Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Ministrice, uvažite navedene argumente i prihvatite proširenje stručnih radnih skupina novim članovima

 
 
Dr. sc. Blaženka Divjak, ministrica
Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH
Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb
 
Poštovana ministrice gospođo Divjak,
odazivam se na Vaš poziv upućen u čestitki povodom Svjetskoga dana učitelja 5. listopada u kojemu „(...) računam na vašu potporu i suradnju. Pozivam vas sve, bez obzira na mjesto u kojem poučavate,
da kritički promišljate svoju ulogu i široko sagledate moguće pozitivne dosege reforme obrazovanja.“ Obraćam Vam se kao profesorica Hrvatskoga jezika s 24 godine iskustva u nastavi (I. gimnazija u Zagrebu) ističući potrebu da se u izradi predmetnih kurikula uvaže sve recenzije kao i pristigle primjedbe i stručne kritike, koje čelnici Cjelovite kurikularne reforme u javnosti negiraju.
http://books.openedition.org/ceup/docannexe/image/2428/img-3.jpg
Obraćam Vam se i kao članica Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, koje je u ove dvije godine izdalo dvije knjige recenzija CKR-a i pojedinih predmetnih kurikula („Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi - kritike i vizije“ i „Prilozi za raspravu o Cjelovitoj kurikularnoj reformi“). U njima su sadržane recenzije preko stotinu eminentnih hrvatskih znanstvenika i nastavnika - iz Akademije, s različitih hrvatskih sveučilišta i instituta, iz osnovnih i srednjih škola. Ministrica ističe: "(...) pozvala sam stotine ljudi iz stručnih radnih skupina koji su izdvojili svoje dragocjeno vrijeme kako bi pripremili kurikularne dokumente za najvažniju reformu društva.“
 
Članovi ovoga znanstvenog vijeća HAZU-a također su izdvojili svoje dragocjeno vrijeme, znanje, trud i iskustvo u ocjeni prijedloga CKR-a te su voljni i dalje nastaviti s radom na reformi školstva. Pritom treba naglasiti da je taj rad bio isključivo volonterski, ali vođen entuzijazmom i težnjom za boljitkom hrvatskih učenika! Zašto se onda nastojanja kreatora CKR-a u medijskome prostoru proglašavaju zalaganjem i napretkom, a recenzije članova Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a kvalificiraju ultrakonzervativizmom (Branislava Baranović)?! Ovakve kvalifikacije vrijeđaju osobne osjećaje, ali zadiru i u temeljna pitanja građanskih sloboda. Ističem da ovo Akademijino tijelo nije vezano ni uz kakvu političku opciju ili udrugu građana.
 
Stoga iznenađuje odluka Vlade RH da se velika financijska sredstva Republike Hrvatske ulože u postupak međunarodnoga recenziranja kurikula uz već postojeće recenzije vrsnih hrvatskih stručnjaka iz svih znanstvenih područja. Začuđuje što se unatoč ministričinom javnom pozivu stručnjaci koji nisu bili članovi stručnih radnih skupina pod vodstvom Borisa Jokića sada ne mogu uključiti u rad na reformi odgoja i obrazovanja te dati svoj doprinos.
 
Preporuka je Znanstvenoga vijeća HAZU-a "Kao što je predložio i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora RH, u ERS je potrebno i u sva predmetna povjerenstva nužno uključiti vrhunske stručnjake međunarodne prepoznatljivosti, osobito iz STEM područja, hrvatskoga jezika i povijesti." Ova je teza u skladu s idejama Deklaracije o znanju HAZU: "(...) treba jače naglasiti fundamentalne prirodoznanstveno-matematičke osnove suvremenog tehnologijsko-informatičkog razvoja. Ne smiju se zanemariti kulturološki predmeti (hrvatski jezik i pismenost, književnost, filozofija, povijest), koji čine temelj za skladan razvoj osobe i društva."
 
Obraćam Vam se i kao roditelj maturanta, koji je također dionik „najvažnije društvene reforme - reforme školstva“, kako i sami ističete, a čiji bi najveći rezultat trebao biti "osmijeh na licima djece", što je Vaš cilj jednako kao i svih nas. S obzirom da Deklaracija o znanju HAZU ističe da "Treba razvijati kulturu dijaloga i umijeće postizanja kompromisa. Akademija želi potvrditi svoju namjeru da aktivno i sistematski sudjeluje u javnoj raspravi o ključnim pitanjima našeg razvitka."
 
Poštovana ministrice, apeliram da uvažite navedene argumente i prihvatite proširenje stručnih radnih skupina novim članovima, recenzentima Cjelovite kurikularne reforme, znanstvenicima i nastavnicima od osnovne škole do fakulteta, koji su u nju već uključeni u radu sekcija Znanstvenog vijeća HAZU-a i aktivno pridonose svojim kritikama ali i vizijama poboljšanja hrvatskoga školstva kao radno tijelo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – krovne institucije jednoga naroda i države. To bi nas sve uvjerilo da je Vaš poziv uistinu bio iskren i otvoren dijalogu.
Srdačan pozdrav,
 

Antonia Sikavica Joler, prof. mentor

I. gimnazija

Av. Dubrovnik 36 – HR 10000 Zagreb

U Zagrebu, 30. listopada 2017.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Da je po Vašem, Grad Grad bi ostao uskraćen za čak 100 milijuna kuna

 
 
OTVORENO PISMO GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA MATA FRANKOVIĆA DIREKTORU TVRTKE EXCELSA NEKRETNINE D.D. ANTI RUSKOVIĆU
Prestanite već jednom obmanjivati javnost! Prestanite već jednom obmanjivati javnost! Dakle, Vašu borbu za bolji i izdašniji položaj kod Vašeg poslodavca razumijemo. No, ne razumijemo zašto se pritom morate koristiti neistinama. Ovim bih Vas putem, gospodine Ruskoviću, zamolio da ne nastavljate praksu širenja neistina i dezinformacija medijima, a koje su vezane uz nastojanja Grada Dubrovnika da sebi priskrbi pravičnu naknadu za korištenje žičare. Pokušajte se koristiti argumentima, a ne lažima i demagogijom. Meni osobno, ali i čitavoj gradskoj upravi i svim našim sugrađanima, jasno je da je Vama gospodine Ruskoviću na prvom mjestu interes Vašeg poslodavca, odnosno nastojanje da sebi osigurate što bolju nagradu u slučaju da uspijete Gradu uskratiti pravičnu naknadu. No, shvatite i da je nama obveza zastupati isključivo interese Grada i svih njegovih građana.
http://www.hdzdubrovnik.com/wp-content/uploads/2017/03/mato-frankovic-hdz-800x477.jpg
Mato Franković
 
Ako bude po Vašem, odnosno da Grad pristane na naknadu od 10 posto, u ugovornom razdoblju Grad bi ostao uskraćen za čak 100 milijuna kuna. A dobro znamo koliko se vrtića, škola, stanova za mlade parove ili domova umirovljenika može sagraditi tim novcem. Kao što dobro znamo da je zbog neplaćanja ikakve naknade s Vaše strane, Grad u ovih šest godina ostao također bez višemilijunskog iznosa, a kojim je mogao graditi navedeno. Dakle, Vašu borbu za bolji i izdašniji položaj kod Vašeg poslodavca razumijemo. No, ne razumijemo zašto se pritom morate koristiti neistinama. Tako uporno navodite kako se Vama ne isplati dati Gradu 15 posto iznosa od koncesije. U prijevodu u novac, ako je 5 posto 100 milijuna kuna, to znači da bi Excelsa nekretnine od žičare u 30 godina uprihodovala čak 2 milijarde kuna?! Pa s razlogom sumnjamo da bi Vam izdvajanje 15 posto od te dvije milijarde kuna ugrozilo posao. Druga Vaša neistina je još više puta ponavljana.
 
Valjda mislite da će vremenom postati istinom. Govorite da Grad traži naknadu koja bi bila „nekoliko puta viša od ostalih koncesijskih naknada u Hrvatskoj“ te taj navod potkrepljujete navodima da je riječ o „trostruko većoj naknadi za novu plažu u Uvali Lapad“. Naime, dok se Vama nudi da plaćate svega 12 tisuća kuna fiksnu godišnju naknadu te dodatnih 15 posto od prihoda, koncesionar za plažu u Uvali Sumratin plaća čak 1,9 milijuna kuna fiksne godišnje naknade te 3,44 posto svih prihoda. Dakle, činjenice jasno govore kako Vam je namjera obmanuti javnost i pritom Gradu i svim njegovim građanima uskratiti pripadajući naknadu. Tako građanima uskraćujete nove vrtiće, škole u jednoj smjeni, razne socijalne mjere potrebitima i našim braniteljima. A takvog bi se ponašanja trebali i kloniti i sramiti. Svakako, mi ćemo znati zaštititi interese Grada i naših sugrađana i nećemo pristati ni na kakve ultimatume po principu „uzmi ili ostavi“. Ta su vremena iza nas. Mi smo od građana dobili povjerenje za zaštitu interesa Grada, a ne radi pogodovanja ili podilaženja ikakvim spekulantima ili investitorima koji žele što više zaraditi, ali očito pritom i oteti pripadajuće ovom Gradu i njegovim stanovnicima.
 

Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Kaos oko književnog izdavaštva Hrvata u Republici Srbiji

 
 
Otvoreno pismo Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakcija Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., povodom proglašenja najbolje knjige Hrvata u Republici Srbiji za 2016. godinu od strane Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
http://www.croinfo.rs/wp-content/uploads/2014/12/62.jpg
O kaosu oko književnog izdavaštva Hrvata u Republici Srbiji, netransparentnosi prikaza knjiga i njihovih autora, pristrasnosti pri dodijeli nagrada, nekompetentnosti onih koji o nagradama odlučuju i sl. pisao sam u svojim otvorenim pismima u više navrata ali situacija je sve gora. Kako se bavim književnošću, a intelektualci ne smiju šutjeti ni po koju cijenu, dužan sam ukazivati na ove anomalije, odnosno reći svoje mišljenje. Oni na koje se to odnosi po pravilu ne objavljuju kritičke stavove o sebi i prinuđen sam da ih „urbi et orbi“ šaljem kao otvorena pisma.
 
Za oblast književnog stvaralaštva i izdavaštva Hrvata u Republici Srbiji isključivo je zadužen Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), koji se  financira iz državnog proračuna, kao i za informiranje u toj oblasti NIU „Hrvatska riječ“ i Redakcija informativnog programa na hrvatskom jeziku RTV Vojvodine, također financirani iz državnog proračuna. O tome da ZKVH jeste jednako Tomislav Žigmanov, ravnatelj i alfa i omega u njemu, u isto vrijeme politički lider Hrvata u Republici Srbiji i još štošta toga, o tome da mi Hrvati ovdje imamo jedini na svijetu nesreću da su kultura i politika cijelog jednog naroda inkarnirani u jednom jedinom čovjeku i o tome da su sve druge hrvatske institucije pod njegovim utjecajem, kao i da su koncentrirane u Subotici, a njihovi djelatnici u uski, skoro obiteljski krug, čiji je kum Tomislav Žigmanov, također sam pisao više puta u svojim otvorenim pismima, a situacija je i tu sve gora.
Tako, primjerice, Tomislav Žigmanov i Željka Zelić toliko hvale pjesnikinju plagijatoricu da je nominovana za kandidatkinju za nagradu „A. G. Matoš“ (najbolja zbirka pjesama u trogodišnjem periodu), a sa druge strane Žigmanov traži da se pjesme (već poznate u Vojvodini i u Hrvatskoj) o Hrtkovcima i Srijemu spale !!!
U tom ambijentu za „najbolju“ knjigu Hrvata u Republici Srbiji u 2016. godini proglašena je publikacija (monografija, što li je?) „Pravni fakultet u Subotici“, a njen autor Kalman Kuntić dobija nagradu „Emerik Pavić“!
 
U komisiji koja je odabrala ovu knjigu za „najbolju“ knjigu u 2016. su sin gore pomenute plagijatorke, zatim upravo Željka Zelić, koja je o njoj pisala hvalospjeve, te, kao predsjednica komisije, osoba iz kuće koja je izdala „najbolju“ knjigu. O 29 knjiga koje su konkurirale (o tome kako knjige dolaze na taj spisak drugom prilikom) za nagradu „Emerik Pavić“ u 2016. godini i njihovim autorima ne znamo ništa jer u pedeset i dva broja „Hrvatske riječi“ (na po pedeset i dvije stranice) nije se našlo mjesta za prikaz tih knjiga i niti jedna riječ o njihovim autorima, kao ni na takozvanom „Dnevniku na hrvatskom jeziku“! Zato ne znamo ni kako ni zašto je u uži izbor od 29 ušlo baš tih 10 naslova.
 
Kada je objavljen taj izbor pisao sam o tome u otvorenom pismu koje je objavio Tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja„Hrvatski fokus“, Zagreb, u br. 381. od 8. rujna 2017. godine. U njemu,između ostalog, stoji:
Od 29 naslova samo 4 nisu vezana za Suboticu, što nije prava slika rada hrvatskih autora na području Republike Srbije, a svih 10 naslova u užem izboru su subotička izdanja (dva u suradnji s Zagrebom i jedan s Osijekom, i to s već dobro poznatim plaćenim Žigmanovljevim suradnicima).
Posebnu zbrku među tih 10 naslova unosi to što su tri iz oblasti poezije (u jednom je urednik Žigmanov), dva iz oblasti proze (u jednom je zastupljen Žigmanov), dva iz oblasti teologije (zastupljen ZKVH, čitaj Tomislav Žigmanov), dva iz oblasti povijesti, etnografije i leksikografije (u oba je ZKHV) i dva su iz znanosti i publicistike (ZKHV i HAD)!!!
Po čemu će biti izabrana knjiga koja bude proglašena za „najbolju“ knjigu Hrvata u 2016. godini kada je sa jedne strane Kuntićeva publikacija Pravni fakultet u Subotici u periodu 1920. – 1941., a sa druge strane grandiozno književno djelo Miroslava Slavka Mađera?
Po čemu će biti izabrana knjiga koja bude proglašena za „najbolju“ knjigu Hrvata u 2016. godini kada je sa jedne strane Misaona popudbina Tome Vereša, zbornik radova s međunarodnog filozofsko-znanstvenog skupa, a sa druge strane Suvremena vojvođansko-hrvatska kratka priča na stotinjak strana isamošest autora u noj (od kojih većini tu i nije mjesto)?
 
Po čemu će biti izabrana knjiga koja bude proglašena za „najbolju“ knjigu Hrvata u 2016. godini kada su sa jedne strane Bile riči, rječnik govora Monoštora (u vrijeme pedesetih godina prošloga stoljeća) Marije Šeremešić, a sa druge strane studija Bunjevci – ishodišta, sudbine, identiteti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antroplogiju?
Po kojim kriterijima je odabrano deset radova u uži izbor i po kom kriteriju će biti proglašena „najbolja“ knjiga (iz koje oblasti)? Možda se broje stranice, kvalitet papira, težina na kantaru, tlocrtna velićina knjige, šarenilo korica i tko zna što još da bi neka od ovih knjiga bila „najbolja“!
Danas, izborom publikacije o Pravnom fakultetu u Subotici kao „najbolje“ knjige Hrvata u 2016. godini moje riječi napisane unazad skoro dva mjeseca još čvršće stoje kao dokaz kaosa, netransparentnosti i pristrasnosti u dodjeli nagrada od strane ZKVH, čitaj Tomislava Žigmanova (2013. godine Tomislav Žigmanov je ovu nagradu preko Slavena Bačića, predsjednika tadašnje komisije, dodjelio sam sebi!!!).
 
Posebna je priča da do same dodjele nagrade za „najbolju“ knjigu nismo znali koja knjiga je u pitanju i tko je njen autor. „Hrvatska riječ“ i „Dnevnik na hrvatskom jeziku“ bili su nijemi, a nema priče o „najboljoj“ knjizi ni poslije toga.
A posebna je tema da nagradu o životnom dijelu zaslužnim djelatnicima za hrvatsku zajednicu dodjeljuje jedna udruga (pa baš) iz Subotice, a takvih je šestdesetak u Republici Srbiji. Već time što udruga dodjeljije nagradu za životno dijelo i tko o tome odlučuje ta nagrada je devalvirana, a dobitnici ustvari poniženi. A i to spada u koncentraciju svega hrvatskog ovdje u isti uski krug skoro obiteljske subotičke zajednice „Hrvata za novac“.
Time se cijela hrvatska zajednica u Republici Srbiji sistematski kulturno, moralno i politički devastira, jer se u njoj pravi negetavna selekcija vrijednosti.
Na književnom polju potrebno je uvesti nagradu za književno dijelo Hrvata u Republici Srbiji i nju podjeliti na nagradu za poeziju i nagradu za prozni rad, s jasnim pravilima (brošure, publikacije, monografije, studije i sl. nisu književna dijela) i kompetentnim ljudima u komisijama.
Uz „Emerika Pavića“, kao nagradu za poeziju, jer se Pavić u književnosti ogledao kao pjesnik, treba uvesti nagradu za prozni rad „Miroslav Slavko Mađer“, po velikom nedavno preminulom hrvatskom pjesniku koji ima mnogo i proznih radova, a Hrtkovci, njegovo rodno mijesto, i time cijeli Srijem, zaslužuju takvu čast.
 

Branimir Miroslav Cakić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 896 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević