Get Adobe Flash player

Makedonija isto tako ne smije biti predana srpskome imperijalizmu

 
 
Nadalje, on dokazuje da je "u stvari, Beograd želio i još želi steći imperijalističku jednakost s Moskvom: Titov režim prihvatio je dominaciju velikoruskoga imperijalizma nad narodima SSSR-a, te je za sebe želio priznavanje dominacije velikosrpskog imperijalizma nad narodima Jugoslavije i Balkana" (istaknuto u Oba djela, Au Pays ... i Siberie, Terre de l'Ex;1et de I'Industralisation, revidirao je Karlo Mirth u Croatia Press (Madrid), 20. svibnja 1950., prema prepisci i prijateljstvu između njega i Cilige. ... izvorniku) ... Neslaganje i konflikt između komunističkih režima Sofije, Beograda i Moskve jest konflikt i svađa između triju imperijalističkih razbojnika, jednoga velikog i dva mala, zbog podjele plijena."
https://pmcdn.priceminister.com/photo/Dix-Ans-Derriere-Le-Rideau-De-Fer---Au-Pays-Du-Mensonge-Deconcertant-Livre-875773833_L.jpg
I na drugim mjestima u eseju on napominje da Srbi "ne posjeduju one brojčane, geografske, ekonomske, tehničke, kulturne ili političke prednosti koje ... Rusi imaju nad narodima SSSR-a. Srbi i neupućeni koji u Titovoj Jugoslaviji vide 'mali SSSR' ne uočavaju dovoljno dobro slabost te države.,,19 Ciliga isto tako s rijetko viđenim razumijevanjem piše o kritičkoj naravi kosovskoga pitanja u Jugoslaviji. Kako on ističe, Tito je sam 1939. priznao opstojnost nadmoćne albanske većine u toj pokrajini ("kvazikompaktne većine od 900.000 Albanaca ... samo 300.000 manje od čitava pučanstva same Albanije.,,) Ciliga objašnjuje kako uporaba pojma "Šiptar", koji rabe Srbi radije no Albanci da bi opisali kosovsku većinu, ima namjeru otuđiti kosovske Albance od njihova prirodnog poistovjećivanja s albanskom državom te im dati puki plemenski način življenja pod jugoslavenskim vlastima.
 
U zaključku se Ciliga izjašnjava ovako: "Autor ovoga članka pripada onoj grupi Hrvata, danas vjerojatno maloj manjini, koja je uvjerena da krajnje rješenje leži u jednoj ... demokratskoj federaciji s jednakim pravima, ili konfederaciji svih Južnih Slavena, naroda Balkana, te dunavskoga bazena uopće." Mir i sporazum između Hrvata i Srba, nastavlja Ciliga, zahtijevat će suverenu hrvatsku državu, status Srba u Hrvatskoj kao nacionalne manjine prije no dominantne narodnosti, suverenost Bosne i Hercegovine kao i politička prava pučanstva bosanskih Muslimana te priznavanje prava Hrvata u Crnoj Gori iSrbiji. (Kako je Ciliga ukazivao, Titov je režim ustavno zaštićivao Srbe u Hrvatskoj, ali nikada takva jamstva nije proširivao na nesrpsko pučanstvo koje živi unutar službenih granica Srbije, ukljUČUjući Hrvate, Albance, Mađare i druge.) Prema Ciligi, takav sporazum ovisi, prije svega, o "ponovnom uspostavljanju odvojene i, zapravo, suverene demokratske države Hrvetske te demokratske države Srbije ... Hrvatske se, dakle, mora najprije osloboditi iz srpskoga~arma te tek onda može postati prijatelj i saveznik Srbije" (istaknuto u izvorniku.)
 
Naposljetku, on inzistira da Makedonija isto tako ne smije biti predana srpskome imperijalizmu. Tim komentarima ništa ne treba pridodati danas, četiri godine nakon novoga balkanskoga rata. Kako navodi Ciliga iz Titova "Fascism Threatens Yugoslavia", tiskano u Kominterninom glasilu International Press Correspondence, izašlo u Moskvi, Londonu itd., svibanj 1939. U rujnu 1969. Ciliga je posjetio SAD i to je bio njegov jedini posjet toj državi. Bio je prisutan na simpoziju na Sveučilištu Južne Karoline u Kolumbiji te također govorio na maloj konferenciji (pretežito) hrvatske mladeži u New Yorku. Njegova obveza prema vlastitim istraživanjima i pisanju izražavala se dalje u njegovim radovima u nizu malih periodika, uključujući Bilten Hrvatske demokratske i socijalne akcije (Bulletin of Croatian Democratic and Social Action) te izdanje časopisa Na pragu sutrašnjice (On the Threshold of the Future), koji se pojavio na hrvatskome u Rimu, a zatim i u Švedskoj, počevši od 1974. U njemu je objavio fascinantne dokumente o povijesti KPJ te o hrvatskoj i južnoslavenskoj politici. U to je doba postao prominentan u političkome životu hrvatske dijaspore. Njegova su se djela i dalje objavljivala, a neka su bila ponovno tiskana. Najvažnije je to da se novo izdanje njegova klasika, izmijenjena naslova, Dix Ans au Pays du Grand Mensonge Deconcertant, pojavilo 1977. u Parizu da bi pridonijelo političkome razvoju novoga naraštaja.
 
(Nastavak slijedi)
 

Stephen Schwarz, San Francisco

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Četvrtak, 25/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 665 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević