Get Adobe Flash player
Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Pupavac točno odrađuje ono što je odšutio kada je Vučić...

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Nijednom riječju nije Pupi spomenuo da su ta djeca bila žrtve međusobnog...

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

"Pustimo medije neka rade svoj...

Plenković griješi poput Mačeka

Plenković griješi poput Mačeka

Nikakva Hrvatska, ni srbofilska ni liberalna ni europska ne odgovara...

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Demokracija u rukama jednog čovjeka ne može...

  • Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:05
  • Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:01
  • Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:56
  • Plenković griješi poput Mačeka

    Plenković griješi poput Mačeka

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:51
  • Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:45

Dok u Splitu sanjamo velike investicije, pokrenimo one male, ali jednako važne

 
 
Priopćenje Hrvatske udruge Benedikt na aktualne splitske teme vezane uz turističku sezonu
Sada, kada grad Split bilježi najveći porast turizma u Hrvatskoj, mnogi će si pripisati zasluge za to. A, u stvari, neke su se stvari posložile nama u korist. Hrvatska je ušla u Europu, iako mi to baš ne osjećamo, za strane turiste je to itekako važno. Zahvaljujući blagopokojnom svecu papi Ivanu Pavlu Drugom dogodio se i Žnjanski plato, ne baš lijepa, ali velika gradska plaža s čistim morem. Probudili se i mali i veliki poduzetnici pa su se dogodili i brojni hoteli, hosteli, restorani. Pripomogao je i grad, stvorio se nekakav simpatičan šušur u gradu, stalno se nešto događa. Na prvi pogled sve lijepo, pozitivno, pohvalno. A je li baš tako?
http://cdn-static.rtl-hrvatska.hr/image/4280246bad3ce84d9d06e20631ff835e_view_article.jpg?v=25
Puni smo velikih, ali neostvarenih planova. Za dogovor o uređenju žnjanskog platoa trebaju nam desetljeća. Slično je i s ostalim rješenjima (osnovne prometnice u gradu, željeznički kolodvor, korištenje ukopa pruge kroz grad za podzemnu željeznicu, konačno rješenje prostora iznad ukopa pruge). A na tim prostorima vrijeme kao da je stalo. Starčevićeva je ulica građena negdje prije pedeset godina, i tamo kod "kluba knjigovođa" (blizu Lučićeve ulice) u asfaltu je ostala jedna prizemnica koja sužava ulicu na tom mjestu. Kako onda tako i danas.
 
Žnjanski plato čeka urbanističko rješenje. Nije li neuređeni obrasli dio žnjanskog platoa mogao biti barem pokošen, a na dijelu njega uređeno barem privremeno parkiralište umjesto parkiranja u prašini do plaže (djeca), ostatak je mogao biti zatravnjen uz sadnju drvoreda. Neka to bude i privremeno rješenje. Objekti uz plažu (kafići, zalogajnice...) su bez ikakvog reda, do njih se dolazi opet kroz prašinu, mogli su biti povezani barem privremenom šetnicom s betonskim opločnicima (jeftino rješenje koje bi mogli financirali vlasnici istih). Šetalište pape Ivana Pavla Drugog je puno šetača, kupača, rolanja, biciklista i drugih rekreativaca, ali i puno prašine. Prošetajte ujutro i uvečer pa ćete vidjeti razliku. Ujutro ćete disati punim plućima (prašina se slegla), navečer ćete teško disati.
 
Kod istočne rampe, gdje imamo najviše kafića i dječjih igrališta, kanalizacija iz sabirne jame poviše šetnice izbija na popločani parking do ceste (užasan smrad već godinama). Ako mislite da nadležne službe za to ne znaju, griješite. Napravljen je maleni polukružni zemljani nasip da bi se spriječilo otjecanje fekalija preko ceste. Tu one čekaju da ih upije čvrsto tlo, sladoled se prodaje preko puta. Odmah iza te iste rampe često, ujutro oko sedam sati, u kanalizacijsku šahtu na cesti cisterne prazne sadržaj iz sabirnih jama (opet fekalije) koji dovoze sa području Splita. Treba li ponoviti – tri kafića s dječjim igralištem su tu odmah blizu te šahte. Doduše, u tu uru nisu još otvoreni.
 
Ne znamo zašto, ali u našem društvu baš ne volimo brinuti o tim, na izgled, malim stvarima. Tko će za to naći vremena, mi smo zaokupljeni velikim planovima. Drago nam je govoriti o velikim investicijama, ono kad je cifra stotinjak milijuna ili više. Lijepo to zvuči kada se planiraju trgovi, dvorane, lučice… I ne bi u tome bilo ništa loše, kada pri tom ne bismo zaboravljali male šetnice, šentade, kada bismo se potrudili, barem privremeno, urediti nekakve izgubljene prostore, ničije prostore, ili prostore s kojima izgleda ne znamo što bismo. Da i još nešto, da nas te velike investicije nisu dovele tu gdje smo danas! Sjetimo se samo sportskih dvorana, arena, kako ih ne znamo zašto nazvaše.
 
Baš zato želimo upozoriti, naglasiti, predložiti:
Odmah
§     Odlaganje fekalija iz sabirnih jama prebaciti što dalje od plaža, što dalje od mora;
§     Svaku noć, barem od svibnja do listopada, redovito prati Šetalište pape Ivana Pavla Drugog;
§     Pokositi samoraslu travu na žnjanskom platou
Sada pripremiti, a u listopadu započeti s radovima na potezu Šetališta pape Ivana Pavla Drugog:
§     Zgrade poviše Šetališta pape Ivana Pavla Drugog konačno spojiti na gradsku kanalizaciju, naravno, one koje nisu već spojene;
§     Dovesti u sklad razne plažne ugostiteljske objekte, povezati ih barem privremenim trotorarima, te pristupima od ceste;
§     Zasaditi drvored s donje strane ceste Zenta – Duilovo, koji može biti i privremenog karaktera;
§     Urediti stazu za bicikliste, uz samo Šetalište;
§     Urediti prostor za rolanje, da se djeca ne provlače između šetača i biciklista;
Žnjan je samo primjer ponašanja. Popis možete nastaviti sami, vodeći se istim principom – dati prioritet manjim zahvatima, kojima s malo sredstava mijenjamo sliku grada na bolje.
 
Naglasak je na činjenici da sve ovo (poravnati, zasaditi travu i stabla i sl.) ne traži velika sredstva i puno dobivamo, a to mora uraditi grad. Dočekati ćemo, nadamo se, i one velike odluke, među njima i konačno rješenje žnjanskog platoa, a do tada – dajte malo stabala i zelenila (makar neka stabla kasnije sjekli), malo šetnica, potrošimo i malo vode za pranje – gosti su već tu, ne mogu oni čekati našu proceduru. I da, uklonimo konačno i prizemnicu na asfaltu Starčevićeve ulice pa makar to stajalo i malo više. Pola stoljeća čekanja je ipak previše. U tom vremenu nastaju cijeli gradovi, a ovdje treba nestati jedna prizemnica. Na kraju priopćenja kojeg potpisuje dr.Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt stoji: Sigurni smo da ćemo ubuduće administraciju, barem ovu našu, lokalnu, ocjenjivati upravo prema ovim, na prvi pogled malim stvarima. Male stvari bi mogle postati vaš veliki potez. Ne čekajte!
 

Ivica Luetić

Ante Starčević i nacionalizam

 
 
Knjiga Politika i sudbine Dubravka Jelčića pojašnjava Starčevićev odnos prema hrvatskom nacionalizmu. Knjiga obiluje mnoštvom podataka i dokaza o čistoći Starčevićevih stavova prema tom, za nas, posebno u sadašnjem trenutku vrlo osjetljivom pitanju. Neke ću retke prenijeti doslovno, a neke ću tek prepričati, jer tako nalazu skučeni okviri.
http://hop.hr/wp-content/uploads/2015/02/118.obljetnice-smrti-dr.-Ante-Starcevica-Tribina-dr.Ante-Starcevic-Jucer-Danas-Sutra_article.jpg
"Narod je izvor svih prava i smisao svih dužnosti: ljudskih, građanskih i političkih."
"Volja naroda nema ograničenja, ona uključuje i pravo na samoodređenje na vlastitom nacionalnom prostoru." Ideolog hrvatskog nacionalizma i neovisne hrvatske države isticao je princip prava u kome je uključena i odgovornost, kako države prema građaninu, tako i (odgovornosti) svakog građanina prema državi. Pojedinac je dužan pokoriti se političkoj volji većine, ali je istodobno i većina dužna osigurati politička prava pojedinaca. Starčeviću je bitno da "narod napreduje u prosvjeti, u blagostanju, u moralnosti."
 
Razgovarajući sa znanima i manje znanim ljudima spoznajem da velika većina jedva išta zna o njemu. Jednima je tek poznata apozicija vezana uz njegovo ime: Otac Domovine! Jedni dodaju da je Ličanin, a drugi da je pokopan u Šestinama. Međutim, gotovo nitko nije mogao podastrijeti makar oskudne činjenice zbog kojih mu je pripala tako uzvišena naslovnica.
 
Moram priznati da sam čitajući knjigu "Politika i sudbine" i sama ostala zapanjena, bolje je reći ponesena poštenjem, čistoćom, svježinom i suvremenošću njegovih misli i postavki. Otac Domovine je prije stoljeća i pol isticao ideje koje danas promiče tek tanka duhovna elita svijeta: "Svačija nam je narodnost najvećom svetinjom." (Diplomacija, 1883.). "Držeći se toga načela, mi iskreno ljubimo i za brata deržimo i Serba, i Nemca, i Talijana, i Žida, i Ciganina, i Luterovca, itd., svakoga tko radi za obćenito dobro svega naroda i cele domovine; a plašimo se jednako i Hervata i Serba itd., svakoga tko je proti (onim) skupnm svetinjam."
 
Njemu je glavna stvar da svi državljani rade za Hrvatsku bez obzira na to koje su vjere ili narodnosti; Starčević dakle želi, da građani budu njeni graditelji, a ne rušitelji u čemu neke skupine ustrajavaju otvoreno ili pritajeno već skoro 200 godina. Na štetu hrvatskog i vlastitog naroda. Hrvatska je Anti Starčeviću jedini ideal - na razini svetosti, dok je o Hrvatima bio nadasve objektivan i otvoren. Govorio je o njima bez iluzija i okolišanja. Naročito o začuđujućoj neotpornosti prema tuđincima, prema kojima su se kao i prema njihovom jeziku često sluganski odnosili.
* Naslovnicu: Otac Domovine dodijelio je Anti Starčeviću njegov odani sljedbenik i gorući pravaš, istarski Hrvat i književnik Eugen Kumičić.
 

Nevenka Vučemilović, prof.

Mijenjam devu za djevu

 
 
Tražim dobru šifru iz malih oglasa.
 
Mijenjam knjigu za 100 kuna.
 
Mijenjam parni stroj za neparni.
http://media-1.web.britannica.com/eb-media/72/5772-004-3EB23717.jpg
Mijenjam gram laži za tonu istine.
 
Mijenjam devu za djevu.
 
Mijenjam mjesnu zajednicu za mesni narezak!
 
Tražim kruha s motikom. Molim obavijest o tome gdje je zakopan.
 
Mijenjam krokodilsku torbicu za zmijski novčanik.
 
Nemam što mijenjati, pa samo prodajem ove što su nas prodali i još bi sve rasprodali!
 

Janko Bučar

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Srijeda, 17/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 999 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević