Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Ako ne miriše cvijet je obična biljka

 
 
Ako ne miriše cvijet je obična biljka.
Ako su za loše ponašanje „klinaca“ krivi roditelji  tko bi onda trebao, s malim zakašnjenjem, najprije „educirati“ (naučiti i odgojiti) same roditelje?
Ako se Bero uvrijedi i prebjegne Bandiću, takvog više nećemo naći.
Akne u tinejdžera znak su nedovoljne potrošnje.
Ako su i seljaci građani, jesu li i građani seljaci?
Ako je ždrijepcu supruga ždrjebica, vrapcu je vrabica.
https://www.beograduzivo.rs/images/2018/01/vrabac-beograd.jpg
Bandić bi bio mali zagrebački ban da nije z....
Bandićev band sve brojniji i popularniji.
Bećarac je za prostodušne.
Bog te mazno kad te drugi ne će.
Bogati biraju cvijeće, a siromašni kopaju po smeću.
Bilo bi nam mnogo bolje da je više Božića i Uskrsa.
Bolji je čisti gemišt od vode.
Bolje je golub u ruci nego vrana na grani.
 
Brojne humanitarne organizacije ne znaju da je siromah u krevetu zbog bolesti ili invalidnosti, bez novca, obitelji i prijatelja, s psom i mačkom, sam sobom, kojeg se prigodno sjete propovijedači.
Božić je vjera, kultura i tradicija.
Cvijet je ono što miriši.
Čestitaju Božić, iako nije riječ o rezultatu ili uspjehu.
Ćiro je najzaslužniji za natalitet jer je napravio najviše sinova.
 
Esdepeovac: Naš trenutni predsjednik je i problem i rješenje, problem kojeg se treba riješiti.
Da se hoće Hrvatska standardizirati kao hrvatski.
Demokratski je pljuvati, ali u šake.
Dobro je ako vlada malo radi, jer manje i griješi.
Dobro je pamtiti, ali nije loše ni zaboravljati.
Dok je homića ništa od hrvatića.
 
Dok pijanci loču, alkoholičari konzumiraju.
Dok se jede jedi, dok se pije pij, dok se radi pomozi, dok se ljubi ne smetaj.
Djeca vole djede i bake, ako nisu škrti.
Društvene mreže nas informiraju i kvare.
Dužnost pijetla je da kukuriječe i gazi.
Grijeh je od šljiva praviti pekmez.
 
Hoće cvijeće, a smeće ne će.
Hajduci nemaju natalitet ni kvalitet, samo im fali mentalitet.
Hrvatski domoljubni novinari njeguju demokratski hrvatski, a hrvatski se rodoljubni jezičari bore brotiv.
Hvala Bogu i braniteljima koji su na donije demokraciju pa i TV smije vrijeđati hrvatski jezik.
Ima li i laž kakvu draž?
Imali smo boljeg veslača od braće Sinković, koji preveslaju samo dionicu, a dupli predsjednik je mogao preveslati narod i državu.
Imamo elokventnu i uspješnu političarku, ali je za visoku funkciju ipak malko preniska.
Imamo dovoljno čobana, još nedostaju pastiri.
 

Martin Jakšić

Pijanac ne pije da pijanstvo slavi, već da ga zaboravi

 
 
Misli su slobodne i ne mogu se spriječiti, već govorom i pismom ovjekovječiti.
 
Kad riječ napisana na papiru svane - mir nastupa mnoge dane.
 
Sudske zabrane se često izriču kad pravedni nepravdi izmiču.
 
Na referendumu u demokraciji pravedne ideje pobjeđuju, a u autokraciji vlasti ih nasljeđuju.
https://www.chassedebeaumont.com/wp-content/uploads/2016/11/battue.jpg
Kada protiv slobode započne hajka, pravda postaje bajka, a demokracija u prošlost ode.
 
Trgovci i optičari prodaju naočale iza kojih se visoke cijene čine: male!
 
Tko od rada već i zorom bježi, svu noć budan leži.
 
Ne može se čuti iz tuđine kako bije srce Domovine.
 
Slađi su nam u svom domu žganci, nego u tuđini pilići-pohanci.
 
Ljubav na prvi pogled ne traje u nedogled.
 
Pijanac ne pije da pijanstvo slavi, već da ga zaboravi.
 
Povijest se ne uči da nas muči i u prošlost odvuče, već da nam sutra ne bude kao jučer.
 
Sunce za jednog ne sije, već da sve ljude ogrije.
 
Vjerovanje nije dogmi robovanje, već je nada svakom koji strada.
 
Ne okrivljuj za zlo samo mučitelja, već i njegova učitelja.
 
Lijepo lice ne prikriva uma smicalice.
 
I nesreća srećom biva kad čovjeka spasi živa.
 
Ruke treba redovito prati da ih biljeg krađe ne oblati.
 
Ne vjeruj da te ugristi ne će pas što se u lancima kreće.
 
Kad nas teška bolest shrva, molitva je na mjestu prva, a kad nas sreća prati, ona se na zadnje mjesto vrati.
 

Malkica Dugeč, 13. 10. 2018.

Pothvat bez premca u novijoj povijesti hrvatskoga novinarstva

 
 
Pothvat bez premca u novijoj povijesti hrvatskog novinarstva. Kao autor projekta i glavni urednik Nedjeljko Jusup je u ratnim uvjetima, s nekolicinom zadarskih kolega, pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Zadarski list ove godine obilježava 25. godišnjicu izlaženja.
Nedjeljko Jusup rođen je 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškog smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakulteti za sociologijo, politične vede in novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihii u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… Početkom Domovinskog rata pokreće Ratni bilten 112. brigade HV-a. Jedan od prvih, ako ne i prvi u HV. Ratni bilten ostat će upamćen jer se izgledom i sadržajem razlikovao od drugih. Na naslovnoj stranici prvog broja, objavljenog za Božić 1991. godine,  umjesto tenkova i ratne gvožđurije, Jusup je objavio fotografiju balerine u skoku iznad ruševina dvorane u zadarskoj Kneževoj palači, koja je bila metom neprijateljskih granata. Balerina je simbol za mladu napadnutu državu, a Jusupov urednički i novinarski pristup izazvao je nepodijeljene simpatije. 
 
Od 1. kolovoza 1992. do 14. listopada 1994. profesionalno radi kao novinar-komentator u Narodnom listu i kao ratni reporter surađuje u Večernjem listu. Za osobito zapažena izvješća i reportaže  s bojišta dobio je godišnju nagradu – Zlatno pero Hrvatskog novinarskog društva za 1991./1992. godinu. Nakon što je Narodni list, inače najstarija živa novina u ovom djelu Europe, privatiziran i prodan, a novi vlasnici nisu ulijevali povjerenje da će list razvijati, već naprotiv, Jusup u sobici 2 za 2,5 u Klubu prognanika Škabrnja priprema i s nekolicinom zadarskih novinara  3. studenoga 1994. godine pokreće tjednik Zadarski list.
 
Uvažavajući tradicije Kraljskog Dalmatina, prve novine na hrvatskom jeziku i Zore dalmatinske, prve novine koja je zagovarala ujedinjenje jadranske i kontinentalne Hrvatske, novi zadarski tjednik njegov tvorac osmislio je grafički i sadržajno po ugledu na moderne europske news magazine. Čitateljima se list dopao od prve jer ne “vrluda ni desno ni lijevo”. Implementirajući krilaticu  “misli globalno djeluj lokalno”  piše otvoreno i kritički o svemu pa i o temama koje su se do tada skrivale od javnosti. “Mi smo izaslanici javnosti  ne odgovaramo nikome osim toj istoj javnosti”, govorio je Jusup novinarima od kojih je tražio da o svim medijski relevantnim događajima i temama pišu informativno, poučno i zanimljivo. Jer, novinski tekst vrijedi onoliko koliko je aktualan, vjerodostojan i zanimljiv. 
 
Sve to je bilo moguće jer se Zadarski list od početka samofinancirao, dostigao 12.000 prodanih primjeraka po broju  a od početka je imao i gospodarski prilog Burzu koji je privlačio oglašivače. S vremenom Zadarski list je postao uspješan medijski, ali i poduzetnički projekt pa je privlačio i potencijalne vlasnike. Jusup je, u suglasju sa svojim ortakom Zvonkom Kucelinom, i tu bio dosljedan. Vlasničke udjele može dobiti samo onaj tko će ulagati u razvitak medija, bez miješanja u uređivačku politiku.  Tako je  60 posto otkupila tada moćna tvrtka Zadarkomerc uloživši u informatičko opremanje redakcije i nabavku novinske rotacije koje do tada u Zadru nije bilo.
 
Uz jačanje redakcije tako su stvoreni osnovni preduvjeti za prelazak na dnevno izlaženje što se i dogodilo 21. prosinca 1998. godine od kada Zadarski list izlazi kao dnevna novina. No, većinski vlasnik ubrzo zapada u finacijske teškoće, propada i kad je izgledalo da će u propast povući i Zadarski list tada Jusup vuče novi potez. Uspostavlja poslovno – tehničku suradnju s Novim listom te zajedno sa Glasom Istre i Glasom Slavonije postaje sastavnicom medijskog “poola”  četiriju dnevnih novina tada jedinih u hrvatskom vlasništvu. U vlasništvo Zadarskog lista, na nagovor Nedjeljka Jusupa kao 100-postotni vlasnik ulazi Tankerska plovidba, najmoćnija hrvatska brodarska tvrtka, koja kao vlasnik nije imala posebnih interesa ni što se tiče profita niti promoviranja bilo čijih političkih interesa.  Žele samo poštene i istonoljubive novine u službi građana Zadra i zadarske regije što se poklapa sa izvornim načelima lista.
 
Uspjeh Zadarskog lista promijenio je medijsku sliku Zadra. Nastojeći ga slijediti u Zadru počinju nicati mediji kao gljive poslije kiše, ali većina njih ubrzo propada dijelom i zbog nedovoljne educiranosti novinara i urednika. Zato Jusup inicira i zajedno sa prof. dr. sc. Josipom Vidakovićem, tada pročelnikom Odjela za kulturu i turizam Sveučilišta u Zadru sudjeluje u pokretanju studija novinarstva i odnosa s javnostima koji egzistira od 2007. godine, kada je odjel promijenio ime i postao Odjel za turizam i komunikacijske znanosti. Kao vanjski suradnik – naslovni asistent sudjeluje u izvođenju nastave Komunikologija masovnih medija podučavajući studente teoriji, ali i praksi novinarstva, omogućavajući im učenje novinarskog zanata u redakcijama novina, radija i televizije. Iz tog razdoblja prepričava se kako je na pitanje studenata tko je  zapravo pravi novinar Jusup odgovori:
 - Pravi novinar je pošten, solidno obrazovan čovjek koji je ovladao vještinama novinarskog zanata i koji medijski relevantne događaje vidi očima odsutnih gledatelja, čitatelja i slušatelja.

Jusup se bavi i publicistikom, u ediciji Biseri Jadrana pod egidom "Ulica starija od grada" objavio esej o glavnoj zadarskoj ulici Kalelargi, napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije"… Aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara.
Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu,  prije 15 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Prilog je u međuvremenu više puta nagrađivan, kao i njegov urednik koji je dobitnik Zlatnog pera Zadružnog saveza Dalmacije za medijsko promicanje maslinarstva i uljarstva. Surađuje u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i s portalom Agroklub koji ga je proglasio autorom godine.
 
Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske odkad je osnovan, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Najveći doprinos Nedjeljka Jusupa zadarskom i hrvatskom novinarstvu je Zadarski list, koji po načinu svog nastanka, razvitka i opstanka predstavlja jedinstven primjer novinarskog, uredničkog i nakladničkog umijeća. Zadar je jedini grad koji je u samostalnoj državi Hrvatskoj uspio iznjedriti svoje dnevne novine, i mislim jedine novine s imenom grada u kom izlaze u RH, a najviše zasluge ima njegov tvorac, tvorac Zadarskog lista, prvi i dugogodišnji glavni urednik, Nedjeljko Jusup.
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1222 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević