažalost, upravo su nas Bačić i Žigmanov doveli dotle dokle smo stigli, ali zato su Bačićeve riječi osude Žigmanova moćne jer on zna istinu. Ako kaže da Žigmanov manipulacijama pokušava postići kadrovska rješenja koja nemaju uporište među stranačkim članstvom, kako bi u svojim rukama preko lojalnih osoba koncentrirao vlast, moć i novac u hrvatskoj zajednici kao i da je pitanje samo koja će Žigmanovljeva manipulacija, neistina ili falsifikat biti slijedeća, onda sigurno zna da je to tako, jer su po tom principu radili zajedno bar desetak godina unazad! Međutim, dr. sc. Slavena Bačića je zbog toga u staljinističkom maniru progutala noć. I svi šute!!! Što da očekujemo onda mi mali ako se zamjerimo Žigmanovu?! Nadamo se da će dr. sc. Slaven Bačić, uz Antoniju Čota, napisati još jednu knjigu s nazivom „Gola istina“ i nama neinformiranim i zbunjenim Hrvatima ovdje, a i šire, pojasniti što se dogodilo da su dr. sc. Slavena Bačića odjednom svi zaboravili, a toliko vremena je bio nezamjenjiv.
 
Ali zato u članku „Izvjesni prvi elektori“ čitamo kako svi masovno prilaze Žigmanovu i kako je za desetak dana prikupljeno desetak elektora, s tim da je „za prvog elektora proglašeno i rješenje“! Na prvih deset strana „Hrvatske riječi“ je šest fotografija s Žigmanovljevim likom, a tu su, u prostorijama DSHV-a u Subotici, i veleposlanik i generalni konzul Republike Hrvatske. I što mislite tko je Prvi elektor?!
 
A Prvi elektor odmah tu na dvije stranice potvrđuje izjavu Aleksandra Vučića da je ispunjeno svih 26 zahtjeva Hrvata sa susreta Grabar-Kitarović - Vučić prije dvije godine i dodaje da su zahtjevi realizirani zahvaljujući Vučićevom izravnom angažiranju!?! Ovo je prva manipulacija Prvog elektora u svojoj najnovijoj funkciji iza koje je moguće da će mu nedostajuće glasove za elektore pribaviti vladajuća stranka u lokalu. Uz falsifikate, ako treba, i možda baš u lokalima (kavanama, u koje će kao slučajno navraćati i bilježnici!). Ono što nikako ne smije biti je da u nacionalna vijeća uđe politika, a u naše očigledno ulazi kroz širom otvorena vrata na čelu sa Žigmanovim. On je najpodobniji Prvi elektor i za to, pa očekujemo, kako kaže Bačić, njegove dalje manipulacije, neistine i falsifikate. I svi će i dalje šutjeti!!! Zato smo ovdje kao nacija na razini Rusa, a lošiji od Egipćana.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Zašto Vi gospodo akademici šutite o kršenju Ustava RH očitim lažiranjem broja birača?

 
 
HRVATSKA AKADEMJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
Tajništvo HAZU-a
Trg Nikole Šubića Zrinjskog 11
10 000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Poštovani akademici,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" molim Vas da javnom izjavom osudite odluku Vlade  Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite sadašnjoj Vladi RH i Hrvatskom saboru raspisivanje referenduma za promjenu izbornih pravila. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a.
http://www.stitnjaca.org/HDS%20-%20logo-transparent.gif
Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priloženu tablicu).
 
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera demokratizacijom stranaka i uključivanjem što više državljana u odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva. Umjesto "Nove hrvatske paradigme" nastavlja se Šeksova paradigma prema kojoj tajne interesne skupine vladaju Hrvatskom. Hrvatski sabor može sve zahtjeve GIUIO-i ugraditi izmjenama Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor kvalificiranom većinom, a dvotrećinskom većinom ugraditi u Ustav Republike Hrvatske. Hrvatski sabor je mogao kvalitetno riješiti izborno zakonodavstvo i Zakon o referendumu, a barem Zakon o izbornim jedinicama.
 
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika za Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 10. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja. Pitam Vas kao akademike kako će Anka Mrak Taritaš provesti izbore za zastupnike u skupštini Grada Zagreba, ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao ove godine? Kako će smjestiti 1071 imena i prezimena o kojima ogromna većina birača nema blage veze?
Zašto Vi gospodo akademici šutite o kršenju Ustava RH očitim lažiranjem broja birača?
U prilogu Vam dostavljam CD s analizom Šeksovog izbornog inženjeringa.
S poštovanjem!
U Zagrebu 5. ožujka 2018. godine.  
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2000. DO 2017. GODINE
 
Datum
B1
B2
ΣB
03.01. 2000.   ZD
3.686.378
360.110
4,046.488
25.01. 2000.      P
3,858.893
394.028
4,252.921
25.05. 2001.      L
3,890.133
-
3,890.133
23.11. 2003.      S
3,690.936
396.617
4,087.553
23.01. 2005.      P
4,004.962
387.258
4,392.220
15.05. 2005.      L
4,009.201
-
4,009.201
25.11. 2007.      S
3,824.731
404.950
4,229.681
17.05. 2009.      L
4,085.470
-
4,085.470
10.01. 2010.      P
4,089.320
406.208
4,495.528
04.12. 2011.      S
3,842.363
411.758
4,254.121
22.01. 2012.   RP
4,092.137
412.628
4,504.765
14.04. 2013.      E
3,742.383
6.432
3.748.815
19.05. 2013.      L
3,767.170
-
3.767.170
01.12. 2013.   RB
3,777.518
13.482
3,791.000
25.05. 2014.      E
3,760.783
6.560
3,767.343
11.01. 2015.      P
3,788.039
37.203
3,825.242
08.11. 2015.      S
3,759.844
28.944
3,788.788
11.09. 2016.      S
3,742.546
21.223
3,763.769
21.05. 2017.      L
3,719.556
-
3,719.556
 
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
B2 = broj birača dijaspore,
ΣB  = B1 + B2 = ukupni broj birača na izborima,
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum,
S = izbori za Hrvatski sabor i
ZD = izbori za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.
Kako se broj birača s prebivalištem u hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana poštovani akademici? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima (Vijeće). Vaša šutnja omogućava nedemokratsko ponašanje sadašnje političke kaste koja ignorira većinu hrvatskih državljana kršenjem I. članka Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača! Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
 
Od izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanih 3. siječnja 2000. godine do izbora za predsjednika Republike Hrvatske održanih 22. siječnja broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je povećan za 172.515 birača što prelazi brzinu porasta birača za 7.600 dnevno. Takvo nemoguće skokovito povećanje broja birača dovodi u pitanje izborni legitimitet doživotnog bivšeg predsjednika Stipe Mesića. Od izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine do Pristupnog referenduma za EU broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećan je za 249.774 za samo 48 dana odnosno prosječnim dnevnim povećanjem od 5.203 birača što dokazuje grubu manipulaciju brojem birača. Od drugih izbora za EU parlament održanih 25. svibnja 2014. godine do početka skupljanja potpisa za Referendum o izbornim pravilima 21. rujna 2014. godine bivši ministar u Vladi Zorana Milanovića Arsen Bauk je potpisao krivotvorenu ispravu s brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj većim za 281.739 nego na održanim izborima 118 dana prije odnosno s dnevnim prosječnim povećanjem za više od 2.387 birača.
Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Trebalo bi biti dovoljno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
 
Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača.
 
BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
 
Županije
S
B
p %
Z1v
Z2v
Dubrovačko-neretvanska
122.568
107.733
89
2
2
Šibensko-kninska
109.375
99.493
93
1
2
Splitsko-dalmatinska
454.798
404.843
89
5
6
1. izborna jedinica
686.741
612.069
89
-
-
Istarska
208.055
187.471
90
2
3
Ličko-senjska
50.927
44.695
90
1
1
Primorsko-goranska
296.195
265.631
90
3
4
Zadarska
170.017
162.028
96
2
2
2. izborna jedinica
725.194
659.825
91
-
-
 I. izborna jedinica
1,411.935
1,271.894
90
16
20
Grad Zagreb
790.017
692.141
88
9
11
-Sesvete
-70.009
-63.706
-
-
-
3. izborna jedinica
720.008
628.435
87
-
-
Karlovačka
128.899
111.073
86
1
2
Sisačko-moslavačka
172.439
146.400
85
2
3
Sesvete
70.009
63.706
91
-
-
Zagrebačka
317.606
272.155
86
4
4
4. izborna jedinica
688.953
593.534
86
-
-
II. izborna jedinica
1,408.961
1,221.769
87
16
20
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
98.895
83
1
2
Koprivničko-križevačka
115.584
94.444
82
1
2
Krapinsko-zagorska
132.892
109.713
83
2
2
Međimurska
113.804
96.041
84
1
2
Varaždinska
175.951
146.766
83
2
2
Virovitičko-podravska
84.836
71.520
84
1
1
5. izborna jedinica
742.831
617.379
83
-
-
Brodsko-posavska
158.575
136.481
86
2
2
Osječko-baranjska
305.032
253.813
83
3
4
Požeško-slavonska
78.034
65.886
84
1
1
Vukovarsko-srijemska
179.521
152.334
85
2
2
6. izborna jedinica
721.162
608.514
84
-
-
 III. izborna jed.
1,463.993
1,225.893
84
16
20
Republika Hrvatska
4.284.889
3,719.556
87
48
60
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine i
Z1v = 48 ili Z2v = 60 broj zastupnika koji bi se birali većinski.
 
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. kod mješovitog izbornog sustava s 20 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 30 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod razmjernog izbornog sustava s 15 ili 20 zastupnika po izbornoj jedinici.
Prema procjeni DZS-u bi sredinom 2016. godine: I. izborna jedinica imala 1,391.079, II. 1,394.402 i III. 1,388.868 stanovnika. Prva izborna jedinica imala je prema procjeni DZS-u 20.856, druga 14.559 i treća 75.125 stanovnika manje od broja stanovnika prema popisu 2011. godine.
 
I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD SREDINA 2013. DO 2016. GODINE PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA
 
Županija
2013.
2014.
2015.
2016.
Zagrebačka
318.837
318.453
316.506
314.549
Krapinsko-zagorska
130.895
129.967
128.905
127.748
Sisačko-moslavačka
167.036
163.975
160.292
157.204
Karlovačka
125.688
124.127
121.840
120.321
Varaždinska
174.434
173.454
171.879
170.563
Koprivničko-križevačka
114.346
113.688
112.357
110.976
Bjelovarsko-bilogorska
116.959
115.536
113.746
111.867
Primorsko-goranska
294.705
293.811
291.654
289.479
Ličko-senjska
49.364
48.670
47.634
46.888
Virovitičko-podravska
83.029
82.162
80.610
79.111
Požeško-slavonska
75.801
74.991
73.473
71.920
Brodsko-posavska
155.956
154.082
151.012
148.373
Zadarska
171.594
171.462
170.168
169.581
Osječko-baranjska
300.950
298.272
294.233
290.412
Šibensko-kninska
106.540
105.532
104.315
103.021
Vukovarsko-srijemska
175.932
173.441
169.224
165.799
Splitsko-dalmatinska
454.711
454.627
453.155
452.035
Istarska
207.793
208.201
208.180
208.105
Dubrovačko-neretvanska
122.197
122.355
122.280
121.970
Međimurska
113.417
113.159
112.576
112.089
Grad Zagreb
795.505
798.424
799.565
802.338
 Republika Hrvatska
4,255.689
4,238.389
4,203.604
4,174.349
M = maloljetni stanov.
773.372
761.126
750.683
738.924
P = punoljetni stanov.
3,482.317
3,477.263
3,452.921
3,435.425
Broj registriranih birača
B1
B2
B3
B4
s prebivalištem u RH
3,767.170
3,760.783
3,759.844
3,742.546
Broj r. birača dijaspore
-
6.560
28.944
21.223
Ukupni broj birača
3,767.170
3,767.343
3,788.788
3,763.769
B - P
284.853
283.520
306.923
307.121
p %
88,52
88,73
89,44
89,66
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2013.; 2014.; 2015. i 2016. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na lokalnim izborima održanim 19. svibnja 2013. godine;
B2 = broj birača na izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine i
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine;
B4 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine;
B- P = Razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku (DZS) za 2015. i 2016. godinu te
p = B/S x 100 % = broj birača na sto stanovnika prema popisu ili procjeni DZS-u.
 Podatci o broju birača na izborima dostupni su na stranicama Državnog izbornog povjerenstva http:/www.izbori.hr.
 
II. KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA U HRVATSKOJ TIJEKOM  2013. GODINE
 
Županija
S
B1
B2
ΔS
Zagrebačka
318.837
266.645
271.178
1.231
Krapinsko-zagorska
130.895
107.922
109.529
- 1.997
Sisačko-moslavačka
167.036
156.828
155.929
- 5.403
Karlovačka
125.688
117.396
117.383
- 3.211
Varaždinska
174.434
143.161
146.011
- 1.517
Koprivničko-križevačka
114.346
93.847
95.272
- 1.238
Bjelovarsko-bilogorska
116.959
101.216
101.963
- 2.805
Primorsko-goranska
294.705
264.973
268.981
- 1.490
Ličko-senjska
49.364
47.703
47.645
- 1.563
Virovitičko-podravska
83.029
72.844
73.296
- 1.807
Požeško-slavonska
75.801
67.961
68.364
- 2.233
Brodsko-posavska
155.956
141.329
141.318
- 2.619
Zadarska
171.594
164.943
165.572
1.577
Osječko-baranjska
300.950
262.188
263.073
- 4.082
Šibensko-kninska
106.540
105.997
106.405
- 2.835
Vukovarsko-srijemska
175.932
159.320
160.278
- 3.589
Splitsko-dalmatinska
454.711
399.598
405.274
- 87
Istarska
207.793
187.434
188.845
- 262
Dubrovačko-neretvanska
122.197
107.408
108.560
- 371
Međimurska
113.417
94.587
95.996
- 387
Grad Zagreb
795.505
679.083
686.646
5.488
 Republika Hrvatska
4,255.689
3,742.383
3,777.518
- 29.200
P
3,482.317
3,482.317
3,482.317
-
B - P
-
260.066
295.201
-
p %
-
87,94
88,76
-
 
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2013 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine;
B2= broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine i 
B4 = broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine.
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2013. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2013. godine i
B- P = Razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni.
p = B / S x100 % = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u.
 
KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA U HRVATSKOJ TIJEKOM 2014. GODINE
 
Županija
S
B1
B2
ΔS
Zagrebačka
318.453
272.633
273.728
847
Krapinsko-zagorska
129.967
109.617
110.082
- 2.925
Sisačko-moslavačka
163.975
152.358
152.890
-  8.464
Karlovačka
124.127
115.725
116.112
- 4.772
Varaždinska
173.454
146.489
147.026
- 2.497
Koprivničko-križevačka
113.688
95.289
95.720
- 1.896
Bjelovarsko-bilogorska
115.536
101.494
101.897
- 4.228
Primorsko-goranska
293.811
268.824
269.622
- 2.384
Ličko-senjska
48.670
46.741
46.979
- 2.257
Virovitičko-podravska
82.162
72.864
73 188
- 2.674
Požeško-slavonska
74.991
67.852
68.143
- 3.043
Brodsko-posavska
154.082
140.575
141 045
- 4.493
Zadarska
171.462
165 454
166.194
1.445
Osječko-baranjska
298.272
261.730
262.467
- 6.760
Šibensko-kninska
105.532
104.976
105.511
- 3.843
Vukovarsko-srijemska
173.441
158.872
159.514
- 6.080
Splitsko-dalmatinska
454.627
408.023
410.038
- 171
Istarska
208.201
188.659
189.129
146
Dubrovačko-neretvanska
122.355
108.910
109.308
- 213
Međimurska
113.159
96.394
96.666
- 645
Grad Zagreb
798.424
690.208
692.780
8.407
 Republika Hrvatska
4,238.389
3,773.687
3,788.039
- 46.500
P
3,477.263
3,477.263
3,477.263
-
B - P
-
296.520
310.776
-
p %
-
89,04
89,37
-
 
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2014. prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 28. prosinca 2014. godine; B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2014. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2014. godine i
B- P = Razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni.
p = B / S x100 % = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u.
Ustavni sud je prihvativši nestvaran podatak Ministarstva uprave, da je 4,042.522 birača istiniti broj birača (281.739 više od broja birača25. svibnja  2014. god.) pokazao da služi političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR
 
Županija
2011.
2015.
2016.
ΔS
Zagrebačka
317.606
316.506
314.549
-3.057
Krapinsko-zagorska
132.892
128.905
127.748
-5.144
Sisačko-moslavačka
172.439
160.292
157.204
-15.235
Karlovačka
128.899
121.840
120.321
-8.578
Varaždinska
175.951
171.879
170.563
-5.388
Koprivničko-križevačka
115.584
112.357
110.976
-4.608
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
113.746
111.867
-7.897
Primorsko-goranska
296.195
291.654
289.479
-6.716
Ličko-senjska
50.927
47.634
46.888
-4.039
Virovitičko-podravska
84.836
80.610
79.111
-5.725
Požeško-slavonska
78.034
73.473
71.920
-6.114
Brodsko-posavska
158.575
151.012
148.373
-10.202
Zadarska
170.017
170.168
169.581
-436
Osječko-baranjska
305.032
294.233
290.412
-14.620
Šibensko-kninska
109.375
104.315
103.021
-6.354
Vukovarsko-srijemska
179.521
169.224
165.799
-13.722
Splitsko-dalmatinska
454.798
453.155
452.035
-2.763
Istarska
208.055
208.180
208.105
50
Dubrovačko-neretvanska
122.568
122.280
121.970
-598
Međimurska
113.804
112.576
112.089
-1.715
Grad Zagreb
790.017
799.565
802.338
12.321
 Republika Hrvatska
4,284.889
4,203.604
4,174.349
-110.540
Maloljetni
797.855
750.683
738.924
-58.931
Punoljetni
3,487.034
3,452.921
3,435.425
-51.609
Broj registriranih birača
B1
B2
B3
-
s prebivalištem u RH
3,842.363
3,759.844
3,742.546
-
Broj r. birača dijaspore
411.758
28.944
21.223
-
Ukupni broj birača
4,254.121
3,788.788
3,763.769
-
B - P
355.329
306.923
307.121
-
p %
89,67
89,44
89,66
-
 
Oznake:
ΔS = razlika broja stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godine  i prema popisu travnja 2011. godine (https://www.dzs.hr/Hrv);
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2015. i 2016. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na izborima za Hrvatski sabor održanim 04.prosinca 2011. godine (http://www.izbori.hr.);
B2 = broj birača na izborima Hrvatski sabor održanim 08. studenog 2015. godine i
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine.
B- P = Razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku ( DZS ) za 2015. i 2016. godinu te
p = B/S x 100 % = broj birača na sto stanovnika u RH prema popisu ili procjeni DZS-u.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Srijeda, 26/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1017 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević