Get Adobe Flash player
Sad' ili nikada!

Sad' ili nikada!

Istina će izroniti 22. prosinca i nitko je ne će više moći...

Dostojanstvo prodano na rate

Dostojanstvo prodano na rate

Škola za život bi morala omogućiti ući u svijet rada sa što...

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Horizontalni pristup povećanju plaća je neka vrsta nakaradne komunističke...

Boris Miletić protiv vjernika

Boris Miletić protiv vjernika

Umjesto Adventa ili Došašća podmetnuo je "Prosinac u...

Kabinet voštanih figura

Kabinet voštanih figura

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite...

  • Sad' ili nikada!

    Sad' ili nikada!

    utorak, 03. prosinca 2019. 19:11
  • Dostojanstvo prodano na rate

    Dostojanstvo prodano na rate

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:24
  • Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    utorak, 03. prosinca 2019. 18:58
  • Boris Miletić protiv vjernika

    Boris Miletić protiv vjernika

    srijeda, 04. prosinca 2019. 07:02
  • Kabinet voštanih figura

    Kabinet voštanih figura

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:17

Da se ne zaboravi povijest i stradanja Hrvata na Banovini

 
 
U subotu 9. svibnja 2015. u Zrinu organiziran je koncert koji će ostati zapisan kao povijesni glazbeni događaj. Prvi Zrin festival ulazi u povijest jer se poslije puno stoljeća ostvario kulturno-scenski ugađaj, za koji je pretpostaviti da je bio moguć jedino prije puno stoljeća u vremenima stolovanja knezova Zrinskih. Festival je pokrenut kao sjećanje na Zrin, odnosno "s ciljem predstavljanja predivnih lokaliteta nekadašnjih utvrda, burgova i posjeda Zrinskih na Banovini u Sisačko-moslavačkoj županiji, kako bi se isti predstavili kroz kvalitetne koncerte klasične glazbe s naglaskom na hrvatskoj skladateljskoj baštini svih stilskih razdoblja" napisao je u programu organizator i ravnatelj festivala Edmund Andler-Borić.
Na koncertu je nastupila sopranistica Ivana Lazar, koja je u pratnji violončela Krešimira Lazara i Krešimira Haasa na čembalu, otpjevala nekoliko promišljeno biranih arija iz vremena renesanse. Tako se u prostoru obnove ruševina crkve sv. Magadalene, na starom groblju u Zrinu, stopio jedinstveni ugođaj ostataka povijesti i glazbene kulture tog vremena. Prostor oko crkve ispunila je domaća publika iz Sisačko-moslavačke županije i Sisačke biskupije te zainteresirani gosti iz drugih dijelova Hrvatske. Tog prelijepog poslijepodneva zvuke klasične glazbe i ugodni pjevački glas prvakinje HNK Ivane Lazar, u prirodno akustičnom prostoru, bilo je zadovoljstvo sat vremena upijati taj glazbeni užitak. Pjev ptica upotpunio je čar pjevanja i glazbe u prirodi, dok su se srca i duše prisutnih punila zadovoljstvom. Glazbenici koji su prihvatili nastupiti u Zrinu, kao i publika koja je na koncert putovala i po stotinu kilometara iz raznih pravaca u Zrin, po završetku programa imala je priliku upoznavanja i razgovora s izvođačima.
Na koncertu bio je i Andrija Feketić, preživjeli svjedok vremena kada su vlasi s partizanima 9. rujna 1943. počinili genocidne zločine u Zrinu, poubijali preko dvjestotinjak mještana, spalili mjesto i rastjerali preživjele. Pokazao nam je jedan zapušteni nadgrobni spomenik obitelji Brkić te mjesto iznad ulaza u crkvu gdje je nekoć stajala nadgrobna ploča Nikole III. Zrinskog, oca velejunaka Nikole Sigetskog. Tužno se prisjetio kako je i nekadašnja spaljena župna crkva Našašća Sv. Križa imala orgulje. To je vjerojatno vrijeme kad se posljednji puta mogla čuti klasična glazba u Zrinu. Jedan propucani putokaz prema Zrinu nažalost i danas upozorava na aveti prošlosti koje su vrjednote Zrina u desetljećima komunizma pretvarale u korov.
 
Zrin festival ima kao cilj pokretati drugačiji kulturni život, profesionalniji odnos prema kulturi, ističe se u Programu festivala.
Upravo u srcu Banovine nalazi se povijesni grad Zrin po kom je naša ugledna hrvatska velikaška obitelj Šubić dobila pridjev Zrinski i koja je obilježila hrvatsku srednjovjekovnu povijest. Utvrda je to iz koje su Zrinski branili Hrvatsko kraljevstvo više stoljeća, u kojoj su se Zrinski naraštaji rađali i krstili, u kojoj se planiralo gospodarstvo, obrana i vodili tadašnji pregovori o obrani Hrvatske, ali i njegovala baština, kultura i umjetnička djela tog vremena. Prvi Zrin festival ima nastojanje u budućnosti prerasti u multimedijalni i multidisciplinarni festival na kojem bi se sveobuhvatno, kroz glazbu, književnost, dramske predstave, opere i stručna predavanja - predstavila baština Zrinskih. Za prvu godinu Zrin festivala u nastajanju, koncerti su organizirani u Starom gradu Zrin i u Hrvatskoj Kostajnici.
 
Na kraju posebno treba zahvaliti svima koji su uzeli učešća u ovom sjajno izvedenom ostvarenju, prvenstveno idejnom začetniku Zrin festivala Edmundu Andleru-Boriću, zatim glazbenicima Ivani Lazar, Krešimiru Lazar i Krešimiru Haasu te pokroviteljima županu Sisačko-moslavačke županije Ivi Žiniću i Sisačkoj biskupiji i biskupu mons. Vladi Košiću, kao i svim podupirateljima i sponzorima te izvrsnoj producentici festivala Valentini Badanjak Pintarić. Doista je bio užitak i zadovoljstvo doživjeti klasičnu glazbu i pjevanje u Zrinu. Hvala vam svima na predstavi glazbene kulture u Zrinu, kao podsjetniku na slavnu hrvatsku povijest i baštinu, na zadovoljstvo duša pokojnih junaka i mještana Zrina iz svih vremena. Posve su sigurno uživali iz nebeskih visina. Koncertom je upriličeno barem malo pijeteta i dostojanstva koje oni zaslužuju.
 

Damir Borovčak

             Družba nevesela

 
 
                Sastaju se vrlo često
                Pa svi za stol sjednu
                Da bar točku jednu
                Postave na svoje mjesto.
                Premda točke Dnevnog reda
                Svatko od njih znade
                Prije nego za stol sjeda,
                Događa se kaos pravi:
                Jedan šuti, drugi riječ zatraži,
https://commorgiland.files.wordpress.com/2012/11/boardroom-conflict.jpg
                Za trećega dozvola ne važi
                Pa galami, rukama lamata,
                A sljedeći, kad se za riječ javi,
                Dogodi se kao usred rata:
                K'o iz topa riječima se gađa
                Usred lica ili usred čela,
                Psuje, kune, svađa
                Pa ta cijela družba nevesela,
                Što joj vika od mira je slađa,
                Zaboravlja točke Dnevnog reda
                Poput lanjskog snijega.
                No umjesto kukavičkog bijega,
                Svi se ipak tek na kraju slože
                Da se o tom, o, moj sveti Bože,
                Drugog dana raspravljati može,
                Ali tada, to im savjest ne da,
                Ne sm'je biti vike i nereda!
                Hoće l' tako zaista i biti,
                Već unaprijed znamo i ja, i ti!
 

Malkica Dugeč, 24. 3. 2015.

Projekt suradnje, partnerstva i dobročinstva Grada Splita i Udruge MoST

 
 
U sklopu Centra za beskućnike kojeg vodi Udruga MoST, u Gundulićevoj ulici u Splitu, otvorena je Socijalna samoposluga SolidarnoST.
http://infozona.hr/sadrzaj/vijesti/760x300/201505051037-6296-.jpg
-U činu otvaranja, kao i u samom imenu samoposluge ima mnogo simbolike, jer govore o vremenu u kojem živimo. Zahvalni smo svima koji su nas podržali da smo priču o siromaštvu podigli na neku drugu razinu. Progovorili smo o dobroti, o plemenitosti, dobročinstvu i sve smo to okrunili jednom moćnom riječju - solidarnost. Solidarnost natkriljuje sve i govori o tome kakvi mi ljudi jesmo u ovakvim posebnim vremenima kada je teško i kakvih je bilo uvijek. Ovo su neka naša vremena. Govorimo o solidarnosti, koja je splitska - drugačija. Split je po tome poseban. Split to čini na neki drugačiji način. Okupiti 28 partnera, moćnih organizacija i društava koji su s nama od početka u ovom projektu je nešto što nas posebno nadahnjuje. To je nama u MoST-u velika satisfakcija. Učinilo se puno različitih mostova. Sve ove organizacije niz godina rade na solidarnosti i trude se činiti ovaj grad boljim mjestom za življenje. Split je u tom smislu prestižan. Posebno nam je drago da ovo radimo ususret Sudamji želeći pokazati koliko ovaj grad ima senzibiliteta za one koji su najpotrebitiji. Ovo je jedna velika cigla u zidu kojom želimo učiniti Split gradom solidarnosti“, kazala je predsjednica Udruge MoST, Đordana Barbarić. 
 
Gradonačelnik Splita Ivo Baldasar je svima čestitao na velikoj i plemenitoj inicijativi. „Vidjeli smo da se veliki dio grada odazvao. Mislim da ima i viška, ali na žalost vrlo brzo neće biti viška. Ne smijemo zaboraviti da je socijalna samoposluga nešto što treba stalno pomagati, puniti i živjeti s tim. Svima nama pak želim da što prije zatvorimo samoposlugu, odnosno da ne bude potrebe za njom i tada ćemo zasigurno biti najsretniji i da ovaj prostor pretvorimo u dječji vrtić. Na žalost vremena su takva da svi trebamo pokazati solidarnost i dok je tako trebamo svi biti zajedno“, kazao je gradonačelnik Baldasar.
 
Samoposluga je osmišljena kao projekt suradnje, partnerstva i dobročinstva, a skrbit će za maksimalno 400 najugroženijih pojedinaca i obitelji sa područja grada i okolice. Lista korisnika je utvrđena uz suradnju s Centrom za socijalnu skrb, partnerskim organizacijama te temeljem dugogodišnjeg rada na terenu aktivista MoST-a. Specifičnost samoposluge je da će korisnici sami moći izabrati što im u određenom trenutku najviše treba, a broj potrepština koje će moći uzeti će ovisiti o broju članova kućanstava. Naime, osim prehrambenih proizvoda u samoposluzi se nalaze još četiri kategorije proizvoda: higijenski proizvodi, kućne potrepštine, proizvodi za bebe i školski pribor. Samoposluga će biti otvorena prvog radnog tjedna u mjesecu, dok će se ostalih dana vršiti aktivnosti na prikupljanju proizvoda i potrepština. Otvaranju samoposluge su uz brojne partnere i donatore te volontere prisustvovali i zamjenica gradonačelnika Aida Batarelo, savjetnica gradonačelnika za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Nina Miličević te ravnateljica Centra za socijalnu skrb Tanja Vukman.
 

Nives Matijević

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Srijeda, 11/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1351 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević