Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

U Fikijevu lokalu

 
 
Dođe odvjetnik kod Fikija hamburgerdžije i odmah bace na karte, odrade pet partija briškule i možda koju trešetu a onda se najednom u ugostiteljskom lokalu počnu nakupljati ljudi, poneki sumnjiva morala, a onda ponešto i najviše gladnih i žednih ljudi željnih jela i pića.
https://www.njuskalo.hr/image-bigger/ostale-torbe/poslovna-torba-prava-koza-vrhunska-kvalitete-vrlo-povoljno-slika-93411822.jpg
Kako se u Fikijevu lokalu uvijek priča o politici, kurvama i športu, uglavnom kroz Hoffmanove viceve, ali ponekad i kroz stvarne priče i beštimanja vlasti i psovanja političara. Onako gladan naručih ćevape i dok sam jeo, shvatih, zašto je odvjetnik tek na kratko, po ure ili uru ostavio svoju torbu kod Fikija, i zašto jedan lik navlači sve druge u opasnu političku raspravu. Šutio sam i jeo. Nikom ništa nisam govorio, samo sam klimao glavom i pravio se glup, zureći u tu torbu. Kao da imam RTG oči, zamislio sam da je u torbi stari DIKTAFON onaj policijski na dva kola koji se okreće dok ljudi govore protiv vlasti i političara. Tada pomislih, da bi vlasti i dobrodošla koja takva kasetam dvd, usb, traka, bilo kakav audio materijal koji bi nekoga teretio u zemlji u kojoj svatko svakoga voli tužikati sudski.
 
Kad sam završio s jelom, platio sam i ljudski se oprostio pozdravom sa svima. Uto je došao i odvjetnik, te je uzevši svoju torbu odjurio žureći kud ga noge nose.
 

Julije Jelaska

Okupilo se 'sudsko vijeće', bilježnik Ivan Khayll, izaslanik i kapetan Gradeca...

 
 
U 17. i 18. stoljeću diljem je Hrvatske na stotine i stotine ljudi stradavalo je u najgorim mukama, jer netko je u njih upro prstom i prozvao ih vražjim slugama / službenicama. Krvava prošlost nalazi se u Državnom arhivu u Zagrebu. Jedan od spisa otkriva nam da je u ožujku mjesecu 4. - 9. 1699. Vajda Tinodi optužena kako je bila u vražjem kolu i spavala sa sotonom dva puta. Sastajala se s vješticama na križanju kod crkve sv. Margarete. Letjela na metli i radila tuču. Radila vještičju mast i napitke.
https://www.libela.org/px/article/_s/spaljivanje-vjestica.jpg
Okupilo se „sudsko vijeće“, bilježnik Ivan Khayll, izaslanik i kapetan Gradeca, Ivan Lacović, izaslanik, Đuro Škrnjuga, zamjenik bilježnika, Marko Vojnović, zamjenik bilježnika, Đuro Porta, zamjenik bilježnika.
Kako je Tinodi završila nije rečeno, no taj isti spis govori da su mnoge njezine "sestre po optužnici" na kraju bile spaljene. Tako je na lomači završila i Magdalena Marolić, koju su tadašnje vlasti optužile da je letjela i radila tuču, “ubijala pogledom, pretvarala se u vjetar, uništavala ljetinu, ubijala stoku”.
 
Preko 70 posto optuženih bile su žene, i to mahom udovice koje nisu imale nikoga tko bi se zauzeo za njih. Na optuženičkoj klupi znali su se naći i starci, siromasi te žene koje su izrađivale pripravke od ljekovitih trava, naročito ako njihov lijek nije imao željeni učinak. Inkvizitori su svima tjerali strah u kosti. Zlobnici su mogli osumnjičiti sve i svakoga — bogate i siromašne, muškarce i žene, uglednike i priproste ljude.
Ponekad se na njoj, optuženici, vršio pokus sa “svetom” vodom. Inkvizitori bi vezali ženu i bacili je u hladnu vodu da vide hoće li potonuti. Ako bi potonula, zaključili bi da je nedužna te bi je izvadili iz vode. No ako bi plutala na površini, proglasili bi je vješticom i pogubili na licu mjesta ili bi je odveli na suđenje. Neke su optuženice vagali da vide koliko su teške. To su činili iz praznovjerja prema kojem vještica mora biti vrlo lagana da bi mogla letjeti.
 
Na osumnjičenoj ženi inkvizitori su tražili “vražji pečat” — madež ili bradavicu koje su smatrali nepobitnim dokazom da je sklopila ugovor s Đavlom. “U potrazi za takvim znakom optuženoj bi obrijali glavu i skinuli je do gola, a potom bi pretražili svaki milimetar njena tijela — i to pred mnoštvom okupljenih znatiželjnika!” stoji u knjizi Lov na vještice u zapadnom svijetu. Kad bi na ženi pronašli kakav ožiljak, madež ili bradavicu, u to bi je mjesto uboli iglom. Ako je ubod ne bi bolio ili ako koža ne bi prokrvarila, zaključili bi da su pronašli “đavolji znak”.
Svjetlost zore kristalna i jasna. Magdalena Marolić uranila potoku na vodu. Preko ravnica. Plodnih polja. Zelenom šumom. Zapljuskuje jutarnje svjetlo crkvu na brijegu. Uz put na konju kapetan Gradeca, koji odavno na nju baca oko.
Zaskoči je odlučno i bez milosti. Uze na njoj trgati odjeću. Otrese je o zemlju. Na grub način pokaza nakanu. Skupi snagu Magdalena. Zbaci kapetana sa sebe.
Nakinđuren pjenio je kapetan i podignutim prijetio prstom. Dok je ležala u blatu s potrganom odjećom na sebi skoro pa gola, bolio ju je zvon crkvenoga zvona. Svaki udar.
Vezana na lomači Magdalena. Crni je pritisnuli oblaci. Pogled kapetana, k'o oštrica noža, grize je gore od ljute guje. Na rulju koja kliče nadvila se gusta tmica. Grakte vrane crne i zloguke. Magdalena, više i ne krije suze. Vrane i dalje grakću. Podbuhla Magdalena rida u zemlju vlastitu crnu. Crni je oblaci tješe smrtnom tugom. Kapetan priđe s plamtećom bakljom. Suzama se brani Magdalena. Kapetan joj zapali bakljom kosu. Ljudsko čudovište užeže lomaču. Jezivi jauci i krici.
Crta smrti ureza se u tlo.
 

Nikola Šimić Tonin

Nekoć su djecu samo učili, a sada ih i e-duciraju.

 
 
Ako je cura, zašto je kuja?
Ako želite imati poslušnu djecu, morate ih dobro podmićivati.
Bila su bolja djeca kad je bilo pereca.
Djeca obožavaju roditelje, ako nisu siromašni.
Djeca roditelje najprije obožavaju, a onda žale.
http://cdn.whoabella.com/wp-content/uploads/2018/04/parents.jpg
Djeca u školi uče materinski, a na ulici pasmaterinski.
Djeca više vole bake nego pedagoginje.
Djeci su roditelji suvišni, jer si djecu znaju praviti i rađati i sami.
Djecu su nekoć odgajali roditelji, a sada ih educiraju edukatori.
Nekoć su bebe tražile samo sisu, a sada bi i mobitel.
 
Nekoć su djecu samo učili, a sada ih i e-duciraju.
Nekoć su djevojke ušle u krevet u devet kao sada cure.
Nekoć su klince znali praviti samo kovači.
Nekoć su se djeca bojala roditelja, a sada su hrabrija.
Otac dijete drži na rukama, a majka u naprtnjači.
Majka je dijete imala u trbuhu, zatim na trbuhu, pa za vratom, dok joj se nije popelo navrh glave.
 
Zašto se mama i tata tuku u krevetu samo noću kad bi ja spavao.
Kad babica dijete porađa s glavom kaže „evo ti ga na“, a kad izlazi s nogama kaže „eto ti ga vraže“.
Roditelji djecu uče poštenju, ako im kada ustreba.
Nije pedagoški da djeca gledaju vremensku prognozu jer se zarana uče lagati.
Bako, bi li se ti htjela za mene udati?
Djeca rado i često obilaze stare.
Djeca se u vrtiću odgajaju, a na ulici uzgajaju.
 
Djeci su oduzeli školske pločice pa moraju šarati po zidu.
Kažu da je lakše napraviti dijete, nego bebu.
Kvalitetnija su djeca iz gaća, nego iz epruvete.
Mama, jesi i li roda ako si me rodila?
Mama, od čega mi raste trbuh, a ja na dijeti?
Mama, trbuh mi je počeo rasti sam od sebe.
Mama, zašto mi se djeca rugaju da sam debil zato što nisam kao oni?
Na ljuljački: Bako,  malo me poljuljaj,  a ja ću tebe kad se objesiš.
Otkako ih educiraju, djeca su sve gora.
 

Martin Jakšić

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1642 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević