Get Adobe Flash player
Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

Svima kojima je Zdravko Mamić smetnja žrtve su opsjene, obmane i...

Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

On je jednostavno jednostavan, neponovljiv, prisutan u svakom domu, bećar,...

Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

To nije bio nikakav ustanak domicilnih Srba, nego stravičan pokolj Hrvata...

Nastavak njegovanja fašističke tradicije

Nastavak njegovanja fašističke tradicije

Talijani podižu spomenik jednome od ideologa...

Novi župan nameće talijanski jezik

Novi župan nameće talijanski jezik

Istarska convivenza u režiji IDS-a nije suživot, nego gušenje...

  • Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

    Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:32
  • Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

    Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:28
  • Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

    Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:25
  • Nastavak njegovanja fašističke tradicije

    Nastavak njegovanja fašističke tradicije

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:18
  • Novi župan nameće talijanski jezik

    Novi župan nameće talijanski jezik

    četvrtak, 18. srpnja 2019. 15:26

Kantejner je predviđen za univerzalni otpad

 
 
Bitna razlika između socijalizma i našega kapitalizma je u kantama i kontejnerima.
Dirljivo je slušati kad samilosni dobrotvori, političari ili propovjednici spominju gladne i kontejnere.
Hrvatsku dijele na sjevernu i južnu, na tajkunsku i kontejnersku.
Humani „humanitarci“ kažu kontejner, a ne kanta za smeće.
I na punim i na praznim kontejnerima može se dobro zaraditi.
https://i.pinimg.com/originals/76/68/38/766838ac23c0293a08f8c9a67509d504.jpg
Imamo more humanitaraca i samilostnih koji često spominju kontejnere.
Ipak je unosnije kopanje po kantama nego po zemlji.
Ipak je ljepše smeće bacati u kontejner, nego u smećarnik ili kantu.
Iz naših kontejnera samo grabe i trguju, a policije ni za lijek.
Kad novinar ili opozicijonar nema boljeg materijala, kontejneri su dobrodošli.
Kantejner je predviđen za univerzalni otpad.
Kante su proste, dvosmislene i staromudne.
Koliko je vrijedniji kontejner od kante za smeće.
 
Kako istražni novinar zna što je u kantejneru kad ga ne pretražuje i prekopava.
Kontejneri služe zapravo za goste i turiste zbog i radi orijentacije.
Neke imaju dobru kantu ili kanticu, koja nije nalik kontejneru.
Nekoć je sirotinja jela iz kanti, a danas ih više nema.
Nisu siromasi koji dolaze u pučke kuhinje, već oni koji ne mogu ni doći.
Pored tolikih kontejnera više nitko ne bi smio biti gladan.
 
Radoznali traže po internetu, a znatiželjni po kontejnerima.
Samo socijalno osjetljivi ističu važnost kontejnera.
Socijal-demokratima je omiljena tema sirotinja i kontejneri.
U Jugi je bilo još gore jer nije bilo modernih kontejnera već obične kante
U ratu je borba protiv neprijatelja, a u miru protiv kontejnera.
Zašto bi ili ne bi i istražni novinari pretražili i kontejnere?
 

Martin Jakšić

Danas se krasopis u školi ne uči pa čitanje rukopisa i školovane muči

 
 
I grijesi davni, krupni, pravdi su dostupni.
 
Ni pred velikima ne puže se na koljenima.
 
Tko je malen kad malene štuje, ne postaje veći kad pred njima kleči.
 
Grješnih ljudi ima dosta pa nam neki i uzorom posta.
 
I duboka voda tajnu svog dna oda.
http://1.bp.blogspot.com/-JFJzjuhGhD4/VO9gBbxaoqI/AAAAAAAACYM/fPCzCEUuhgY/s1600/London%2BCarousel.jpg
U zrcalu pravde svi su ljudi isti, sve dok su im i obrazi čisti.
 
Dobar plivač prepliva i Dravu, a ne može  i malu Orljavu.
 
Tko u mutnu pliva, uvijek prljav biva.
 
Ako ti se susjed tvojom mukom gosti, nauči ga da s tobom i- posti!
 
Internetom smo povezani sa cijelim svijetom, ali kad se veza prekine nismo od njega odrezani.
 
Čast je biti među voljenima, ali nikad i na koljenima!
 
Mučan život urezuje bore. Srećom, bore sav život ne tvore.
 
Dok vrtuljak ljubavi se vrti, ne može ga mržnja nikad strti.
 
Marljivost i skromnost ljudske su vrline, ali kad prijeđu u bez-domnost, dobro mu ne čine.
 
Treba vjerovati da i među prvašićima budućih velikana ima.
 
Tko ushtjedne jednom nogom da korača, završi brzo usred drača.
 
Ima ljudi koje volimo, ali ih ima za koje se nikad Bogu ne molimo.
 
Zemlja je Božji dar ljudima svima, ali još uvijek bezemljaša ima.
 
Brojevi ne kazuju ništa, ako u praksi nemaju boravišta.
 
Danas se krasopis u školi ne uči pa čitanje rukopisa i školovane muči.
 
I glave školovane su današnjeg društva rak-rane, jer ni među tisuća dvjesta za njih nema - radnog mjesta!
 
Tko iz svoga doma pobjeći želi, neka se tuđem ne veseli.
 
Izvan granica Lijepe naše popiju se mnoge gorke čaše.
 
I u rodnom domu imade gorčine, ali tu si dijete Domovine i sav život tu si svoj na svomu!
 

Malkica Dugeč, 13. 2. 2019.

Prvi doseljenici su bili vojnici armenskih postrojbi bizantske vojske

 
 
Povijest armenske kolonije u Bugarskoj počinje početkom 5. stoljeća. U vrijeme Bizantskoga Carstva carevi armenskoga podrijetla, koji su vladali tom zemljom, počeli su seliti Armencе i širiti svoju vlast na stvarajuću bugarsku državu. U 9. st. uz pomoć bizantske carice armenskoga podrijetla Teodore Mamikonjan (815. - 867.) kršćanstvo je u Bugarskoj proglašeno državnom religijom. Prvi doseljenici su bili vojnici armenskih postrojbi bizantske vojske. Od 997. do 1018. u Bugarskoj je vladala dinastija Komitopulija (arm. Komsadzag) koja je vodila podrijetlo od Komita i Hripsimije Armenske.
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/18/Armenci_Bugarska1_4.jpg
Armenska crkva Svetoga Križa (Surb Hač) u Burgasu, 1853.
 
ugarski car Samuilo (991. - 1014.), sin Nikole Komita i Hripsimije Armenske, preselio je u Bugarsku tisuće armenskih obitelji iz različitih područja Bizanta. U Samuilovoj državi bilo je armenskih vojskovođa, svećenstva (kalcedonske vjeroispovijesti) i javnih djelatnika. Za vrijeme Samuilova carevanja u Bugarskoj se je pojavilo mnoštvo toponima, dio kojih je sačuvano i danas: Armenco, Armenci, Armenika, Armenio, Jermenci, Jermenkova, Armencio itd. Bizantski carevi armenskoga podrijetla Konstantin V. Kopronim (vladao od 741. - 775.) i Ivan I. (Hovhannes) Cimik (vladao od 969. - 976.) preselili su velik broj Armenaca pavlina (ili pauliciana, odnosno pavlićana) u Trakiju i južne regije tadašnje Bugarske kao graničare. U 10. st. pod utjecajem pavlina nastaje u Bugarskoj bogumilstvo koje je nazvano po popu Bogumilu. Kasnije su bizantski carevi vodili žestoku borbu protiv pavlikijana. Za vrijeme Osmanskoga Carstva mnogi su pavlikijani primili katoličanstvo, a dio njih se je preselio, primjerice, u Banat (Banatski Bugari) i druge regije srednje i istočne Europe.
 
Osobito mnogo Armenaca se je preselilo u Bugarsku nakon pokolja 1890. god. od strane osmanskoga sultana, kalifa Abdula Hamida II. (vladao od 1876. - 1909.). Za vrijeme balkanskih ratova 1912. - 1913. god. armenska zajednica je imala više od 40.000 ljudi, mnogi od njih su se preselili zajedno s Bugarima u Argentinu, Čile, Urugvaj. Kasnije se dio Armenaca iz Bugarske preseljava u Francusku i SAD. Mnogi armenski vojnici sudjeluju u Prvom balkanskom ratu 1912. god. Bugarske, Crne Gore, Grčke i Srbije protiv Osmanskoga Carstva. Vojskovođa Andranik Ozanjan (1865. - 1927.) i Garegin Nžde (1886. - 1955.) su formirali armensku dragovoljačku satniju koja se je borila 1912. god. u sastavu Treće bugarske brigade protiv turske vojske. Za aktivno sudjelovanje i pobjede u ratu vojskovođa Andranik od bugarske vlade dobiva 16. siječnja 1913. god. bugarsko državljanstvo, mirovinu i časnički čin. Odlikovan je bugarskim vojnim križevima “Za hrabrost” različitih stupnjeva. Genocid nad Armencima 1915. god. povećao je broj armenskoga stanovništva u Bugarskoj. Armenski iseljenici su se počeli aktivno uključivati u bugarsko društvo, otvarajući škole, crkve i dobrotvorne organizacije. U Sofiji, Varni i Plovdivu su počeli izlaziti armenski listovi. Nakon pada SSSR-a iz Armenije i drugih bivših sovjetskih republika val useljavanja Armenaca u Bugarsku se je povećao.
 
Većina Armenaca danas živi u gradovima: Plovdiv, Varna, Sofija, Burgas, Ruse. Postoji nekoliko društvenih i kulturnih organizacija kao npr. Svearmenski dobrotvorni savez, savez "Jerevan", Armenski školski savez "Surb Hovagimjan", Savez armenske kulture i umjetnosti, Savez "Mesrop Maštoc". Djeluje nekoliko škola i crkava, izlazi nekoliko listova: "Jerevan" (Sofija), "Van" (Plovdiv), "Hayer" (Burgas). Prema neslužbenim podatcima u Bugraskoj živi od 10.000 do 35.000 Armenaca. Armenska zajednica u Bugarskoj sačuvala je svoju etnokulturnu istobitnost (identitet), dobro se uklopivši u bugarsko društvo.
 

Artur Bagdasarov, HKV

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Nedjelja, 21/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1723 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević