Get Adobe Flash player

PanEuropa: odskočna daska globalizma

 
 
Stvaranje Pan-Europe duguje se djelatnosti jednog austrijskog aristokrata rođenog od majke Japanke, Richarda Coudenhove-Kalergija (1894. – 1972.). Cilj Coudenhove ideje je bio da se spriječi ponavljanje strahota Prvog svjetskog rata. Ova namjera je pohvalna, ali je i stablo od kojega se ne vidi šuma. Doista, uskoro je Coudenhove jasno izrazio smjer svojeg pokreta pripremajući jednu rezoluciju 1925. u Društvu naroda. Njegova nakna je bila da ujedini Europu i n akraju da ju uključi u jednu svjetsku organizaciju koja bi bili politički izravnata. Zbog toga, podsjetio je u svojoj rezoluciji nužnost stvaranja “političkih kontinenata” koji bi svi bili usmjereni na stvaranje jedne federacija federacija, u skladu s zamislima svojeg autora.65 Njegove federalističke izjave  bile su u skladu s idejama Fabijanovaca. Nastavljajući u svojem poletu,  Coudenhove je 1926. organizirao prvu paneuropsku konferenciju u Beču pod nadzorom svojeg počasnog  predsjednika, Aristida Brianda (1862. – 1932.).66
http://www.paneuropa.org/images_int/head1.jpg
Na toj konferenciji, koja je okupljala razne nacije,67 odlučilo se izabrati europsku himnu, Beethovenovu Odu radosti,68 koja će kasnije postati i himna EU. Cilj stvaranja Paneurope jasno je izložen unutar “temeljnih pravila” u kojima se, između ostaloga, tvrdi: "(…) Paneuropska Unija potvrđuje svoj napor u stvaranju europskog patriotizma, okrunjen nacionalnim identitetom svih Europljana. U trenutku međuovisnosti i globalnih izazova, samo jedna snažna Europa politički ujedinjena je u stanju da zajamči budućnost svojih naroda i etničkih zajednica. Paneuropska unija priznaje pravo na samodređenje etničkih skupina u kulturnom, ekonomskom i političkom razvoju".69
 
Richard de Coudenhove-Kalergi (1894.-1972.)
 
Za vrijeme Drugog svjetskog rata R. Coudenhove-Kalergi se sklonio u SAD i  tamo je mogao nastviti podučavati na jednom seminaru na New York University – “Potraga za europskom poslijeratnom federacijom” – u korist europskog federalizma. U Europu se vratio 1946. i znatno je pridonio ostvarenju europskog patrlamentarnog jedinstva, koje se 1949. ostvarilo u obliku Europske komisije.70 Osnažujući svoj utjecaj u čitavim USA, europska organizacija skupila je nacionalne predstavnike zadužene za širenje ideja svojeg osnivača71 koji je, nakon što je 1950. primio uglednu europsku nagradu Karlo Veliki,72 predao je svoje punomoći Ottu von Habsburga 1972. a zatim Alainu Terrenoiru.
 
Možemo bolje shvatiti utjecaj projekta Pan-Europa usredotučujući se na pokretačku snagu rata: novac. Financiranje toga instituta objašnjava duboko suučesništvo njegovih vrhova s drugim igračima globalizma. Osim sponzorstva industrijalaca i financijera R. Coudenhove-Kalergi je uživao podršku bankara Max Warburg, koji je bio prestavnik njemačke banke iz Hamburga. Kako smo vidjeli gore, njegov abrat Paul (američka grana) bio je čelnik FED-a i CFR-a. Odmah je jasno da je R. Coudenhove-Kalergi imao otvoren pristup suradnje s financijskim institucijama Wall Streeta i njegovog pomoćnika u Londonu. Ovi tajni sporazumi između osnivača Pan-Europe i drugih podporanja globalizacije su bili još veći jer je Max Warburg bio član upravnog odbora njemačke tvrtke IG Farben, dok je njegov brat, Paul Warburg, bio član američke podružnice IG Farben.73
 
Dolazak Hitlera na vlast, kako je objasnio Antony Sutton, objašnjava se širokom podrškom anglo-saksonskih industrijskih i financijskih krugova svojim odgovarajućim njemačkim partnerima. U tom smislu, ravnatelj Reichsbanke,  Hjalmar Schacht (1877. – 1970.) bio je posrednik prvog reda. Njegovo djelovanje je bilo najdublje u vrijeme dok je bio ministar gospodarstva Trećeg Reicha (1934. – 1939.). Ekonomski oporavak Njemačke, zahvaljujući njegovom djelovanju, dopustio je Hitleru da nastavi politiku koju ne bi mogao nikada izvesti bez uzdizanja zemlje. Takova aktivnost ga je morala dovesti do smrtne presude na suđenju u Nürmbergu. To se nije dogodilo jer je bio oslobođen odgovornosti. Ustvari, Hjalmar Schacht bio je snažno vezan uz trgovačku anglo-saksonsku elitu. Njegov otac, amerikanac William Schacht, radio je 30 godina u podružnici Equitable Life Assurance u Berlinu.74 Tako da je njegov sin već od svojeg rođenja bio član globalizacijskog zverinjaka. Ovo je kasnije došlo do jačeg značenja kada se zna da je Hjalmar Schacht od 1918. bio u nadzornom odboru Nationalbank für Deutschland, pored bankara Emila Wittenberga, koji je bio član izvršnog komiteta prve sovjetske banke osnovane 1922., Ruskombank,75 a kojom je upravljao švedski bankar Olof Aschberg76 kao što je rečeno prije. Da bismo nastavili s ovim vrtoglavim podtacima, treba istaći da je direktor vanjskog odjela Ruskombank, Amerikanac Max May,77 bio podpredsjednik uprave Guaranty Trust Company, podružnice “stupa” Wall Street, JP Morgana.78 U ovom slučaju, jedan visoki predstavnik bankara s Wall Streeta, poslije je radio u istaknutim sovjetskim bankama. Za kraj, suradnja Hjalmara Schachta u ovim krugovima pojačana je njegovim prijateljstvom s direktorom Engleske Banke, Montagu Normanom. Sada doista shvaćamo zašto Hjalmar Schacht79 nije bio zabrinut nakon Drugog svjetskog rata.
 
Podrška trgovačke anglo-saksonske kozmopolitske elite komunizmu, nacizmu i osvajanju vlasti Franklina Delana Roosevelta,80 kako je prikazao u trilogiji o Wall Street Antony Sutton, bila je kao neka vrsta laboratorijskih pokusa izvođenih na lokalnom planu (SSSR, nacistička Njemačka i USA).81 S nešto različitim nazivom, Antony Sutton zaključuje, da ove ideologije prigodno nazvane “sovjetski socijalizam”, “kolektivni socijalizam” (nacionalsocijalizam) i “socijalizam New Deala” su samo oblik monopolskog socijalizma; idealna organizacija koja mora biti ustrojena u čitavom svijetu: “Novi Svjetski Poredak.” Rat od 1939. – 1945. potekao je od čitavog ovog tajnog rovarenja koji je omogućio da se klizne prema drugom svijetu, da se osnuju dva bloka naoko protivna, i sve je to savršeno u skladu s hegelijanskim počelom teze i antiteze. Ipak, ova dva svijeta su podhranjivani iz istih financijskih izvora, s kojim je bilo moguće udariti temelje za došašće Svjetske Države.
 
Bilješke:
 
65. La Paneurope, par Anne-Marie Saint Gille (Presses de l’université de Paris Sorbonne, 2003), pp. 130-131.
66. L’engagement d’Aristide Briand au côté de la Paneurope acquise aux principes fédéralistes et régionalistes dans un cadre politique mondial unifié permet de mieux comprendre le discours du représentant français à l’Assemblée générale de la Société des Nations, le 5 septembre 1929, appelant à un « lien fédéral » entre les Etats européens.
67. Le représentant anglais lors de ce congrès paneuropéen de 1926, A. Watts, était membre du Royal Institute of International Affairs issu du groupe Milner in La Paneurope, op. cit, p. 148.
68. Richard de Coudenhove-Kalergi (1894 -1972) », site internet de l’association PanEurope-France.
69. La Paneurope a joué un rôle déterminant dans l’élaboration de tous les textes en faveur de la protection des groupes ethniques. Voir notre ouvrage Minorités et régionalismes dans l’Europe Fédérale des Régions(Editions François-Xavier de Guibert, 4è édition, 2004) et dans ce livre, le chapitre intitulé « L’union Charlemagne » p. 75 et suivantes.
70. Richard Coudenhove-Kalergi » sur le site internet de l’European Society Coudenhove-Kalergi.
71. Site officiel de l’association Paneuropa.
72. Lire son discours prophétique à l’annexe 11 de La Décomposition des nations européennes ; en particulier le passage où Coudenhove appelle à l’instauration d’une « union atlantique », une « Fédération à trois » selon son expression, « l’Angleterre étant le pont entre l’Europe et l’Amérique ». C’est exactement ce qui est poursuivi par les instances de Bruxelles et de Washington d’une manière accélérée depuis 1990. Voir la liste complète des bénéficiaires du Prix Charlemagne sur le site du Comité.
73. Wall Street and the rise of Hiter, op. cit, chapitre 2 « The Empire of IG Farben », p. 33.
74. Wall Street and the bolshevik revolution, op. cit, pp. 125-126.
75. Ibid., p. 126.
76. Ibid., p. 60.
77. Ibid., pp. 61-62
78. Ibid., p. 50.
79. Il faut ajouter aussi que Hjalmar Schacht est à l’origine de l’existence de la Banque des règlements internationaux (Bank of International Settlements). Antony Sutton relate aussi la réunion déterminante du 20 février 1933 dans la demeure d’Hermann Goering qui permit, en présence d’Adolf Hitler, de lever des fonds pour le financement du parti nazi. Les plus grands patrons de l’industrie allemande étaient présents et ont aligné les sommes nécessaires (Krupp von Bohlen, Albert Voegler, von Loewenfeld, …) ; le tout se faisait sous la direction d’Hjalmar Schacht in Wall Street and the rise of Hitler, op. cit, p. 108.
80. Antony Sutton évoque entre autres l’influence déterminante de Gerard Swope (1872-1957), président de General Electric Company, qui permit la politique socialisante du président Roosevelt in Wall Street and FDR, op.cit, p. 86.
81. Carroll Quigley explique entre autres les infiltrations au sein de l’appareil politique états-unien de la part de JP Morgan in Tragedy and Hope. A History of the World in Our Time (GSG and Associates, 1966), p. 938.
 
(Nastavak slijedi)
 

Pierre Hillard, doktor političkih znanosti i profesor međunarodnih odnosa. Njegovi istraživački radovi poglavito su usredotočeni na instrumentalizaciju Europske unije s obzirom na stvaranja jedinstvenog euro-atlantskog bloka. Posljenje objavljeno djelo je: Bertelsmann: Un empire des médias et une fondation au service du mondialisme (François-Xavier de Guibert éd., 2009.)

Društvo Fabijanovaca34

 
 
Društvo Fabianovaca35 je organizacija koju je 1884. u Londonu osnovao engleski političar  Sidney Webb (1859. – 1947.), njegova supruga Beatrice Webb i irski pisac George Bernard Shaw (1856. – 1950.). Avangarda ovog društva se razvijala pod utjecajem promotora socijalizma Roberta Owena (1771.–1858.)36 koji je svoj nauk prenio Johnu Ruskinu (1819. – 1900.), profesoru Sveučilišta Oxford37 a koji je sa svoje strane imao utjecaj na Cecila Rhodesa).38 Druge osobe zadojene socijalističkom idejom, kao Christian Frederik Derrison Maurice (1805. – 1872.) udarili su temelje u XIX, stoljeću i otvorili put stvaranju zaklade Fabian Society. Ime “Fabian” izabrano je prema rimskom generalu iz Punskih ratova (oko 200 godina pr. Kr), Fabiusu Cunctator (to jest “upravljač vremenom”). Protiv kartaganskog generala Hanibala rimska vojska se koristila gerilskim ratovanjem koje se sastojalo u tomu da se ne prenagljuje u dosezanju svojih ciljeva. Ovaj način promjene, ljubazan a nesmiljen, je glavni proizvod “tvrtke” Fabian Society. Brani principe jednog besklasnog društva koje dovodi do sinteze socijalizma (Socijalna država) i kapitalizma (snaga tržišta), udruženih u stvaranju jedne monopolističke ekonomije u okviru Svjetske Države.
http://www.acting-man.com/blog/media/2016/08/fabain-2520z.jpg
Da bi zadovoljili ambicije društva, njegove vođe vjeruju u nužnost napredovanja korak po korak ili, prema njihovim riječima, u “Stupnjima”. Utjecaj ovog društva je ogroman, jer su mnogi britanski političari bili članovi Fabian Society.39 Nu, ovaj utjecaj je važniji zbog činjenice da je društvo bilo temelj stvaranja London School of Economics (LSE) 1895. pod vodstvom Sidneyja Webba. Ova prestižna škola ekonomske podloge, koja se razgaranala i kasnije oblikovala Fabijanski duh, odgojila naraštaje britanskih političara, ali i mnoge studente sa svih strana svijeta. A ovi su često postajali glavni akteri političkog i ekonomskog života svojih zemalja. Tako da su, bivši predsjednik Europske komisije, Romano Prodi, predsjednik SAD-a John Kennedy, danska kraljica  Margherita II., kandski premijer PierreTrudeau; zagovarač i član različitih skupina trusta mozgova (think tanks), Richard Perle (“princ tame”), financijaš George Soros (osnivač Otvorenog društva), bivši savjetnik Françoisa Mitterranda, Erik Orsenna i pjevač Rolling Stonesa, Mick Jagger (samo jednu godinu!),40 pohađali ovu školu. Ovaj posljednji, zahvaljujući akciji Društva Fabijanovaca, pridonio je oblikovanju mnogih umova u čitavom svijetu. Unatoč svemu, utjecaj ovog društva je bio različit, štoviše i kroz djelovanje jednog od njihovih članova, pisca Herberta Georgea Wellsa (1866. – 1946.).
 
H. G. Wells (1866.-1946.)
 
Zadojen idealima Fabijanovaca, H.G. Wells je razvijao njihova mišljenja u mnogim svojim knjigama. Kao autor uspješnica kao što su Nevidljivi čovjek, Vremenski stroj ili Rat svijetova, taj engleski pisac je bio u stanju širiti  njihova uvjerenja u knjigi objavljenoj 1928. Open Conspiracy (“otvorena urota”),41 podržavajući Svjetsku Državu bez klasa, s kontrolom sviju (“novo ljudsko društvo” prema njegovim riječima), ohrabrujući drastično smanjenje svjetske populacije i uvođenje u praksu eugenike. Ustvari, već od početka svojeg djelovanja H.G. Wells je predstavljao njihove teorije u jednom nepoznatom radu čije je ime bilo točno masonska formula Ordo ab Chao: Oslobađajuće razaranje. Knjiga je izišla 1914. i pripovijeda povijest jednog općenitog rata koji ima za posljedicu stvaranje jedne Svjetske države utemeljene na 10 blokova (10 “krugova” prema autorovoj formuli).42 U toj knjigi – podsjećam pojavila se 1914. – nalazi se izraz Novi svjetski poredak”.43 Kasnije je H. G. Wells oživljen izdanjem jedne knjige jasnog naslova: Novi svjetski poredak.44
 
Svi predstavnici Fabijanovaca surađivali su užem ili šire s krugom oko Cacila Rhodesa i Lorda Milnera. Vodio ih je i poticao istinski duh zajedničkog cilja, Svjetska država. Ove anglo-saksonske elite, koje su logična posljedica trgovačke srenjovjekovne aristokracije, nastavile su okupljati svoje snage i u drugim klubovima, kao što su Pilgrim Society osnovan 1902. u Londonu i  New Yorku.45 Najveća moć ostvarena je 1910. osnutkom Okruglog Stola.
 
Okrugli Stol i njegovi “sinovi”46
 
Stvaranje Okruglog Stola,47 koji je konačno sljednik posljednjih stoljeća mističnih, financijskih i elitističkih tradicija, bilo je odlučna dionica u pripravi prema stvaranju Svjetske države. Doista, pod vodstvom Lorda Milnera i njegovih suradnika ova ustanova visokog ranga stvorena je u suradnji s američkom financijskom elitom sa svrhom da se zajamči prvenstvo anglo-saksonskog svijeta koja će dovesti do stvaranja jedne svjetske države. Drugi okrugli stolovi uspostavljeni su u svim dominionima Britanskog carstva, ali i u SAD-u. Sljedom ambicija Cecila Rhodesa, financijeri su okružili tim Lorda Milnera, kao što su Alfred Beit (1853. – 1906.), Sir Abe Bailey (1864. – 1940.) i obitelj Astor. I druge skupine su se priključile kolijevci globalizacije oživljene okruglim stolom: JP Morgan,48 banka Lazard ili obitelji Rockefeller i Whitney.49
 
Prije nego nastavimo proučavanje “dobrih djela” Okruglog Stola nužno je istaći slijedeću točku. Ove velike obitelji mundijalizma, podgrijanog zajedničkim ciljem, nisu manje rastrzane međusobnim svađama. Možemo istaći bitno dvije točke. Prva je stara koliko i svijet; i nazvana je unutrašnje rivalstvo. Rivalstvo ambicija i ambicija potrage za većom moći, većim utjecajem i bogatstvom kako bi zauzeli najbolja mjesta što je označilo povijet trgovačkle aristokracije. Ovaj fenomen star je koliko povijest čovječanstva. Naprotiv, drugo je specifičnost okruglog stola. Doista, ispod prividnog jedinstva namjere nalaze se dvije škole mišljenja. U oba slučaja ove struje imaju isti cilj: Svjetsku državu. Ipak, u jednom slučaju, jedna struja brani princip stvaranja jedinstvenog anglo-saksonskog bloka (Britansko carstvo udruženo sa SAD-om), ovaj anglo-američki temelj predstavlja kralježnicu koja dopušta ostatku svijeta da se pridruži. U drugom slučaju, druga struja ne smatra nužnim povlasticu stvaranja Anglo-saksonskog carstva, kao polaznu točku ujedinjenog svijeta. Oni drže da terba stvoriti svijet gdje ni jedna zemlja na bi bila u prilici nametati svoje zakone ili svoju političku filozofiju. Izazov za podupiratelje druge struje je stvaranje neke vrste opće smjese ujedinjenog čovječanstva u jedan jedinstven i jednolik blok. Ovdje imamo sukob zagovaratelja anglo-saksonskog globalizma i podržavatelja planetarnog globalizma.
 
Prvi svjetski rat je bio prijelaz iz jednog u drugi svijet. Premda nije moguće u detalje raspraviti esencijalnu ulogu anglo-američkih elita za vrijeme sukoba,50 ali možemo objasniti odlučnu misiju Šveđanina Olofa Aschberga (1877. – 1960.) direktora banke Banca Nya Banken u Stoccolmu. On je bio veliki financijer posrednik između elita Wall Streeta i Cityja s jedne strane i boljševika s druge strane. Njegov je nadimak bio bankar “svjetske revolucije”. Kako podsjeća  Antony Sutton, banka Olofa Aschberga imala je filijalu u Londonu, Banca Sjeverne trgovine, čiji je predsjednik Earl Gray bio član ekipe Cecila Rhodesa i Lorda Milnera.51 Ovaj posljednji igrao je ključnu ulogu krilu anglo-saksonske oligarhije. Između ostalih aktivnosti gore spomenutih Lord Milner je uspio uvjeriti premijera Lloyd Georga da snažno podrži Boljševičku revoluciju. Ova kapitalna evolucija za budućnost svijeta bila je ostvarena nakon posjeta Londonu krajem 1917. Williama Boyce Thompsona (1869. – 1930.), u pratnji jednog predstavnika JP Morgana, Thomasa W. Lamonta (1870. – 1948.).52 Član upravnog vijeća američke Federal Bank USA (Fed), W.B. Thompson bio je funkcionar u službi oligarhije američkog Crvenog Križa nazočnog u Sankt Petersburgu 1917. godine. Takva maska mu je omogućila da, između ostalog, dade ogromnu svotu za ono vrijeme, od milijun dolara, boljševicima.53 Na povratku u New York, zaustavio se u Londonu da preda Lloydu Georgu jedan memorandum u kojem se traži podrška boljševičkoj revoluciji. Boljševička revolucija ne bi bila moguće bez odlučne podrške anglo-saksonske novčarske oligarhije.54
 
Kraj Prvog svjetskog rata otvorio se pokroviteljstvu anglosaksonskih novčarskih pobjedničkih elita i Francuskoj ljudski i ekonomski uništenoj. Versailleski ugovor nije Fancuskoj zajamčio sigurnost u odnosu na oslabljenu Njemačku i ovisnu velikim dijelom od posudbi anglo-saksonskih posudbi njezinoj ekonomiji. Paraliza Francuske pred velikim anglo-saksonskih financijera se pogoršala kada su ovi posljednji uglavili posudbe kroz plan Dawesa (1924.) i Younga (1928.) koji su, nakon što su doveli njemačku ekonomiju pod kontrolu banaka Londona i New Yorka,55 pridonijeli ojačavanju njemačke industrije. Doista, ogromni kompleksi za čelik i kemijsku industriju, čiji su proizvodi bitni za rat, nikli su (IG Farben i Vereinigte Stahlwerke) dvadesetih godina. Francuski poraz iz 1940. prouzročen je djelomično aktivnosti anglo-saksonskih financiijera koji su pomogli tehničku i ekonomsku obnovu Njemačke (posebno proizvodnju čelika benzina i umjetne gume).56
 
Colonel Edward Mandell House (1854.-1938.)
 
Usporedo s ovom politikom, anglo-saksonska elita odlučila se  1918. – 1919. promijeniti Okrugli Stol. Doista, iz razloga veće djelotvornosti, odlučeno je da se stvore dvije skupine za promišljanje, s obje strane Atlantika, koje će biti zadužene za promicanje vanjske politike obje države. S engleske strane ta skupina je 1919. osnovana pod nazorom Lionela Curtisa i u suradnji Milnerovim institutom Royal Institute of International Affairs (RIIA, poznat i kao Chatham House).57 To je isti onaj Lionel Curtis koji je podržavao federalni Commonwealth koji bi postupno uključio različite zemlje u svijetu.58 Ove ciljeve je u USA podržavao Clarence Streit (1896. – 1986.),59 dopisnik New York Timesa iz Društva naroda (stipendist Cecila Rhodesa, klasa 1920.) i američki predstavnik “Milnerove skupine”, Frank Aydelotte.60 S američke je strane 1921. osnovan je Savjet za vanjske odnose (Council on Foreign Relations- CFR)61 pod okriljem središnje ličnosti, pukovnika Edward Mandell House (1854. – 1938.). Bliski savjetnik predsjednika Wilsona,62 ovaj je lik bio posrednik  između Milnerove skupine i “glavešina” Wall Streeta (JP Morgan, Vanderlip, Rockefeller, Warburg…). U ovom necjelovitom popisu može se naći važno ime  Paula Warburga, koji je bio ravnatelj U. S. Federal Reserve (Fed) od njezina osnutka 1913. godine. Ova privatna banka, neovisna od središnje vlasti i odgovorna za novčanu emisiju,63 bila je Država u Državi. Upravo je taj Paul Warburg vodio CFR od početka. Nalazimo se pred klupkom odgovornih prvog reda među anglo-saksonskih oligarha, naročito zbog toga što ćemo morati još govoriti o Paulu Warburgu u slijedećim poglavljima posvećenim Paneuropi.
 
Djelatnost pukovnika Housa treba zaokružiti navođenjem jednog remek-djela mundijalističke mistike, njegove knjige pod naslovom Filippo Dru, administrator.64 Napisana 1912. godine, ova knjiga priziva na jedan državni udar kojeg je autor bio visoki dužnosnik West Pointa (Philip Dru) koji nameće diktaturu u SAD, eliminirajući Ustav. Kao i Lord Milner, pukovnik House nije se libio izložiti svoja duboka uvjerenja, tvrdeći da je njegov junak uspostavio “socijalizam onakav kakav je sanjao Karl Marx.” On kaže, i u poglavlju 52., da će ujediniti čitav sjevernoamerički blok. To je projekt koji je službeno prihvaćen u Wacu, Texas, u ožujku  2005., koji smo naznačili na početku ovog teksta. Jasno je da su ove elite nametnuli ton događaja od prije više od sto godina. Mundijalistička mreža je ojaćala svoj utjecaj kroz stvaranje jednog instituta koji će odigrati ulogu u prvom planu, u europskoj konstrukciji, a to je: Paneuropa.
 
Bilješke:
 
34. Ci affidiamo al lavoro di Edward R. Pease, The History of the Fabian Society (EP Dutton and Company, 1916), più volte ristampato.
35. Sito ufficiale della Fabian Society.
36. Robert Owen si basava sui principi del filosofo Platone, in particolare il suo libro La Repubblica, difendendo l’ideale di una società guidata dall’élite aristocratica, eliminando il matrimonio, mentre favorisce la riproduzione dei migliori. Questa teoria si è propagata. Troviamo questi concetti in Brave New World di Aldous Huxley, 1984 di Orwell o anche in alcune opere di Herbert George Wells, uno dei principali membri della Fabian Society. 
37. L’Università di Oxford, è diventata un centro di reclutamento elitaria tramite la “Borsa di studio Cecil Rhodes” in Gran Bretagna. 
38. Tenete a mente che tutto è collegato.
39. Ai primi del XXI secolo, 200 parlamentari britannici appartenenti alla Fabian Society, come l’ex primo ministro Tony Blair (promotore della politica economica denominata “3. za via“, principio fabiano per eccellenza) o Gordon Brown.
40. Non sembra aver trovato soddisfazione.
41. Ouvrage paru en 1928, réédité en 1931 sous le titre What are we to do with our Lives ?.
42. The War That Will End War, par H. G. Wells. Version française : La destruction libératrice, réédité aux Editions Le passé du futur, Grama, Bruxelles, 1995, p. 214.
43. Ibid., p. 134 : « Ce fut dans une ambiance légèrement incrédule que démarra la réunion qui devait instaurer le nouvel ordre mondial ».
44. The New World Order, par H.G Wells, réédité par Filiquarian Publishing, LLC, en 2007.
45. La plupart des responsables économiques de l’administration Obama sont issu de la Pilgrim Society.
46. Voir The Anglo-American Etablishment, op. cit, p. 82 et pages 117 et suivantes.
47. Site officiel de la Round Table
48. L’entreprise JP Morgan, pilier de la finance anglo-saxonne, fut fondée par John Pierpont Morgan (1837.-1913.).
49. Voir les ouvrages de l’extraordinaire Antony Sutton (1925-2002), chercheur à l’institution Hoover et à l’université Stanford, décrivant le soutien de Wall Street aux trois éléments suivants : Wall Street and the bolshevik revolution, Arlington House, 1974 ; Wall Street and FDR (ndlr : Franklin Delano Roosevelt) et Wall Street and the rise of Hitler. Il faut ajouter aussi cette série en trois volumes : Western technology and soviet economic development 1917-1930 ; Western technology and soviet economic development 1930-1945 et Western technology and soviet economic development 1945 to 1965 prouvant à partir d’une documentation de première main le soutien économique et financier de l’occident à l’Union soviétique et à ses affidés.
50. Nous invitons le lecteur à s’intéresser à Basil Zaharoff (1850-1936) qui fit fortune en vendant des armes aux acteurs du conflit de 1914-1918.
51. Wall Street and the bolshevik revolution, op. cit, p. 57.
52. Ibid., pp. 83.
53. Ibid., p. 82. Il est intéressant de noter que Harry Hopkins (1890-1946) qui devint plus tard l’éminence grise du président Roosevelt, fut l’intermédiaire entre la Croix-Rouge états-unienne dirigée par William Boyce Thompson à Petrograd en 1917 et sa représentation à Washington in Ibid., p. 72.
54. Ibid., pp. 89-100. Le mémorandum de William Boyce Thompson présenté à Lloyd George peut être lu en entier à la page 197 et suivantes au paragraphe intitulé "Document 4".
55. Pétrole, une guerre d’un siècle, par William Engdahl (Editions Jean-Cyrille Godefroy, 2007), p. 94 et suivantes.
56. Wall Street and the rise of Hitler, op. cit, voir les chapitres de 1 à 5 en particulier page 47.
57. The anglo-american Etablishment, op. cit, p. 182.
58. Outre la Grande-Bretagne et ses dominions, Lionel Curtis n’hésitait pas à y ajouter : la France, les pays scandinaves, l’Irlande, l’Egypte, l’Inde, la Belgique, les Pays-Bas, le Canada et les Etats-Unis. Ces projets ont été présentés dans son livre paru en une seule édition en 1938 : The Commonwealth of God in The Anglo-American Etablishment, op. cit, pp. 282-283.
59. Union Now : A Proposal for a Federal Union of the Democracies of the North Atlantic, par Clarence Streit (Harper & Brothers Publishers, 1939).
60. The Anglo-American Etablishment, op. cit, p. 283.
61. “Comment le Conseil des relations étrangères détermine la diplomatie US”, Réseau Voltaire, 25 juin 2004.
62. Predsjednik Wilson ga je zvao moj “alter ego”.
63. Wall Street and FDR, navod str.  92 i slijedeće.
64. Pogledati našu knjigu La Marche irrésistible du nouvel ordre mondial (Nezaustavljiv marš novog svjetskog poredka), navod str. 14 i stran. 80-81. Philip Dru, administrator, Edward Mandell House, novo izdanje Robert Welch University Press, 1998.
(Preveo: Josip Nikšić)

 

(Nastavak slijedi)
 

Pierre Hillard, doktor političkih znanosti i profesor međunarodnih odnosa. Njegovi istraživački radovi poglavito su usredotočeni na instrumentalizaciju Europske unije s obzirom na stvaranja jedinstvenog euro-atlantskog bloka. Posljenje objavljeno djelo je: Bertelsmann: Un empire des médias et une fondation au service du mondialisme (François-Xavier de Guibert éd., 2009.)

Anglosaksonska oligarhija i njezina načela

 
 
Javnost, nažalost, ne zna tko su pravi akteri svjetske politike, oni koji svoj talenat iskazuju više iza kulisa nego na otvorenoj sceni. Da bi se bolje razumjele strašne prilike u kojima se nalaze branitelji nacionalne samobitnosti (nacionalne države) na početku XXI. stoljeća, treba podsjetiti na glavne značajke i važnost uloge koje su igrale i još uvijek igraju anglosaksonske novčarske i aristokratske elite. Oni su uvijek bili Država u Državi. Njihovo osvajanje vlasti datira nakon uvođenja dokumenta "Magna Carta" (15. lipnja 1215.). Nakon poraza engleskog kralja Johna I. (Ivan bez zemlje) u Bouvinu 27. srpnja 1214. protiv francuskog kralja Filipa II. Augusta, engleski baruni su iskoristili priliku i prisvojili su političke i novčarske povlastice. Od tada je britanska kruna bila prisiljena surađivati s klasom koja u svojim rukama ima političku i novčarsku moć te trgovačke ambicije. Od toga trenutka rođena je jedna pohlepna, osvetnička i ohola elita. Ona je odgovorna za postojanje skupina za “pritisak” (ili lobbyji) koje kroz različite kanale, kao što su financije, obavještajne agencije ili mediji, utječu na odluke političke vlasti. Ova posljednja u širokoj mjeri ovisi o podršci i gotovom novcu, da bi se mogla održati na vlasti, i obvezatna je na apsolutnu poslušnost, savjete i upute ove kaste. “Think tanks” (doslovno: “spremišta pameti”; “istraživački institiuti”) zaklade i elitne skupine su logičan nastavak jednog elitističkog i komercijalnog stanja duha. Ovi krugovi istomišljenika su postali nezaobilazna središta jedne aktivne manjine koja uvjetuje budućnost anglo-saksonskog svijeta a potom postupno i čitavog svijeta.

Cecil Rhodes
 
Suprotno od francuske političke koncepcije koja podvrgava bilo koju aktivnost interesu Države, ove političko-trgovačke oragnizacije ne ovise više o državnom autoritetu. Vrlo brzo su te organizacije pokazale svoju “darovitost”. Već od srednjeg vijeka društva poput London Staplers, London Mercers Company ili British East India Company postali su dijamantne igle britanskog imperijalizma. Tako je trgovačka aristokracija prenosila pobjedničku baklju i kontrolu bogatstva od jednog naraštaja na drugi. “I još uvećano bogatstvo” kako kaže François de Closets.
 
Francuski poraz u Sjevernoj Americi, koji je doveo do potpisa ugovora od 10. veljače 1763. godine, može se smatrati kao rađanje i rast britanske oligarhije. Doista, gubitak Nove Francuske omogućio je Britanskoj kruni preuzimanje čitavog jednog kontinenta beskrajnih bogatstava i gotovo nenaseljenog. Nesposobnost francuske monarhije da napuči te prostore i da ih uključi u krug utjecaja grčko-rimske civilizacije dovela je do toga da je taj čitav prostor došao pod britansku kontrolu. Opčinjena masijanskim duhom američka osvajačka elita, u suradnji sa svojim britanskim istomišljenicima, postala je spremna nametnuti vlastiti model čitavom svijetu. Nakon revolucionarnih ratova i poraza Napoleona I. 1815. anglosaksonska moć nije imala više suparnika na moru. Demografska sila, naseljavanje ogromnih prostora Sjeverne Amerike, Juga Afrike, Australije i Novog Zelanda, kontrola strateških točaka na cijelom svijetu (Gibraltar, Hong Kong....), otimačina zemlje na svim kontinentima, razvoj suvremene tehnologije i bankarskih dostignuća omogućili su ovim trgovačkim aristokratima Londona i New Yorka san da podčine čitav svijet pod okriljem Cityja i Wall Streeta. Jedan čovjek je bio istaknut lik ovog ideala: Cecile Rhodes.
 
Cecil Rhodes (1853.-1902.)26
 
Ovaj veliki zaštitnik i podupiratelj Britanskog carstva iselio se u Južnu Afriku gdje su mu njegova osobnost i ogromna umna nadarenost omogućile da se obogati u trgovini  dijamantima. Uz podporu i pomoć Nathaniela Mayera Rothschilda (1840. – 1915.) bio je među prvim osnivačima industrije dijamanata De Beers. Njegovo ogromno bogatstvo otvorilo mu je vrata britanske kolonije, tako da će Cecil Rhodes postaviti temelje za Južno-afričku državu (prvo britanski dominion) koja će se uspostaviti kao država 1910. nekoliko godina iza njegove smrti. Njegov novčarski i politički utjecaj omogućio mu je da kontrolira prostrano ozemlje koje će poslije dobiti njegovo ime: Rodezija. Zemlja je podjeljena u Sjevernu i Južnu Rodeziju iz kojih će nastati Zimbabve i Zambija. Njegova će velika kolonijalna ideja biti izgradnja željezničke pruge od Rta Dobre nade do Kaira.  U njegovoj obrani Britanskog carstva sredstva komunikacija su bila od izuzetne važnosti za razvoj bogatstava svake vrste. Razvoj komunikacionih kanala (u svim njegovim oblicima)27 obvezatan korak za dobro funkcioniranje bilo kojeg carstva. Ovo pravilo je vrlo važno za početak XXI. stoljeća.28 Linije komunikacija su arterije kojim se carstvo opskrbljuje komercijalno i politički.
 
Cecil Rhodes (1853.-1902.)
 
Povrh dobrog funkcioniranja Britanskog carstva, jedan je još viši ideal mučio  Cecila Rhodesa. Doista, uvjeren u nadmoć anglo-saksonske “rase”, projektirao je jednu politiku usmjerenu ovom cilju: ujedinjenje svih anglo-saksonski zemalja, ili još točnije, stvaranje jednog bloka koji bi se sastojao od SAD-a i Britanskoga Carstva. Ovaj sklop morao je sadržavati temelj za rađanje jedne Svjestke države pokretane principima i filozofijom trgovačke anglo-saksonske aristokracije. Da bi se dosegao taj cilj, drži se da je nužno unovačiti najbolje umove sa sveučilišta koji će, potaknuti istim idealom, biti potaknuti da zauzmu ključna mjesta poput onih u ekonomiji, bankarstvu, vojsci, profesuri, obavještajnoj zajednici ili novinarstvu. Tako, poput vojske, ove različite osobe – istinski jezuiti mondijalizma – teže prema istom cilju sve dok ne stvore duh u vlastitim zemljama razvijajući istovremeno političko-ekonomske strukture koje vode prema stvaranju ove trgovačke svjetske države. U njihovom duhu, ova titanska ambicija kroz dugo vremena ostvarivala se stvaranjem sustava “stipandija Cecil Rhodes” (Rhodes Scholarship). Cecil Rhodes nije za svog života vidio realizaciju ovog ideala. Tek 1904. njegovi suradnici su podijelili prvu stipendiju u njegovo ime na sveučilištu Oxford University. Francuski je sociolog, Auguste Comte, rekao da “mrtvi upravljaju živima”. Ova formula može biti široko primjenjena na Cecila Rhodesa. Njegove ideje su oblikovale svijet XX. stoljeća i početak XXI. stoljeća. Da ne navodimo sve, možemo imenovati neke dobrotvore za stipendije Cecil Rhodes: premijer Australije Bob Hawke (1981./1993.), James Wolsey, ravnatelj CIA-e (1993./1995.), Wesley Clarke, zapovjednik  NATO pakta devedesetih godina, predsjednik Bill Clinton e James William Fulbright (senatore iz Arkansas i jedna od najvažnijh političkih figura USA).29
 
Politika Cecila Rhodesa ne bi mogla imati uspjeha utolikoj mjeri bez rada njegovih suradnika. Još jedan put, ne možemo navoditi vrlo jasan popis Anglo-American Etablishment Carrolla Quigleyja. Ljudi oko Cecila Rhodesa imali su jedno važno svojstvo: zauzimali ključne sektore britanskog društva u drugoj polovini XIX stoljeća.30 Oni su na neumoljiv način odredili sudbinu svijeta. U ovom dugom popisu zadržat ćemo se na tri ličnosti.
 
Alfred Milner (1854.-1925.)
 
Jedna od čelnih ljudi Britanskog carstva, nasljednik i duhovni sin Cecila Rhodesa, bio je Alfred Milner (1854.-1925., još poznat kao Lord Milner). Između mnogih aktivnosti kao što je direktor London Joint Stock Bank, bio je pročelnik kabineta ministra rata premjera Lloyd Georga za vrijeme rata 1914. - 1918. Za vrijeme toga svjetskog rata, jedan odlučujući događaj za buduće naraštaje odigrao se u studenom 1917. godine. Doista, “Balfourova Deklaracija” (Arthur James Balfour, engleski političar) utvrđuje pod okriljem britanske vlade priznanje Židovima na domovinu u palestini. Ovo priznanje je bilo formalizirano s jednim pismom upućenom izravno Walter Rothschild, koji je bio predstavnik cionističkog pokretaa u Velikoj Britaniji, dok je pravi autor ove potvrde bio  Alfred Milner. Kako objašnjava Carroll Quigley, “Balfourova Deklaracija” u stvarnosti bi se morala zvati “Milnerova Deklaracija”.31
 
Philip Kerr (1882. – 1940., kasnije Lord Lothian), bio je privatni tajnik Lloyd George. Suvišno je reći da je bio u središtu trgovačke politike britanskog premijera i da je bio vođa za čitavu "skupinu Milner".32 Poslije je bio britanski veleposlanik Britanskog carstva u Washingtonu. Napokon, možemo spomenuuti i Lionela Curtisa (1872. – 1955.). Osim njegovog sudjelovanja o nacrtu Versailleskog sporazuma, on je autor organizacije Commonwealth of nations, čija aktivnost počinje 1948. godine. Kako je obznanio  Carroll Quigley, ovaj izraz je rezultat rada čiji je cilj bio da se pripravi Britansko carstvo na političku promjenu koja je dovela do jedne globalne organizacije. Taj rad nazvan  Commonwealth seže u 1916.33 Na koncu, upravo je Lionel Curtis bio odlučan čovjek koji je 1919. sudjelovao u stvaranju britanskog “think tanka”, Royal Institute of International Affairs (RIIA, poznat kao Chatham House).
 
Shvaćanje mundijalističkog ustroja treba proučavati kao neki veliki “puzzle”. Nužno je uočiti svaki komad ovog puzzla i zatim ih kombiniratiu zajedničku sliku. Stoga, pređimo na jedan drugi dio sustava, podsjećajući čitatelja da mora voditi računa o ovim različitim elementima da bi rekonstruirali sve. Samo se tako može shvatiti “Zvijer”.
 
Bilješke:
 
26. Una gran parte di questo capitolo si basa sul lavoro di storico americano Carroll Quigley (1910.-1977.), tra gli altri, professore alla Georgetown University: The Anglo-American Etablishment, GSG Associates, 1981. E’ stato soprattutto professore di … Bill Clinton.
27. Il lancio, nel luglio 2009, di un progetto nel Nord Africa e del Medio Oriente per l’energia solare da distribuire in Europa, il DESERTEC. La filiale tedesca del Club di Roma, il centro aerospaziale tedesco e il principe Hassan bin Talal di Giordania hanno fortemente contribuito al progetto. Indirettamente, questa politica energetica contribuirà ad integrare ulteriormente questi paesi del sud del Mediterraneo con l’Unione europea, e quindi all’area euro-atlantica nel contesto dell’interdipendenza.
28. Questo è il caso del “Corridoio di Nasco” con l’emergere del blocco nordamericano.
29. I beneficiari delle borse di studio Cecil Rhodes negli Stati Uniti, Regno Unito, Australia, Sud Africa, ecc, sono presentati sui siti web di queste scuole diverse.
30. Dalla seconda metà del XIX secolo, il gruppo di Cecil Rhodes controllava il quotidiano Times of London riservato alle élite politiche ed economiche inglesi, per lo più membri di questa grande aristocrazia commerciale. Questo si chiama lavorare a porte chiuse.
31. The Anglo-american Establishment, op. cit, p. 169.
32. Il termine “gruppo Milner” viene utilizzato per riferirsi a figure politiche, economiche, militari e giornalistiche che si rifanno agli ideali di Alfred Milner e del suo mentore, Cecil Rhodes.
33. Ibidem, pp. 133.
(Prijevod: Josip Nikšić)

 

(Nastavak slijedi)
 

Pierre Hillard, doktor političkih znanosti i profesor međunarodnih odnosa. Njegovi istraživački radovi poglavito su usredotočeni na instrumentalizaciju Europske unije s obzirom na stvaranja jedinstvenog euro-atlantskog bloka. Posljednje objavljeno djelo je: Bertelsmann : Un empire des médias et une fondation au service du mondialisme (François-Xavier de Guibert éd., 2009.)

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1033 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević