Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Prevaga tehnomenadžmenta nad politikom

 
 
Novo hrvatsko zdravstveno zakonodavstvo ušlo je u fazu javne rasprave uoči slanja konačnih zakonskih prijedloga u Sabor. Prilika je to da se čuju definitivni odgovori na primjedbe o drastičnoj komercijalizaciji. Javna rasprava o prijedlozima novih zakona na području zdravstva konačno je pokrenuta, nakon neizvjesnog odgađanja postupka dorade koje je izazvalo dodatni nemir u javnosti. Već i preliminarni nacrti zakonskih prijedloga, naime, polučili su brojne negativne reakcije i otvorili razna pitanja o samoj strategiji zdravstvene politike aktualne hrvatske vlade. Jedan od najtežih prigovora bio je tako onaj da ministar zdravlja Siniša Varga smjera na radikalnu privatizaciju sektora otvaranjem primarne zaštite komercijalizaciji. On sam načelno je to poricao, govoreći kako je posrijedi nastojanje da se sistem izbalansira uz pomoć najboljeg iz javnog i privatnog sektora. Rasprava koja će potrajati 30 dana pokazat će što o tome misli šira javnost od one koja je u prvoj fazi bila uključena u proces.
http://www.dw.de/image/0,,18465805_401,00.jpg
Posrijedi su prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Oni su reformskog karaktera, odnosno – kao što je ranije metaforički istaknuto u određenim hrvatskim medijima – terapijskog. U doradu su pored Ministarstva zdravlja bili uključeni i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), sindikati i Hrvatska udruga poslodavaca. Izostanak pacijenata tj. građana kao treće strane, prouzročio je dodatno nezadovoljstvo onih koji ih predstavljaju. Marijo Drlje, predsjednik Hrvatske udruge pacijenata, izjavio je za DW: „Očito postoje birani 'igrači' i oni koji nemaju pristupa. Reforma se pisala u tajnosti, dosad nismo znali tko je sudjelovao u procesu, a to nije pametno ni korektno.“
 
Nešto povoljnije impresije iz postupka dorade prenio nam je pak Dražen Jurković, ravnatelj UPUZ-a, organizacije koja okuplja oko 230 javnih i privatnih ustanova u zdravstvu. Spočetka je UPUZ izražavao zabrinutost uslijed neopravdane hitnosti postupka, no zatim je diskusija o prijedlozima prešla u mirnije vode. Saznajemo da je uvažen dio njihovih sugestija u vezi s primarnom zaštitom, a ključno se pitanje odnosilo na budući status Domova zdravlja. „Rekao bih da se ministarstvo složilo s idejom da te institucije ne smiju postati dominantno privatne“, riječi su Jurkovića, „jer u protivnom bi se moglo dogoditi da primjerice u zabačenijim krajevima nitko od privatnika ne želi preuzeti koncesiju za određene službe koje mu se ne bi isplatile“.
 
Jurković je međutim zabrinut zbog razmjernog nedostatka diskusije o Zakonu o obveznom osiguranju. „Vidjet ćemo kuda vodi daljnje razmatranje te materije, a dosad smo ukazivali na činjenicu da predložena nova, neovisna pozicija HZZO-a sobom nosi više potencijalnih dubioza. Smanjena kontrola nad institucijom koja raspolaže s oko 22 milijarde kuna godišnje – to je gotovo petina državnog proračuna – može se pokazati veoma štetnom. To bi bilo neadekvatno rješenje u okolnostima gdje ionako imamo problema s upravljanjem javnom novcem“, smatra naš sugovornik i dodaje da Ministarstvo zdravlja u tom slučaju ne bi ostalo glavnim centrom utjecaja u zdravstvu. Umjesto ministra kao političkog subjekta, sektorom bi zavladala tehnomenadžerska uprava HZZO-a.
http://udruga-kameleon.hr/IMG/jpg/drazen_gorjanski_hrt.hr_400.jpg
Dražen Gorjanski
 
Analitičar zdravstvenog sustava Dražen Gorjanski, liječnik i publicist, ostao je izrazito kritičan prema zakonskim prijedlozima i nakon razmatranja dorađenih nacrta. Oni se po njemu ne razlikuju u bitnom od verzije iz mjeseca travnja, a osnovno nastojanje reforme jest drastično povećanje udjela privatnog zdravstvenog poduzetništva u javnom sustavu. Naravno, usluge iz primarne zaštite kompenzirale bi se javnim novcem u privatnom  kao i u javnom dijelu sektora, uz povećanje osobnih participacija. „Treba reći da privatno zdravstvo može unekoliko biti kvalitetnije, na razini pojedinih usluga, od javnog. Ali ono je za društvo znatno skuplje i, što ga ima više, čini ukupnu zdravstvenu zaštitu teže dostupnom najširim slojevima. Moramo shvatiti da sebi kao sirotinja ne možemo priuštiti Ferrari“, drži Gorjanski.
 
Legalizacija korupcije
 
Taj liječnik i nevladin aktivist rastumačio nam je da bi sve još i bilo prihvatljivo kad bi društvo moglo povećati izdvajanja za zdravstvo, no to bi dotuklo gospodarstvo. Budući da to u Hrvatskoj nije moguće, prijeti dakle opasnost da privatnici uzmu pod koncesije one zdravstvene službe koje su tržišno isplative, a ostatak bi se zadržao u javnom sektoru. „Kao i u ostalim privatizacijama“, rekao nam je Gorjanski, „intencija se svodi na izdvajanje najisplativijih segmenata. Državi koja se nastavlja brinuti o ostatku, to postaje još skuplje. Kao u slučaju poštansko-telekomunikacijskog sistema, privatizirane su hiperisplative telekomunikacije, dok je neprofitabilna pošta ostala državi“.
 
Dražen Gorjanski mišljenja je da se danas naročito treba čuvati forsiranih rješenja, zlorabljenih uslijed gospodarske krize. Ako se otvori mogućnost da privatnici zasnivaju i opće bolnice, a ne pripiše im se obaveza ponude svih komponenti i usluga – pa i onih manje isplativih – koje su propisane javnim bolnicama, jasno je da će oni dospjeti u izrazitu tržišnu prednost. „Već imamo previše bolnica, a premalo liječnika. Sad će bolnica biti još više, a liječnika u javnom sektoru manje, jer će ih privatni sve intenzivnije odvlačiti da rade i kod njih, povrh zaposlenja u javnom. Nije tajna da liječnici koji su zaposleni u oba sektora, za privatnika odrađuju posao za svog radnog vremena u javnom sektoru. To znači da im se zakonski povećava mogućnost da budu u sukobu interesa, ili bolje rečeno – legalizira se evidentna korupcija“, zaključuje Gorjanski.
 

Igor Lasić, Deutsche Welle

Zločini kažnjivi smrću u Sjevernoj Koreji

 
 
1. urota protiv nacionalnog suvereniteta (sud diskrecijski može izreći i kaznu doživotnog preodgoja u radnom logoru)
2. terorizam (sud diskrecijski može izreći i kaznu doživotnog preodgoja u radnom logoru, a osuđeniku se oduzima sva imovina)
3. veleizdaja (sud diskrecijski može izreći i kaznu doživotnog preodgoja u radnom logoru, a osuđeniku se oduzima sva imovina)
4. nanošenje štete ili uništavanje (sud diskrecijski može izreći i kaznu doživotnog preodgoja u radnom logoru, a osuđeniku se oduzima sva imovina)
5. izdaja naroda (sud diskrecijski može izreći i kaznu doživotnog preodgoja u radnom logoru, a osuđeniku se oduzima sva imovina)
6. ubojstvo s predumišljajem (sud diskrecijski može izreći i zatvorsku kaznu u trajanju od najmanje 10 godina)
7. ometanje ratnih priprema, odnosno namjerno nanošenje štete ili uništavanje vojnih objekata ili resursa namijenjenih za borbene aktivnosti
8. prisvajanje državne imovine
9. namjerno nanošenje štete ili uništavanje državne imovine
10. stavljanje u promet strane valute
11. otkrivanje povjerljivih informacija putem mobitela (smrtnu kaznu u ovom slučaju obvezno izvršava strjeljački vod)
http://1.bp.blogspot.com/-Us3SY7TNgGI/UA1h2lSMOgI/AAAAAAAAAHU/du_tTfk9Wis/s1600/escudo+de+corea+del+norte.png
Zločini protiv socijalističkoga ekonomskog poretka
 
12. krivotvorenje novca
13. šverc i stavljanje nakita i obojenih metala na crno tržište
14. protuzakonita prodaja državnih resursa
 
Zločini protiv socijalističke kulture
 
15. šverc i stavljanje narkotika u optjecaj na crno tržište
16. delinkvencija
17. protuzakonite poslovne aktivnosti
18. namjerno nanošenje teških tjelesnih ozljeda
19. otmica
20. silovanje
21. krađa privatne imovine
22. bijeg iz zatvora
23. svi zločini kažnjivi doživotnim preodgojem u radnim logorima
 

http://www.jutarnji.hr/ministar-obrane-smaknut-je-zbog-drijemanja-ovo-su-23-smrtna-grijeha-u-sjevernoj-koreji/1349016/

Predstavljena knjiga Zdenke Čurkalo Lijek za srce

 
 
U Splitu je predstavljena knjiga priča dr. Zdenke Čurkalo „Lijek za srce“. Knjigu su predstavili fra Hrvatin Gabrijel Jurišić. Mladen Vuković. Ante Nadomir Tadić Šutra i autorica, dok je tekst iz knjige čitala glumica Ksenija Prohaska, a u glazbenom djelu nastupili su pjevači iz Vranjica „Chorus Cantores“.
Riječ je o osmoj knjizi Zdenke Čorkalo, liječnice, specijalistice   anesteziologije u Kliničkom bolničkom centru u Splitu. u kojoj se predstavila s 18 proznih priča iz Domovinskog rata koja su tijekom 2014. godine objavljene u Hrvatskom slovu. Riječ je o dokumentarnim pričama koje govore o sudbinama živih, poznatih ljudi iz rata, koje autorica svoje protagoniste pronalazi u sasvim običnim malim ljudima iz svakodnevlja, iz bolničkih hodnika iz svog radnog iskustva, u majkama i starcima na autobusnoj slanici, ili na ogradi školskog igrališta, na kojemu baka žudi za unukom s kojim joj je viđenje zapriječeno. Dakle, negdje su junaci tih priča sasvim zbiljske osobe s imenom i prezimenom, kao što su naš prvi predsjednik Franjo Tuđman i njegov pakoštanski spomenik iz dlijeta fra Joakima Gregova, zatim danas 97-godišnji makarski franjevac Karlo Jurišić, ili veličanstvena hrvatska nevjesta Julienne Eden Bušić, a u većini  ostalih priča su to osobe kodnog imena, ili ljudi koji su simboli običnog čovjeka i žene koje more duboko u borama zakrinkane ili od davnosti potisnute ili – našim ravnovjesjem i bešćutnošću-nepročitane brige i patnje. Autorica je prošla Domovinski rat i sve strahote koje  sobom donosi tako je zapisao dum Marin Držić  - poguba ljucke naravi. Zasigurno je to ali i gotovo svakodnevno suočavanje s ljudima koji posrću pod križem bolesti, pridonijelo da naša liječnica i književnica stalno piše o životu i smrti.
 
Na kraju kažimo kako ima knjiga za koje treba reći da su dobre i da ih treba pročitati, čak i više puta. Ima knjiga koje možeš pročitati, ali nisi ništa izgubio, ako ih nisi pročitao. Ima knjiga za koje se spravom kaže da bi bilo bolje da nikada nisu napisane. A iako su napisane  i objavljene, bilo bi bolje da ih je ne pročitaš. A ova    knjiga koja je sinoć predstavljena sigurno spada u onu prvu skupinu, koju treba čitati. kazao je fra Hravtina Gabrijel. Knjiga je objavljena u nakladi K. Krešimir, Zagreb, 2014., a urednik je fra Miljenko Mića Stojić.
 

Ivica Luetić

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Utorak, 22/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1219 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević