Get Adobe Flash player

Prošla vlada imala je u planu da odabranom koncesionaru dâ na upravljanje 1.049,7 km gotove mreže autocesta

 
 
U praksi su koncesije isključivo radi održavanja i upravljanja izgrađenim autocestama puno rjeđe. Poznat je primjer Italije koja je 1999. godine odlučila privatizirati poduzeće Autostradu, koje je upravljalo s 3.600 od 6.500 km izgrađenih autocesta, za oko osam milijardi eura. Kako bi postigla što višu prodajnu cijenu za poduzeće, koncesija na upravljanje autocestom je Autostradi dana na rok od 35 godina (od 2003.-2038. godine). Uz to je država garantirala izdašno povećanje cestarina koncesionaru (Autostradi) tijekom razdoblja trajanja koncesije (Ragazzi, 2005., str. 3). Na taj su način korisnici autocesta bili primorani platiti veću naknadu za korištenje autocesta u usporedbi s onom koja je bila potrebna za pokriće operativnih troškova koncesionara i održavanje autoceste (Ragazzi, 2005., str. 3). Pretpostavljanje kratkoročnog priljeva u proračun naprama dugoročnim koristima danas je u literaturi poznato kao pristup „privatiziraj danas, reguliraj kasnije“ (Limodio, 2011.).
http://www.maksan-turizam.com/hr/slike/map.jpg
Ideja monetizacije javnog duga hrvatskih autocesta mehanizmom davanja koncesije za prikupljanje cestarine i održavanje autocesta u suštini je najam autocesta privatnom partneru (Bousquet i Fayard, 2001.). To je jedan od očekivanih poteza Vlade kojim se nastoji kratkoročno ubrizgati financijska injekcija koja bi barem donekle ublažila proračunski deficit. Potječe još od Vlade Ive Sanadera (2004.-2009.), a kotač zamašnjak dan joj je projektom Clean Start (2012.), kojim je u sklopu izvješća D analizirano stanje u resoru Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.
 
Međunarodni natječaj za konzultantske usluge monetiziranja javnog duga hrvatskih autocesta objavljen je u rujnu 2012. Zadaci natječaja bili su: izraditi dubinsko snimanje operatera hrvatskih autocesta, procijeniti sadašnju vrijednost društava i projekta, razraditi financijske i pravne modele ugovaranja gospodarskog korištenja i upravljanja autocestovnom infrastrukturom te razraditi najpogodnije modele upravljanja i održavanja cestovne mreže i infrastrukture. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske potpisalo je ugovor s odabranom zajednicom ponuditelja za pružanje usluga savjetovanja oko najbolje opcije monetizacije javnog duga nastalog izgradnjom autocesta u ožujku 2013. godine. Završetak prve faze studije odobrila je Vlada u ljeto 2013. godine, a Studija je javno objavljena na zahtjev GONG-a i sindikata 24. listopada 2013. godine. Na temelju spomenute Studije koja je kao najbolju opciju predložila davanje koncesije na održavanje autocesta i naplatu cestarine raspisan je i međunarodni natječaj za odabir koncesionara (7. listopada), koji je zaključen 16. prosinca 2013. godine.
 
Koncesijom država, odnosno Vlada Republike Hrvatske, zastupana po Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture namjerava odabranom koncesionaru dati na upravljanje 1.049,7 km gotove mreže autocesta. Spomenutim autocestama trenutno upravljaju društva Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) na duljini od 868 kilometara, te Autocesta Rijeka Zagreb d.o. (ARZ) na duljini od 181,7 kilometara. Krajem 2012. godine je radi restrukturiranja poslovanja spomenutih društava HAC osnovao društvo Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarina d.o.o. (HAC - ONC). Dionice izgrađene autoceste koje Vlada namjerava dati u koncesiju, zajedno s autocestama u izgradnji čije se davanje u koncesiju također razmatra. Autoceste u izgradnji ili planu izgradnje financirat će se u potpunosti iz Državnog proračuna, pri čemu investitorima ne će biti nametnute nikakve financijske obveze.
 

Dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba, znanstvena suradnica u Ekonomskom institutu, Zagreb, Ekonomski pregled 64

Davanje završenih autocesta u koncesiju moglo bi polučiti isključivo kratkoročni do maksimalno srednjoročni povoljan učinak na proračun, s dugoročno vrlo upitnim efektima

 
 
Krajem listopada 2013. godine javno je objavljena studija „Monetizacija javnog duga vezano uz društva HAC i ARZ“, na temelju koje je objavljen i međunarodni natječaj za odabir koncesionara hrvatskih autocesta na rok od 40-50 godina. Autocestama trenutačno upravljaju poduzeća u 100-postotnom državnom vlasništvu: Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. (ARZ). Krajem 2012. godine je radi restrukturiranja poslovanja spomenutih društava HAC osnovao društvo Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. (HAC-ONC) sa zadatkom objedinjavanja sektora naplate cestarina i održavanja društava HAC i ARZ u koji bi se trebala prebaciti i većina njihovih zaposlenika.
http://www.eizg.hr/Images/im.ashx?Id=45
Mihaela Grubišić Šeba
 
Odabrana opcija monetizacije javnog duga operatera hrvatskih autocesta putem koncesije propituje se u ovom radu, uspoređuje sa sličnim rješenjima u međunarodnoj praksi i sadašnjim scenarijem naplate cestarine i održavanja autocesta. Rezultati analize pokazuju da bi davanje završenih autocesta u koncesiju moglo polučiti isključivo kratkoročni do maksimalno srednjoročni povoljan učinak na Državni proračun, s dugoročno vrlo upitnim efektima. Zadržavanje autocesta pod upravljanjem hrvatskih koncesionara dugoročno je fi nancijski održiva opcija, pod uvjetom refinanciranja prekomjernih dugova koji dospijevaju u kratkom i srednjem roku i kvalitetnog restrukturiranja hrvatskih operatera autocesta.
 
Autoceste su infrastrukturna imovina svake zemlje. Poput željeznica i luka, one su prirodni monopoli, jer njihova izgradnja zahtijeva visoke inicijalne troškove, koji su dovoljno prohibitivno visoki da izgradnju alternativne infrastrukturne imovine čine ekonomski neisplativom (Laurino i Grimaldi, 2010.). Uključivanje privatnog partnera u izgradnju, financiranje, upravljanje i održavanje autocestama praksa je koja se već dugo koristi u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Pri tome se koncesije uobičajeno odnose na integralna rješenja projektiranja, izgradnje, (re)financiranja, održavanja i prikupljanja cestarina od korisnika autocesta – vozača, ili države.
 
Ključna odrednica svakog javno-privatnog partnerstva je suradnja između javnog i privatnog sektora u pružanju javnih usluga, koja uključuje podjelu rizika, odgovornosti i koristi i mora rezultirati većom vrijednošću za plaćeni javni novac od vrijednosti koja se postiže tradicionalnom organizacijom isporuke javnih usluga
(Juričić, 2008.). Koncesijski model javno-privatnog partnerstva datira još iz 18. stoljeća kada su vlade potpisivale ugovore o koncesiji s velikim korporacijama radi financiranja izgradnje javne infrastrukture (Vukmir i Skenderović, 1999.). Koncesije autocesta osobito su uobičajene u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu, dok u ostalim europskim zemljama autocestama pretežno upravljaju poduzeća u državnom vlasništvu (Albalate i dr., 2009.). Hrvatska praksa poznaje prvi takav slučaj javnoprivatnog partnerstva na primjeru izgradnje autoceste Bina Istra, od 1995. godine. Godine 2004. u koncesiju je dana i dionica autoceste Zagreb-Macelj. U oba slučaja riječ je o spomenutom modelu izgradnje, financiranja, upravljanja i održavanja autoceste na dugi rok. Pri tome nije zanemariva činjenica da Hrvatska dosada nije ostvarila nikakav naknadni prihod od autocesta danih u koncesiju u Državni proračun.
 
U svrhu evidencije javnog duga, koncesijama se smatraju ugovori države (koncedenta) s poduzećima u državnom ili privatnom vlasništvu (koncesionarom), kojima se koncesionaru dodjeljuje pravo upravljanja imovinom u državnom vlasništvu na rok od tipično trideset i više godina. Pri tome koncesionar ubire naknadu za upravljanje direktno od korisnika imovine, za razliku od javno-privatnog partnerstva kod kojeg država direktno plaća naknadu privatnom partneru za upravljanje imovinom i pružanje ugovorenih usluga.
 
(Nastavak slijedi)
 

Dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba, znanstvena suradnica u Ekonomskom institutu, Zagreb, Ekonomski pregled 64

Zadar u Srednjem vijeku do 1409.

 
 
Ne postoji zemlja, na kugli zemaljskoj oko koje se splelo toliko paukovih mreža laži, svojatanja, posezanja za njenim. Posezanjima povjesnim krivotvorinama. Kad će vjetar istine, vjetar znanstvene struke, pokidati sve te mreže, stati u kraj laži. Više su doprinijeli na žalost strani znanstvenici rasvjetljavanju nekih od tih povjesnih krivotvorina, što sve govori o našim povjesničarima novijeg doba – titularima, nosiocima znanstvenih titula, brzih doktora bez i jednoga jedinoga godinama objavljenoga znanstvenoga rada, godinama. Kome i ćemu ta i takva povijesno – znanstvena zajednica, do kada ti i takvi „znanstveni“ uhljebi, sumljivih znanstvenih radova: prepisivača, plagijatora, dr – drpislava, od istih takvih mentora, dok se našim perjem kite drugi: posrbljuju, sloveniziraju, talijaniziraju i što sve ne, naše velikane, prostore, dopisuju, pišu sebi prihvatljiviju povijest, potaknuti našom prof. – dr. sc. – akademskom šutnjom.
http://antikvarijat-biblos.hr/upload/catalog_product/3821/sdc14324_524dad51565fd.jpg
Naši se „znanstvenici“ izmiču i uzmiču pred njima, daju im svojim neradom i (ne)stručnosti, prostor. A oni uzimaju li uzimaju: grabe, drpišu, dopisuju, uljepšavaju, svojataju, prisvajaju, postupaju s našom povijesti ko s Alajbegovom slamom.
 
Izvori i literatura:
 
{1.} Nada Klaić i Ivo Petricioli: Zadar u Srednjem vijeku do 1409., Filozofski fakultet u Zadru, 1976.
{2.} G. Ortalli, G. Cracco, G. Cozzi, M. Knapton, Povijest Venecije, sv. I., Antibarbarus, Zagreb, 2007.
{3.} Phillips, The Fourth Crusade and the Sack of Constantinople, 269.
{4.} J. Phillips, The Fourth Crusade and the Sack of Constantinople, 106.
{5.} Emerik Arpadović - Hrvatska opća enciklopedija
{6.} Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti Hrvata 600. - 1526., prvi dio, str. 187. -188.
{7.} Klaić, Vjekoslav, Povijest Hrvata I, Zagreb, 1980.
{8.} Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti Hrvata 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.
{9.} Šišić, Ferdo, Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića I dio, Zagreb, 1944.
 
(Svršetak)
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Četvrtak, 13/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1744 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević