Get Adobe Flash player
Sad' ili nikada!

Sad' ili nikada!

Istina će izroniti 22. prosinca i nitko je ne će više moći...

Dostojanstvo prodano na rate

Dostojanstvo prodano na rate

Škola za život bi morala omogućiti ući u svijet rada sa što...

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Horizontalni pristup povećanju plaća je neka vrsta nakaradne komunističke...

Boris Miletić protiv vjernika

Boris Miletić protiv vjernika

Umjesto Adventa ili Došašća podmetnuo je "Prosinac u...

Kabinet voštanih figura

Kabinet voštanih figura

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite...

  • Sad' ili nikada!

    Sad' ili nikada!

    utorak, 03. prosinca 2019. 19:11
  • Dostojanstvo prodano na rate

    Dostojanstvo prodano na rate

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:24
  • Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    utorak, 03. prosinca 2019. 18:58
  • Boris Miletić protiv vjernika

    Boris Miletić protiv vjernika

    srijeda, 04. prosinca 2019. 07:02
  • Kabinet voštanih figura

    Kabinet voštanih figura

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:17

Hrvatska čokolada u Guinnessovoj knjizi rekorda

 
 
Stigla je i službena potvrda. Čokolada koju je splitski glazbenik i čokolatijer Marinko Biškić u travnju izlio na Peristil za 25. rođendan svoje tvrtke, najveća je ikada napravljena u svijetu.Iako ju je sa svojim zaposlenicima u tajnosti pripremao gotovo tri mjeseca, nestala je u tren, no kao još neke stvari u Splitu, i peristilska čokolada sada živi vječno. Čuveni Guiness je poslao potvrdu na kugli zemaljskoj veće čokolade do sad nije bilo. Dužina Nadalininog čokoladnog trga je 16, širina 6,5 metara, a debljina 1 centimetar. Za ovaj podvig upotrijebili su 800 kilograma vrhunske tamne čokolade sa 70 posto kakaa.
http://www.hrt.hr/media/tt_news/cokolada108062015.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg
- Nakon višemjesečnih priprema u našoj maloj tvornici u Solinu Nadalinin team od 15 članova od ranog jutra je slagao ovu divovsku slatku poslasticu. Nakon skidanja folije dio smo podijelili građanima i gostima Splita, a drugi dio smo spakirali. Podijelili smo ga splitskim domovima za djecu, udrugama koje brinu o beskućnicima, staračkim domovima... - kaže Marinko Biškić, vlasnik Nadaline. Strast prema čokoladi Biškić je pretvorio u posao nakon što je na noge postavio preradu začina, a u slobodno vrijeme vodi ponovno okupljeni bend iz 80-ih 'Fon Biskich i Narodno blago'. Tvrtka LUXOR se od 1990. godine bavi proizvodnjom, preradom i pakiranjem začina, začinskog bilja, suhog voća i dodataka hrani. Neke od tih proizvoda tvrtka proizvodi sama (vanilin šećer, prašak za pecivo te mješavine začina), a neke otkupljuje od dalmatinskih poljoprivrednika i prerađuje ih (lovorov list ružmarin, kadulju, mljeveni rogač).
 
„I kad se stabilizirao posao sa začinima, odlučio sam realizirati svoju želju iz djetinjstva da proizvodim vlastitu čokoladu.“ Nakon dugogodišnjih priprema 2007. godine tržištu je ponuđeno 10 vrsta tamnih čokolada Nadalina. Egzotično i lokalno spojeni su u tamnoj čokoladi sa 70 % kakaa i dodatkom rogača s otoka Drvenika, cimeta, baćinskih suhih smokava, hvarskog  prošeka, lavande, badema te ekstra djevičanskog maslinovog ulja i meda. Čokoladni pogon je proširen proizvodnjom pralina po recepturama čokolatjera i glazbenika Marinka Biškića.
 
„Trenutačno proizvodimo 20-ak različitih čokolada, a uvijek se trudim napraviti nešto originalno. Svi se čude čokoladi s lavandom, ali nakon što probaju, brzo se oduševe. Najdraža mi je čokolada punjena kremom od suhih smokava i prošeka na kojoj sam radio godinu dana“, kaže Biškić. Ova je čokolada dobila nagrade za inovaciju. Na izložbi inovatora ARKA čokolada punjena kremom od maslinovoga ulja i čokolada s 50 % cvjetnog meda osvojile su brončanu medalju. „Svoje dvije velike ljubavi, glazbu i čokoladu spojio sam u najnovijem proizvodu – čokoladnoj gramofonskoj ploči koja svira moju i Belanovu pjesmu. Možete obrisati prašinu s vaših starih gramofona i nekoliko puta preslušati pjesmu, a nakon toga pojesti slasnu tamnu čokoladu na kojoj je snimljena pjesma. Cijeli život slušam glazbu čiji je glavni 'sastojak' strast. Strast se može povezati i sa začinima, dok prema čokoladi gajim istinsku strast kao ljubitelj slatkoga. Zato je za proizvode Nadalina slogan: „STRAST NARODU“, kaže Biškić.
 

Nives Matijević

Nužno preispitivanje legalnosti pobačaja u poodmakloj trudnoći

 
 
Tijekom postupka namjernog pobačaja nakon 20. tjedna trudnoće u mnogim se slučajevima rodi živo djete. Tu djecu se najčešće ostavlja da umru bez da im se pruži pomoć. Ona se satima muče očajnički pokušavajući samostalno disati. Ponekad ih ubijaju smrtonosnom injekcijom ili gušenjem, a nakon što umru, bacaju ih u organski otpad. To je strašno! Ostaviti ih da umru bez da im se pruži pomoć ili ih ubijati samo zato što su neželjena je neljudski.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTWrjZrtyFn0ZpFYuQkWpqBqO8GFQPZWcHTTiuOFnfSYTdamfYp
Nevladine organizacije (Međunarodni katolički ured za djecu, Svjetska unija katoličkih ženskih organizacija, Federacija katoličkih obiteljskih udruga Europe i Europski centar za pravo i pravdu) tražili su sastanak s Nilsom Muižnieksom, Povjerenikom Vijeća Europe za ljudska prava, kako bi mu uručile dokument u kojem se razotkriva što se događa s djecom koja su rođena živa tijekom postupka pobačaja. Dokument je potkrijepljen službenim podacima i svjedočanstvima primalja. U zaključku studije koja je objavljena u znanstvenom časopisu za opstetriciju i ginekologiju (British Journal of Obstetrics and Gynaecology) navodi se da jestopa preživljavanja djece koja se rode s navršena 23 tjedna trudnoće 10 posto.
 
Zatražite ispitvanje prakse čedomorstva i medicinsku pomoć bebama koje su preživjele namjerni pobačaj: http://www.citizengo.org/hr/14495-zaustavite-cedomorstvo Povjerenik je odbio primiti ove organizacije na sastanak tvrdeći kako ta pitanja nisu u njegovoj nadležnost. U srpnju 2014. Odbor ministara Vijeća Europe također nije želio donijeti odluku o ovom pitanju. Nisu se uspjeli složiti u vezi mjera koje je potrebno poduzeti "kako bi se zabranilo da se fetusima koji prežive abortus uskraćuje zdravstvena skrb na koju imaju pravo kao – živorođena ljudska bića - sukladno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.” Zbog straha od preispitivanja legalnosti pobačaja u poodmakloj trudnoći, neke vlade država članica, odbijaju javno priznati da ova novorođenčad ima svoja prava.
 
Molim vas, tražite zdravstvenu skrb za ova malena ljudska bića: http://www.citizengo.org/hr/14495-zaustavite-cedomorstvo Odbijanje Povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava i nesposobnost Odbora ministara Vijeća Europe da potvrdi da svako novorođenče ima pravo na život i zdravstvenu skrb je zaprepašćujuća; pokazuje prešutno odobravanje čedomorstva i nehumanog postupanja prema novorođenčadi.
 
Sad je još ostala Parlamentarna skupština Vijeća Europe koja će možda imati hrabrosti suočiti se s ovim pitanjem i ispraviti propuste Povjerenika i Odbora ministara Vijeća ministara Europske unije.
Europski centar za pravo i pravdu (ECLJ) 19. svibnja 2015. pred Vijećem Europe predstavio je peticiju "Zaustavite čedomorstvo" koja je do sad skupila više od 204 500 potpisa, što je čini najvećom peticijom upućenom Vijeću Europe dosad. Nakon predstavljanje peticije pred parlamentarnom skupštinom vijeća Europe, uslijedila je živa rasprava, te je odluka odgođena do 22. lipnja. Unatoč svim dokazima predstavljenima u dokumentu lobi koji se bori za pobačaj uporno ponavlja kako se o ovom pitanju ne treba raspravljati. Ova djeca nas trebaju! Zatražite detaljnu istragu sadašnje prakse čedomorstva u Europskoj uniji i zaštitu novorođenčadi koja imaju pravo na život, tjelesni integritet i zdravstvenu skrb bez diskriminacije na temelju okolnosti njihova rođenja: http://www.citizengo.org/hr/14495-zaustavite-cedomorstvo
 

Ana Marija Marković

Hrvatska gorska služba spašavanja jedan je od 47 pobjednika nagrade "Europski građanin" Europskoga parlamenta za 2015. godinu.

 
 
Europski parlament od 2008. svake godine dodjeljuje nagradu „Europski građanin“ koja služi kao priznanje za iznimna postignuća za promicanje boljeg uzajamnog razumijevanja i jače povezanosti građana država članica ili olakšavanje prekogranične ili transnacionalne suradnje unutar Europske unije. Dobitnicima će biti dodijeljene prigodne medalje na svečanosti dodjele nagrade u matičnim državama te će potom biti pozvani na zajedničku svečanost u Bruxellesu 14. i 15. listopada ove godine. Pobjednici su izabrani u srijedu, 3. lipnja od strane Odbora za nagradu Europskog parlamenta, kojim je predsjedala potpredsjednica EP-a Sylvie Guillaume (S&D, Francuska).
http://www.braniteljski-portal.hr/var/ezflow_site/storage/images/novosti/hrvatska-i-eu/zasluzeno-hgss-u-nagrada-europskog-parlamenta/155738-1-cro-HR/ZASLUZENO-HGSS-u-nagrada-Europskog-parlamenta_article.jpg
Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS) je za nagradu „Europski građanin“ nominirao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), a nominaciju je potvrdio žiri u sastavu zastupnika EP-a Davora Stiera i Ivane Maletić iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke/ Kršćanski demokrati (EPP), Biljane Borzan iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) te Davora Škrleca iz Kluba zastupnika Zelenih i europskog slobodnog saveza (Greens/EFA).
 
Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) osnovana je 1950. godine kao interna služba Hrvatskog planinarskog saveza i danas je prerasla u službu javnog karaktera koja brine o sigurnosti građana 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Neprofitna je udruga koja okuplja oko 800 članova - volontera organiziranih u 24 stanice i koja sudjeluje i u prekograničnim spasilačkim akcijama s međunarodnim partnerima. Hrvatska gorska služba spašavanja je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnog značaja čiji su osnovni ciljevi sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje u planinama u svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine.
 
Područja rada Gorske službe spašavanja često su i urbane sredine te druga neplaninska područja. To su akcije na visokim objektima, tunelima i cijevima, u prometnim nesrećama i na moru, te kod niza ekstremnih sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting i sl.). Osim spašavanja i pružanje prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim područjima, veliku pažnju HGSS posvećuje edukaciji i prevenciji, odnosno sprečavanju i izbjegavanju nesreća na nepristupačnim terenima, posebice planinarskih nesreća. Tako gorski spašavatelji osiguravaju sva značajnija skijališta u Hrvatskoj: Sljeme, Platak, Bjelolasicu te penjalište u Nacionalnom parku Paklenica, osim toga skrbi za sigurnost na raznim događanjima iz domene ekstremnih sportova poput utrka brdskih bicikala, natjecanja u sportskom penjanju i ostalom.
 
Službu čine alpinisti, speleolozi, visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera te za potrage na nepristupačnim terenima i uz pomoć potražnih pasa. Služba danas broji oko 800 članova. Obzirom da je HGSS neprofitna organizacija, njeno djelovanje kao i djelovanje njenih članova je dobrovoljno i oni za obavljene akcije spašavanja ne dobivaju naknadu (plaću). Rad HGSS-a definiran je Zakonom o zaštiti i spašavanju i Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja kojeg je Hrvatski Sabor donio 30. lipnja 2006. godine.Članica je IKAR-CISA (Internationale Kommission für Alpines Rettungswesen - Commission Internationale de Sauvetage Alpin - Međunarodna komisija gorskih spasilačkih službi), a članica je i jedna od osnivača ECRA-e (European Cave Rescue Association – Europsko speleospasilačko udruženje).
 

Nives Matijević

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Nedjelja, 08/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1132 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević