Get Adobe Flash player

Kao što je Staljinova Moskva naslijedila imperijalizam cara, tako je Titov Beograd naslijedio imperijalizam Pašića i kralja Aleksandra

 
 
Ciliga je napustio Zagreb ubrzo nakon savezničke invazije na Europu u lipnju 1944., stigavši preko Beča u Berlin. Mnogostruke su bile njegove namjere zbog kojih je napustio Hrvatsku. Dugo je gajio nadu da će proputovati Europu i analizirati uvjete na licu mjesta gdje god da se zatekne, a zanimali su ga i socijalni odnos između nacionalsocijalista i masa u Njemačkoj. No, povrh svega, predvidio je da se osovinski režim u Hrvatskoj bliži kraju te da će vodstvo u nanovo uspostavljenoj Jugoslaviji preuzeti KPJ, i to pod čeličnom dominacijom Tita, koji bi mogao u Ciligi vidjeti opasnoga "trockista" te ga možda odstraniti. Da to nije bilo isprazno predviđanje, pokazuju likvidacije stotina pravih trockista tijekom i nakon rata u zemljama poput Grčke (od strane "partizanskih" snaga), kao i pojedinaca antistaljinista od strane naoružanih odjeljenja koja su nadzirali komunisti u Albaniji, Italiji i drugdje. Ipak, bračni par Vučičević, potpuno upućen u hrvatski nacionalni pokret u njegovim liberalnim, ekstremističkim i reformnokomunističkim oblicima, ne vjeruje da se Ciliga ikada odrekao marksizma, neovisno o političkoj kamuflaži na koju je mogao biti prisiljen u ratnim uvjetima. Ivo Vučičević kaže:
https://croative.net/wp-content/uploads/2018/11/sam_kroz_europu_Ante-Ciliga.jpg
"On je ostao marksist i jugoslavenski orijentiran do kraja. On nije nikada bio nacionalist, premda je shvatio da je problem Srba i Hrvata nerješivo pitanje u Jugoslaviji. On je vjerovao da je rješenje konfederacija jednakih republika. Samo ako to ne uspije, bit će neizbježna separacija." Zatim nadodaje: "On je imao silnu energiju i zanos, i pravu strast za životom. Nije tražio udobne pozicije. Ostao je boem u duši, koji je trebao i koristio ljude ali nikada zlobno, koji je uvijek ovisio o velikodušnosti drugih da bi mu osigurali mjesto stanovanja i hrane." Prema Veri Vučičević, "on se nije nikada odrekao svojih ideala. Nije bio častohlepan ili oportunist i nikada nije tražio osobne prednosti. U stvari, nije nikada mislio na sebe. Njega su njegove ideje izjele te je uvijek bio zabrinut da ne čini kompromise samome sebi."
 
Vera Vučičević pripovijeda da je Ciliga bio gotovo posve slijep te je tražio prijatelje da mu glasno čitaju. Ona je živjela u Sarajevu te je s njime često raspravljala o bosanskim problemima. On je ostajao očaran tim područjem. Vera kaže: "Poznavao je to područje samo iz mladosti, i to, prije svega, područje Hercegovine s hrvatskom većinom. Nije uopće poznavao muslimanski narod u Bosni..." pa ga je ona, poznavajući mnogo djece vodećih Muslimana i drugih političkih figura u Sarajevu, opskrbljivala osnovnim informacijama. Ona je isto tako uvidjela daje očaran religijom, a da nije "vulgarni antiklerikalac". Prije svega, "njega je opčinjavala osobitost svega što postoji u svijetu", kako ona kaže. Bračni par Vučičević održavao je svoje poznanstvo s Ciligom sve do njegove smrti. Kad su se Rusi 1945. približavali Berlinu, to je za nj opet bio jasan trenutak da krene dalje, jer ako je vjerojatno da bi ga Titove vlasti gonile, onda je sigurno da bi to učinile i ruske.
 
Najprije je pobjegao do jednoga područja u Bavarskoj uz švicarsku granicu, zatim u francusku okupacijsku zonu u Njemačkoj, u Francusku i u Italiju. Obje potonje zemlje bile su pod snažnim utjecajem komunističkih partija, a to ga je dovoljno zabrinulo da bi ga održavalo u stalnim odlascima i povratcima između Pariza i Rima. On se "strahovito divio SAD-u te je bio u iluziji glede voljnosti Amerike da djeluje na Balkanu", misli Vera Vučičević, ali je ipak ostao na kontinentu. Godine 1950. njegovi su sibirski memoari izdani u Francuskoj, zajedno s drugim izdanjem djela Au Pays ... U svesku o Sibiru lirski je pisao o svojim prijateljima "pionirima": "Taj moćni trokut - Krasnokarsk, San Francisco, Sjeverni pol... to je tvoj svijet, to je atmosfera koju dišeš." Slijedeće se godine španjolsko izdanje djelaAu Pays ... pojavilo u Argentini. Zatim su iz njegova pera nastavile teći knjige: La Yougoslavie sous la Menace Interieure et Exterieure (Jugoslavija i unutarnji i vanjski pristup do nje) iz 1951. i 1954, memoari Sam kroz Europu u ratu (Alone Across Europe in War). Konačno se smjestio u Rimu u skučenim prilikama. Vera Vučičević sjeća se da "je na kraju živio u dvije sobe, jednoj s krevetom, a drugoj krcatoj knjigama i novinama. Zbog sljepoće, njegova je pokretljivost bila ograničena, ali je uspijevao pronaći svoj put kroz ulice da bi kupio potrepštine. Primao je oko 100 dolara mjesečno od jedne talijanske medijske tvrtke, što je trošio na plaćanje žene koja bi mu dolazila čitati. Kasnih su ga osamdesetih godina hrvatski komunisti pozvali natrag te je mogao lijepo živjeti, ali je ostao u Rimu gdje je mogao slobodno pisati."
 
U Chicagu, intelektualnome središtu nacionalističkoga pokreta unutar hrvatske dijaspore, izašlo je 1955. djelo sastavljeno od radova 17 pisaca (radovi sa simpozija), uključujući Ciligu, posvećenih Hrvatskoj naciji u njezinoj borbi za slobodu i neovisnost. Ciligin prinos, esej na 29 stranica, predstavlja jedno od najkonciznijih izlaganja njegovih pogleda na Jugoslaviju kao i neobično jasno upozorenje na tragediju koju smo vidjeli devedesetih godina. U eseju "Tito nije uspio riješiti nacionalno pitanje u Jugoslaviji" on je pisao s većim razumijevanjem no velika većina komentatora toga doba, osim šačice disidenata trockista (uključujući, veoma značajnu, udovicu Trockoga Nataliju Sedovu) o prijetećemu karakteru Titova režima, čak i nakon njegove promjene u orijentaciji prema Zapadu. On kaže: "Kao što je Staljinova Moskva naslijedila imperijalizam cara, tako je Titov Beograd naslijedio imperijalizam Pašića i kralja Aleksandra."
 
(Nastavak slijedi)
 

Stephen Scwarz, San Francisco

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Ponedjeljak, 24/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1496 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević