Get Adobe Flash player
Lignja nam mozak friga

Lignja nam mozak friga

Josipović bi trebao znati da su partizani pobili za i nakon Drugoga...

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Američke intervencije i promašeni ratovi na Istoku stvorili su...

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković na izborima pobijedio Milinovića i izgubio od HDZ-a iz svibnja...

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Pa da više ne bude korupcije, "ustaša" i...

Papa sluša četničke koljače

Papa sluša četničke koljače

Razočaravajući postupak Petrova...

  • Lignja nam mozak friga

    Lignja nam mozak friga

    srijeda, 20. ožujka 2019. 15:09
  • Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:58
  • Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:55
  • Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:50
  • Papa sluša četničke koljače

    Papa sluša četničke koljače

    četvrtak, 21. ožujka 2019. 12:14

Državni radnici su službenici, namještenici, činovnici

 
 
Bilo bi šteta da Bero ode, jer tako zgodnog predsjednika ne će naći
Blagdane slave vjernici, a praznike ostali, preostali i zaostali.
Bolje je razvod nego rastava.
Bolje bi bilo tražiti novu partnericu, a ne partnera.
Bolje vas štiti muž nego štitnjača.
https://www.merriam-webster.com/assets/mw/images/article/art-wap-landing-mp-lg/<span id=Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite." height="368" src="https://www.merriam-webster.com/assets/mw/images/article/art-wap-landing-mp-lg/Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite." width="491" />
Cura može biti plavuša ili crnka, ali ne zelena.
Curi se ne gleda u zube.
Državni radnici su službenici, namještenici, činovnici.
Esdepeovac bi se trebao ugledati na osnivača i otići na vrijeme.
Ginekologu nisu dovoljni ženski glasovi bez sestrinskih.
Hoće i oranje jednom postati znanost.
I u visokoj kulturi ima mjesta za nekulturne i polovne.
Ipak je ljepše biti sankcioniran, nego kažnjen.
 
Je li bolji tanji dulji ili deblji kraći kraj ili sredina?
Kratica za fratar je f., a za pop p.
Najviše vam problema pravi želudac i mozak.
Neki dobiju istražni, a neki stražnji zatvor.
Nije dobro da se miješa politika, ali vlada – da.
Od svih velikih obitelji najpoznatija i najduvječnija je Dvornik.
 
Politika je zanosna, ali zna biti i unosna.
Praznikom se prazni što se blagdanom blaguje.
Prekasno je čuvati trudnoću.
Savjet dide Martina: Kome je dosadno neka proba političariti.
Smrtni grijeh je živjeti u braku prije braka.
Šor je seljačka tučnjava na gradski način.
Što je po zanimanju koji kupi paket toalet-papira?
Tko dobije stan ne mora kupiti.
U ministarstvu može raditi titulaš, ako je podoban.
U nekom je ministarstvu iskorak, a u nekom raskorak.
Umjesto lokalnog bika žele musti kravu muzaru.
Visokom političaru suvišna je visoka škola.
Zanosni vas političari i sindikaličari samo vuku za nos.
Znanstvenik ima barem mlinarski fakultet.
Za sve je kriv strašno teški partner i njegova partnerica.
 

Martin Jakšić

Javni su bilježnici u odnosu na druge pravničke profesije predvodnici digitalizacije pravnih procedura

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u utorak 23. siječnja održan je okrugli stol na temu Javni bilježnici u europskom kontekstu.
https://rs.n1info.com/Picture/200096/jpeg/BG-NOTARI-PKG-19-NBR-1-20171214-180514115-.mxf.Still001.jpg
Predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU-a akademik Jakša Barbić podsjetio je da se ove godine navršava 25 godina od obnove javnog bilježništva u Hrvatskoj koje je opet uvedeno istodobno kad je donesen i Zakon o trgovačkim društvima. „Taj Zakon je bez javnih bilježnika neprimjenjiv jer on počiva na tri stupa: na javnim bilježnicima, privatnim revizorima i registarskom sudu“, rekao je akademik Barbić. Istaknuo je da su se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju javni bilježnici našli pred novim izazovima, primjerice kod provedbe Zakona o nasljeđivanju gdje je potrebno poznavati nasljedno pravo gotovo  svih članica Unije. Izazov koji se postavlja pred javne bilježnike je i digitalizacija. Kako je istaknula predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvjezdana Rauš-Klier, javni su bilježnici u odnosu na druge pravničke profesije predvodnici digitalizacije pravnih procedura. Od početka 2018. u radu koriste sofisticiranu aplikaciju za rad eNotar, kojom se osigurava i visoka razina zaštite osobnih podataka sukladno Uredbi EU o zaštiti osobnih podataka i koja u sebi sadrži tehničke mogućnosti za uspostavu digitalne arhive javnobilježničkih isprava. Tako za elektroničko poslovanje svi javni bilježnici imaju osiguran kvalificirani elektronički potpis. Hrvatska javnobilježnička komora vodi u elektroničkom obliku Hrvatski upisnik oporuka, Registar zadužnica i bjanko zadužnica i kao posljednji, Registar anticipiranih naredbi i punomoći prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
 
Professor emeritus Mihajlo Dika govorio je o stanju i perspektivama javnog bilježništva u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Aleksandra Maganić o anticipiranim naredbama  u hrvatskom pravnom sustavu, Ljiljana Vodopija Čengić o Uredbi EU o nasljeđivanju, a mr. sc. Damir Kaufman, glavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, o Jedinstvenom informacijskom sustavu za pokretanje poslovanja (START).
Na okruglom stolu istaknuto je da digitalizacija sama po sebi nije cilj, nego sredstvo za ukupni napredak poslovanja. Pritom bi moralo biti najvažnije  da ona ne smije biti na štetu pravne sigurnosti i da je potrebno voditi se načelom razmjernosti, odnosno procijeniti kod svakog postupka koristi od uvođenja digitalnog postupka i rizika pravne (ne)sigurnosti koju bi takav postupak mogao izazvati. Procjena pojave tog rizika svela bi se na pitanje koji se procesi mogu stvarno unaprijediti, odnosno koji su podobni da se u cijelosti digitaliziraju kako bi se osigurao zadovoljavajući stupanj pravne sigurnosti. U svim digitaliziranim postupcima  mora se na nesumnjiv način  identificirati stranke, utvrditi hoće li neke isprave ipak morati biti skenirane, kako će  osnivači elektronički potpisivati isprave i tko će certificirati elektroničke potpise. Pored utvrđivanja istovjetnosti stranaka i ponekad  kompleksnog utvrđivanja njihovih ovlaštenja za zastupanje(putem punomoći, izvadaka iz registara) potrebno je takvim postupcima objediniti pravno savjetovanje, utvrđivanje prave i ozbiljne volje stranaka za svaki pravni posao, kao i osigurati valjani oblik i sadržaj isprava te poduzeti mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, što u konačnici znači i odgovornost prema strankama i državi za učinjen posao. Iako su predvodnici u korištenju digitalnih alata i postupaka, javni bilježnici još uvijek nemaju zakonsku podlogu za sastavljanje elektroničke javnobilježničke isprave sukladno Zakonu o javnom bilježništvu te uspostavu digitalne arhive javnobilježničkih isprava.
 
Među pozitivnim primjerima ističe se austrijsko iskustvo o kojem je govorio Alexander Winkler iz Austrijske notarske komore. U Austriji postoje propisi kojima se uređuju elektronička javnobilježnička isprava i digitalna arhiva. Austrijski se model oslanja na sigurne videokonferencijske sustave kojima se premošćuje fizička odvojenost stranke od javnog bilježnika. Ovo je vrlo napredno tehničko rješenje,  jedno od najmodernijih dostignuća na tom području i koristi se za sklapanje  javnobilježničkog akta o osnivanju društva.
 

Marijan Lipovac

Hrvatski radio u službi javnosti

 
 
Uvjeren sam u to, dok sam u radnoj sobi, autu, vrtu, u šetnji, uz kraj, na moru, u planini, parku, na nogometnome stadionu... meni je dostatan tranzistor, umrežen u mreži prvoga... ispunja moju potrebu za informacijom, unutar svoje široke nudidbene lepeze... Teško se odvajam od prvoga kanala, jedino za tragom sporta... Ima mi nešto od onoga starinskoga šuga, nešto od onog prvotnog ugođaja nostalgične sjetnosti u radijskim prijenosima utakmica i sportskih događanja. Još kada su angažirani istinski znanci što je ovdje slučaj, pa se uživljeno daju kroz prijenos i osobna tumačenja, kreativna nasljedovanja veličina, na tragu Mladena Delića, Ede Pecija, Milke Babović, Bože Sušeca, Drage Ćosića... i tolike plejade drugih, kojih se sjećamo i ovih još uvijek aktivnih, u redovnome pogonu ili kao suradnici, svejedno... Ne rijetko gledam neki TV prijenos i slušam radio... pet plus situacija.
https://radio.hrt.hr/data/show/000143_2d85dcfd9e99dd7f3b4c.png
Što tek reći za ovo bogatstvo emisija na prvom: Kutija slova, Umijeće odrastanja, Po vašem izboru, Zašto tako, Susreti u dijalogu, S Markovog trga, Na kavu s predsjednikom, Klasični kroj, Glazbena kutica, Glazbeno bilo, Gost urednik, Razgovor s' povodom, Pro muzika, Radio igra, Koncertni ciklus, Iz Hrvatske narodne baštine, Duhovna misao, Slovo zakona, Vrijeme vinila, U dosluhu, Jezični savjeti, Priča za laku noć, Dogodilo se na današnji dan, Minijature za radoznale, Kretanje točke, Glazboplov, Bijela vrana, Andromeda, Savjetovalište, Pomorska večer, Kušecova i Bratuličeva Putovanja, Teme od javnoga interesa, ujedinjene Hrvatske u HR-mreži: Emisija za iseljene Hrvate, nacionalne manjine, za branitelje, poljoprivredu, o zdravlju, religiozni programi, nedjeljni prijenosi mise, među-religiozne emisije, debate...
 
Sadržajno,  profesionalno, mada sve prijeko potrebno. Širina koja nadvisuje i najveća i najprofinjenija očekivanja... Pouzdanost u iznesene podatke i informacije, izgrađeno povjerenje u pristupu i korištenju istih...
Tko je često uz radio, ne može a da ne zamijeti posebnost i osobitost, znalačku, stručnu, i ljudsku... urednice Maje Martinec, za zaljubljenike i ne samo njih, narodne baštine, izvorne glazbe, običaja, nasljeđa, hrvatske glazbene baštine, općenitoga narodnoga blaga, donoseći i osvješćujući nam spoznaju o svom tom bogatstvu, materijalne i nematerijalne kulture, kojega su u okvirnoj potpunosti tek rijetki svjesni, iznenađujući nas stalno, novim, drugim, drugačijim, manje znanim a našim, pa i iz sredina u kojima obitavamo i živimo, od gostiju, sugovornika u emisijama na jedan kulturan i strpljiv, iskustveni pristup, izvlači neočekivano i pamtljivo, neponovljivo novo, potaknuvši da se kroz povjerenje razvije rječitost koju ne prekida nametljivim upadima u govor, dajući tim velikim malim ljudima, dostojnost, važnost, donoseći svu ljepotu veličine malih, manje poznati a i te kako značajni, kroz očuvanje izvorne kulturne baštine, kako materijalne, tako nematerijalne, svi ti zvučni zapisi ostaju trajan trag, kolektivna memorija, generacijama koje dolaze...
 
Što reći za Mladena Kušeca i akademika Bratulića, čija Putovanja kada god sam u mogućnosti s osobnim užitkom poslušam, očekujući hoće li im se i ovaj put javiti, njima neizbježni pratitelj kroz emisije, zlorabeći slobodan pristup javnom medijskom prostoru, dovodeći ih do zapitanosti svrsishodnosti išta reći, poduzeti još i manje...  izvjesni Edi Fatović...
Nezaobilazna su i imena u tim kazivanja vrsnosti: Mislava Togonala, Ivice Ivankovića. Sanje Rabuzin Pavić. Mejre Vindakijević. Barbare Vid, Tomislava Ceroveca, Božice Šimunović, Anite Anić... A tek kultna radijska emisija: Pomorska večer... svaki put iz drugoga regionalnoga centra... i tolike druge, na koje se navikne, zbog načina na koji dopiru do nas... ako to nije kompliment... saživljeni s' njima, doživljavamo ih skroz normalnim, nešto s čim se živi, i koji se sjetimo tek ako budu promijenile termin emitiranja, kao nešto što nam nedostaje... Emisije s obiljem savjeta, pravorijeka, od raznih udruga, koje uglavnom,  jedino tu i tako dobivaju svoj prijeko potrebni medijski prostor, a slušateljstvo, odgovore na pitanja koja mogu postaviti samo tu, tada, tim i takvim gostima, uz dostupne, otvorene telefone... Mogućnost javljanja u sve i jednu emisiju, tako da slušatelji sukreiraju emisije svojim javljanjem, usmjeravaju im tijek, i donose draž nepredvidivosti...
 
Često zasmeta uočljivo kod mlađih voditelja i na žalost ne samo kod njih, egocentrična nametljivost, (su)odgovaranje na postavljena pitanja, stalni upadi u riječ govornika, bez kulture komuniciranja, da u studio dovedeni gosti služe tek kao formalni ljudski dekor, oni pitaju, tumače, (su)odgovaraju, donose zaključke, uglavnom oni govore, puna emisija i glava njih, nekulturno, prepotentno i (ne)slušljivo. Kroz razgovore s drugima, a stalno sam u razgovorima, kontaktima, prepiskama, druženjima... Spoznah da nisam jedinka, slučaj, osobenjak... već na moju veliku radost, dio veće većine, koja kao i ja, redovno i često, ugasi televizor, a upali radio... ili uopće i ne gasi radio. Umrežen u mreži prvoga...
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

Hoće li u Bleiburgu 18. svibnja 2019., na komemoraciji za pobijene Hrvate 1945. bez suđenja, biti više ili manje ljudi?

Ponedjeljak, 25/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 510 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević