Get Adobe Flash player
Lignja nam mozak friga

Lignja nam mozak friga

Josipović bi trebao znati da su partizani pobili za i nakon Drugoga...

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Američke intervencije i promašeni ratovi na Istoku stvorili su...

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković na izborima pobijedio Milinovića i izgubio od HDZ-a iz svibnja...

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Pa da više ne bude korupcije, "ustaša" i...

Papa sluša četničke koljače

Papa sluša četničke koljače

Razočaravajući postupak Petrova...

  • Lignja nam mozak friga

    Lignja nam mozak friga

    srijeda, 20. ožujka 2019. 15:09
  • Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:58
  • Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:55
  • Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:50
  • Papa sluša četničke koljače

    Papa sluša četničke koljače

    četvrtak, 21. ožujka 2019. 12:14

Bolja polovica je muž, a ljepša žena

 
 
Ispravak krivog navoda: Bolja polovica je muž, a ljepša žena.
Ja sam ustaša koji svako jutro ustaje, iako mi se ne diže.
Je li dom zavod ili internat za odrasle?
Je li HDZ desna središnja stranka ili je samo malo skrenula.
Kad u tramvaju naiđe prosjak najbolje je zadrijemati.
Kad je Marija rodila bez njega, može i Milica s njom.
Kako je moguće da jedan sin pozna, a drugi ne prepozna vlastitog oca?
Kakva je razlika između manipulatora i manipulanta?
https://s3.ap-southeast-1.amazonaws.com/images.deccanchronicle.com/dc-Cover-dgjdsnd8fdvvc9sl57ma01spl1-20161220231145.Medi.jpeg
Kad esdepeovac dođe na Iblerov trg prvo pita „a gdje je račan“?
Kad nema Grmoje – nema ni grmljavine.
Kad u Saboru ne bi bilo oporbenih čime bi se bavili mutavi
Kako muljator može biti predsjednik Europskog parlamenta
Kako može jato ptica letjeti bez rukovodioca?
Kako se zvala ljubavnica sv. Valentina?
Kakve veze ima Dora s dorom?
Kažu da je Hrvatska najbogatija vodom i mržnjom.
 
Koja cura nema ni sunčane naočale na glavi – siromašna je.
Lakše se oporaviti nego popraviti.
Mirko je javno priznao da je drugiput na Dori.
Mladi slaviše Valentinovo, a stari Majmunovo.
Može li Srbin biti dobar profesor hrvatskoga jezika?
Najčuvenije (ne najčuvanije) naše političarke: Anka, Željka, Ruža, Vesna, Dalija... šteta što ih nema više.
Najuvjerljivije pjevaljke na Dori su one u hrvatskoj narodnoj nošnji s krpicama.
 
Najsigurnije je protiv Tajanija podnijeti tužbu Europskom parlamentu, koji je neutralan.
Najpoznatiji branitelj, logoraš, ministar, sabornik, političar, Vukovarac... je neki švabo – Fred.
Najvažnije je redovito dobivati porcije.
Neće biti dobro ni ako vam djeca budu prepametna.
Neki bi rušili samo ustrojstvo, neki državu, a neki sve.
Neki su sabornjaci ponosni, a neke vrijeđaju pederi.
 
Nekima je duhovit luckast, a ozbiljan mudar.
Nekoć je karao Đorđe, a onda i Marko.
Nekima je hrvatski materinski jer ih neuka mater učila.
Ne znaju interpretirati interpelaciju: je li to upad građana ili ispad seljaka?
Ne možeš Talijanu ništa jer je europarlamentarac kao ni europarlamentarcu jer je Talijan.
Nije dobro što imamo toliko velikih Hrvata (preko dva metra) kad su Hrvatice predebele.
Očekivala anđela, a rodila bebaču.
Oprostite što neke smislenice počinju s U umjesto sa Ž.
 
Pametnjakovići ne znaju godinu osnutka Rima, ali znaju kako izgleda izmet od ovce.
Parlamentarcu se glasno omaklo pa zavonjalo Europom.
Peri stala peristaltika.
Poput profesora koji se spremaju za nastavu, tako se i političari spremaju za diskusiju.
Poznat nam je dan ljubavi, a dan mržnje se drži u tajnosti.
Pozicija je privremena vlast, a opozicija povremena oporba
Pravim je navijačima najvažnije je li prva „kockica“ na „šahovnici“ bijela ili crvena.
 

Martin Jakšić

Čak ni osamdeset čovjeka ne boli, ako ima nekog svoga tko ga voli

 
 
Sa šezdeset ljeta nije još kraj svijeta!
 
Kad godine ljudi broje, sve više ih se – boje.
 
Nije starost ni u godinama, već u radu srca u nama.
 
Kako bilo - kada god, prisjeti se na mladosti hod.
 
Tko se sretne još mladosti sjeća, u starosti sreća mu je veća.
 
Voljom Božjom čovjek mrije, al' iz djela njegovih novo doba klije.
 
Čak ni osamdeset čovjeka ne boli, ako ima nekog svoga tko ga voli i za njega moli Boga.
http://clipart-library.com/img1/257921.jpg
Počesto se i godine troše na navike loše.
 
Ne kukajmo ni za tucet  prošlih  ljeta, ako nam ni jedno ne smeta.
 
I usred zima ljudi ima što toplinu pružaju svima.
 
Svijet ostaje  na mladima, ali i među njima sijedih glava ima.
 
Rođendani se slave po običajima, a zaborave - prema prilikama. 
 
Bore na čelu ne govore o budućim godinama, već o onima što su za nama.
 
Velike se tajne skriju a male na javnost izbiju.
 
Djed unuku a unuci baka - potpora su jaka.
 
Budu l' djedi i u stotom ljetu, unucima nisu na teretu.
 
Kad je vrijeme posta, ne časti se gosta.
 
Za mlade naraštaje vrijeme odrastanja prekratko traje pa se svaki u svoje prognoze pouzdaje.
 
Svako pleme ima svojih vidokruga vrijeme.
 
U ljubavi majka nas porađa a od grijeha vjera -oslobađa.
 
Kad se narod protiv šutnje bori, nije vrijeme da car govori.
 
Mudre riječi ne niču iz trave, već iz misli zdrave.
 
I kada je za pobjede kasno, ustrajati za njih biva slasno.
 
Ne kunimo od slobode dan, već svetkujmo njegov rođendan!
 
Ne kudimo što se jučer zbilo, već slijedimo što nam se usnilo!
 

Malkica Dugeč, 11. 12. 2018.

Mislav Vrsalović: Cilj je upoznati se s optimalnim terapijskim mogućnostima vaskularnih bolesti

 
 
U organizaciji Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice i Hrvatskog kardiološkog društva, u petak 1. ožujka u Preporodnoj dvorani HAZU-a održan je četvrti po redu znanstveni simpozij iz područja vaskularne medicine 4. hrvatski vaskularni dan: Angiologija - od prevencije do intervencije (CROVASCULAR 2019). Kako je istaknuo predsjednik Organizacijskog odbora simpozija prof. dr. sc. Mislav Vrsalović, pročelnik Zavoda za bolesti krvnih žila Klinike za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, cilj simpozija je kroz interdisciplinarni pristup, uz sudjelovanje specijalista raznih kliničkih struka te liječnika i specijalista obiteljske medicine, upoznati se s racionalnim dijagnostičkim postupnicima i optimalnim terapijskim mogućnostima vaskularnih bolesti.
https://i1.rgstatic.net/ii/profile.image/633027243823104-1527936864168_Q512/Mislav_Vrsalovic.jpg
Mislav Vrsalović
 
Ovogodišnje teme uključivale su suvremeni pristup kardiovaskularnoj prevenciji, endovaskularno liječenje periferne arterijske i cerebrovaskularne bolesti, suvremenu terapiju venske tromboembolijske bolesti, slikovne metode prikaza aorte, endovaskularni pristup bolestima aorte s prikazima slučajeva iz svakodnevne kliničke prakse. Vaskularne bolesti su česte u općoj populaciji, uz relativno visoke stope mortaliteta. Iako od iznimnog javnozdravstvenog značaja, nedovoljno su prepoznate, uz zabrinjavajuće nisku informiranost opće populacije. Uz visoki mortalitet, imaju značajnu stopu recidiva te kronični karakter. Cilj skupa bio je povećati svijest za navedene bolesti u zdravstvenoj zajednici te potom kapilarno kroz zdravstvene djelatnike i medije i u općoj populaciji.
 
Postoje jasni i nedvosmisleni dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije u kardiovaskularnim bolestima. Smatra se da je na taj način moguće reducirati čak 50 posto prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tome značajnu ulogu ima usvajanje zdravih životnih navika (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost), koje utječu na pojavnost arterijske hipertenzije, hiperlipidemije i šećerne bolesti. Navedeni čimbenici povećavaju rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti i njihove komplikacije (uključujući i smrtni ishod).
 
„Adekvatnom prevencijom dodajemo godine životu i život godinama, a dugoročno štedi se i zdravstveni novac. Hrvatski vaskularni dan zamišljen je kao platforma za izmjenu znanja i iskustava iz područja vaskularne medicine (angiologije), njegujući interdisciplinarnost, timski rad te holistički pristup angiološkom bolesniku. Navedeno je, poglavito u području vaskularne medicine, osnova stručnog i znanstvenog napretka što u konačnici vodi uspješnom liječenju. Simpozij tradicionalno uključuje nastavnike i kliničare s Medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, kao i hrvatskih Kliničkih bolničkih centara i Kliničkih bolnica. Tradicionalno je bodovan od strane Hrvatske liječničke komore, te oslobođen uplate kotizacije čime se dokida monopol na znanje i znanstvene spoznaje iz područja kardiovaskularne medicine“, iskaknuo je prof. dr. sc. Mislav Vrsaslović.
 
Skup je otvorio potpredsjednik HAZU i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Miličić koji je istaknuo je angiologija dugo bila pomalo zanemareni dio kardiologije, dok danas ima interdisciplinarni karakter. Kazao je i da zbog sve većeg starenja populacije ima sve više angiovaskularnih bolesnika. Na otvorenju simpozija govorio je i bivši predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je podsjetio na bogatu tradiciju kardiologije i angiologije u KBC-u Sestre milosrdnice.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Hoće li u Bleiburgu 18. svibnja 2019., na komemoraciji za pobijene Hrvate 1945. bez suđenja, biti više ili manje ljudi?

Utorak, 26/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 570 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević