Get Adobe Flash player

Ekshumacija grobišta od strane Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske

 
 
Govor na Sedmom hrvatskom žrtvoslovnom kongresu u Muzeju Mimara, Zagreb, 30. rujna 2016.
Kao što je već u uvodnom dijelu teksta rečeno brigu o žrtvama i grobištima nakon dugog, predugog razdoblja, nakon više od deset godina ponovo nastoji preuzeti Vlada Republike Hrvatske, ali da bi se neki Zakon prihvatio treba ga netko predložiti, a potrebno je pridobiti većinu koja će ga podržati. Tako i zakonska rješenja koja su predložena i prihvaćena na žalost ne obuhvaćaju kompletnu problematiku pa je izostavljen dio o utvrđivanju žrtava, poginulih i stradalih, a što je po meni Komisija osnovana početkom 1992. godine ipak sustavno radila. Nažalost prikupljenu građa umjesto da se nadopunjava negdje je izgleda dobro pohranjena, da ne kažem da je „nestala“, kao i većina žrtava koje su popisane.
http://www.biskupija-varazdinska.hr/userdocsimages//images/igallery/original/2201-2300/Repova_suma4-2228.jpg?width=800&height=600&mode=max
Prema Zakonu koji je Sabor donio 12. prosinca 2012. godine osnovano je Povjerenstvo za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja, a isto je svoju prvu sjednicu održalo 20. lipnja 2013. godine. Na čelu Povjerenstva je predsjednik koji je po funkciji ministar u Ministarstvu hrvatskih branitelja, zamjenik mu je pomoćnik ministra, a u Povjerenstvu je još 19 članova, predstavnici nekih ministarstava, vjerskih zajednica, državnih institucija i nevladinih udruga. Za svojeg trogodišnjeg rada izvedene su brojni istražni radovi i ekshumacije gdje su istražni radovi dali pozitivne rezultate. U početku su se posmrtni ostaci žrtava „premještali na groblje“, a po negativnim reakcijama javnosti, nakon ekshumacije žrtava grobišta Tupale i njihovog premještanja u jedan zajednički grob na groblju u Otočcu, i nekih članova Povjerenstva ekshumirani ostaci žrtava prevoze se u Zagreb na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku.
 
Istražni radovi i ekshumacije izvedeni su još na desetak lokacija, a između ostalog i na grobištu Repova šuma u Štrigovi i grobištu Leskovec kod Varaždinskih Toplica, u Petrijancu i kod Velikog Trgovišća gdje se prema izjavama svjedoka pretpostavljalo da je pokopani ubijeni umirovljeni dubrovački biskup dr. Marija Josip Carević. Na žalost tijelo biskupa nije tu pronađeno, a pošto se na dubini od jednog metra našla „keramika“ moja je pretpostavka da ista na tu dubinu nije došla sama od sebe.
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Talan

Ekshumacija i pokop žrtava grobišta Sep u Gornjem Hrašćanu 23. kolovoza 2010.

 
 
Govor na Sedmom hrvatskom žrtvoslovnom kongresu u Muzeju Mimara, Zagreb, 30. rujna 2016.
U doba dok nitko nije na nivou Države vodio brigu o grobištima i stratištima osnovano je 20. rujna 2000. u Varaždinu Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava. Prvi zadatak Društva spomen križem obilježiti najveće grobište poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata na području Varaždinske biskupije – grobište Dravska šuma kod Varaždina što je i učinjeno 18. lipnja 2004. godine, a spomen križem obilježene su i grobišta u Međimurju, Repova šuma – Štrigova, Sep u Gornjem Hrašćanu, Ksajpa u Šenkovcu i Leš u Kotoribi. Kao i grobišta prvih masovnih likvidacija na području Varaždinske biskupije i županije nastala 1943. godine po zauzimanju Varaždinskih Toplica od strane partizanske vojske, grobište Leskovec i grobište-grob Kalnička Kapela, grobište Šoderana u Kućanu Ludbreškome, te lokaciju iz poraća, grobište Gaj u Strmcu Podravskome. U spomen na prešućivane žrtve Drugog svjetskog rata i poraća spomen obilježja podignuta su 2003. u Čukovcu kod Ludbrega i 2008. u Vratišincu u Međimurju, u istoimenoj župi i općini. Zahvaljujući angažiranju članova Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava na groblju u Draškovcu 3. srpnja 2012. postavljen je spomen križ nad zajedničkim grobom poginulih Roma u savezničkom bombardiranju potkraj rata 1945. godine. U organizaciji Društva na desetak preostalih grobova na groblju u Varaždinu u kojima su pokopani zarobljeni njemački vojnici umrli poslije Drugog svjetskog rata pod raznim okolnostima u Varaždinu i okolici postavljeni su novi drveni križevi, a u spomen na žrtve i stradanja Društvo svake godine organizira više komemoracija i sjećanja na žrtve.
http://www.biskupija-varazdinska.hr/UserDocsImages/images/stories/2011/Dogadjaji/Dravska_suma_komemoracija1.jpg
Kako su se 5. ožujka 2009. godine kod rekonstrukcije i premještanja zapadnog dijela nasipa u Gornjem Hrašćanu iz zemlje stale pojavljivati kosti, a za koje smo na temelju izjava svjedoka pretpostavljali da pripadaju žrtvama koje su na ovo stratište potkraj mjeseca lipnja 1945. godine dovožene iz smjera Varaždina zatražili smo zaustavljanje radova i ekshumaciju žrtava. Kako se gornji sloj zemlje, oko 40 cm, skinuo teškom mehanizacijom došlo je do „kidanja“ brojnih kostiju. Na tom dijelu zemljišta, sjeverno uz rub nasipa, dužine oko 200 metara planirao se urediti pristupni put do njiva pa je u nekoliko navrata izvođač radova htio radove završiti i na trasu puta navesti šljunak. Svaki puta kada su se radovi nastavili član Društva Josip Kolarić izvijestio je nadležne te su radovi konačno, 10. ožujka, šesti dana nakon otkrića i zaustavljeni.
 
Na temelju zahtjeva Državnog odvjetništva i naloga suda ekshumacija je izvedena u lipnju 2009. godine, a pokop ekshumiranih žrtava u novosagrađenu grobnicu nedaleko stratišta održan je 23. kolovoza 2010. godine. Tu moram naglasiti da je ovaj dio grobišta srećom ekshumiran. Naime početkom ožujka te godine padala je jaka kiša koja je stala ispirati kosti iz novog dijela nasipa koji se „gradio“ i iz zemlje u kojoj su bile pokopane žrtve, pa su se tako uslijed kiše isprane kosti stale „pojavljivati“ u novom dijelu nasipa. Radove je Vodogradnja nastavila u petak, 6. ožujka i zemlju odvozila prema naselju Parag gdje žive Romi, a tu su u ispranoj zemlji mali Romi također su opazili ljudske kosti te su i oni alarmirali policiju. Uz pomoć sponzora i dobročinitelja troškove ekshumacije 2009. godine pokrilo je Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, a iduće godine je na isti način uz pomoć dobrovoljnih priloga uspjelo sagraditi grobnicu u žrtve dostojno pokopati.
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Talan

Unatoč "nezainteresiranosti" države, neke su prešućene žrtve ipak dostojno pokopane

 
 
Govor na Sedmom hrvatskom žrtvoslovnom kongresu u Muzeju Mimara, Zagreb, 30. rujna 2016.
Za vrijeme rada Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, u osam godina rada, evidentirano je preko 260 tisuća žrtava, a utvrdile su se i okolnosti stradanja brojnih žrtava kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Evidentirala su se i brojna grobišta, a izvedeno su brojne ekshumacije na više od dvadeset lokacija. Da bi se intenzivirao rad na prikupljanju podataka formirana su istraživačka središta po županijama, a poslu na prikupljanju podataka doprinos su dali i brojni članovi Udruge Hrvatski domobran, Hrvatskog društva političkih zatvorenika i ostali. Iz ekshumiranih grobišta jedne žrtve su potom pokopane, druge su „zbrinute“, a treće su godinama poslije čekale na pokop, dok su neke i danas privremeno smještene na groblju (npr. žrtve grobišta Očura u Varaždinu...). Tako su 1992. godine izvedeni istražni radovi na području gore Macelj gdje su ekshumirane 1163 žrtve. Na prostoru Maceljske šume – Lepa Bukva, Vrh Ilovec i Crni Jarak - ekshumirane 1164 žrtve a 1995. godine izvedena je i ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava u Velikom Trgovišću, Sračincu i Očuri kod Lepoglave. Žrtve iz Sračinca pokopane su na mjesnom groblju, a one iz Očure „zbrinute su“, privremeno pokopane na varaždinskom groblju u grobnicu za privremene ukope.
http://www.viktimologija.com.hr/images/veljaca2016/1-P1410423.jpg
U razloge zbog čega su žrtve grobišta Macelj na pokop čekale punih 13 godina, do 22. listopada 2005., kada su pokopane u spomen grobnicu kraj novopodignute crkve u Frukima, kao i zbog čega su 464 ekshumirana tijela iz grobišta Drenovec kod Slatine (Izvješće strana 81 i 124), „ubačena“ u crne plastične vreće te potom smještene u jednu betoniranu jamu kraj crkve, ispod koje je postavljen križ u podnožju kojem je na mramornoj ploči natpis koji govori o „preko 500-a ubijenih“, neću ulaziti.
 
Nakon 14 godine pokopane su „bjelovarske“ žrtve – pokop žrtava grobišta Lug
 
U doba „vakuma“, od 2000. do 2011., po ukidanju Komisije i otvaranju Ureda, u vrijeme dok Država, tj. Vlada Republike Hrvatske nije smatrala da sve žrtve zaslužuju dostojan ukop desilo se ipak nekoliko ekshumacija, a i žrtve su pokopane u skladu s tradicijom i civilizacijskim dosezima koje su ugrađene i općeprihvaćene norme ponašanja prihvaćene i od Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Ne samo da su pokopane žrtve grobišta Macelj, ekshumirane su i žrtve s otočića Daksa koje su partizani poubijali po zauzimanju grada Dubrovnika u listopadu 1944. godine, a među kojima je bilo više desetaka civila, uglednih građana. Zahvaljujući zauzimanju Mate Račevića i ostalih članova Udruge "Daksa 1944./45." 2009. izvedena je ekshumacija, a potom je pomoću DNK-a analize sproveden postupak identifikacije te su žrtve iduće godine, u subotu 19. lipnja i dostojno pokopane. Nešto duže razdoblje za sprovod trebalo je za žrtve grobišta Lug kod Bjelovara koje su ekshumirane u rujnu i listopadu 1992. godine. Povrat posmrtnih ostataka natrag u Bjelovar bio je uoči Božića, u ponedjeljak, 19. prosinca 2005. godine, a cjelokupnu organizaciju vraćanja posmrtnih ostataka iskopanih žrtava na područje grada Bjelovara vodio je Odbor za podizanje spomen obilježja prešućivanih hrvatskih žrtava Drugog svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije na čelu sa Zdravkom Ivkovićem, predsjednikom Matice Hrvatske Bjelovar, a žrtve su potom pokopane 28. lipnja 2006. godine. Obredne sprovode predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, a nazočnima se uz ostale obratio i Franc Perme, predsjednik Društva za ureditev zamolčanih grobov iz Ljubljane.
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Talan

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1050 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević