Get Adobe Flash player
Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

Svima kojima je Zdravko Mamić smetnja žrtve su opsjene, obmane i...

Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

On je jednostavno jednostavan, neponovljiv, prisutan u svakom domu, bećar,...

Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

To nije bio nikakav ustanak domicilnih Srba, nego stravičan pokolj Hrvata...

Nastavak njegovanja fašističke tradicije

Nastavak njegovanja fašističke tradicije

Talijani podižu spomenik jednome od ideologa...

Novi župan nameće talijanski jezik

Novi župan nameće talijanski jezik

Istarska convivenza u režiji IDS-a nije suživot, nego gušenje...

  • Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

    Ciljana destrukcija ozbiljnih razmjera

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:32
  • Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

    Jal i ljubomora na Miroslava Škoru

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:28
  • Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

    Miting u Srbu trebalo bi zabraniti

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:25
  • Nastavak njegovanja fašističke tradicije

    Nastavak njegovanja fašističke tradicije

    srijeda, 17. srpnja 2019. 14:18
  • Novi župan nameće talijanski jezik

    Novi župan nameće talijanski jezik

    četvrtak, 18. srpnja 2019. 15:26

Dijete se ne boji tame sve dok je u krilu svoje mame

 
 
Plašljivi ljudi svoje godine ne broje, jer ih se – boje.
 
Godine brzo prolaze, ali s novima i nove brige dolaze.
 
Ni svaka država se svojih zakona – ne pridržava.
 
Državni službenici obično mudre prijedloge ospore, ako dolaze iz dijaspore!
 
Hrvatsku dijasporu čežnja za Dom slama pa se tješi dijasporskim zastavama.
 
Led ljudsku ruku ne mrzne, ako se vatri približiti drzne.
 
I djecu u školi treba pitati, što ona žele čitati.
 
Kad se svi učitelji i učenici slože, i školska se lektira programirati može.
https://images.theconversation.com/files/178734/original/file-20170718-20055-7t5fh.jpg?ixlib=rb-1.1.0&q=45&auto=format&w=754&fit=clip
Mala djeca nisu samo i mali gnjavatori, već i novog doba kreatori.
 
Pravedni zakoni brzo otkriju ljude koji se prave važnima - sa svjedodžbama lažnima.
 
Ne divi se kaputu što u modnom izlogu visi, sve dokle ga i probao nisi.
 
Nije čovjek svak tko ovom zemljom hodi, već čovjekom čovjek se već rodi.
 
Sve u svemu: o svemu znati je vrlo teško, jer je i znanje, ni više, ni manje, neg djelo viteško.
 
Uči dijete o životu pravom, gdje misliti treba i vlastitom glavom.
 
Tko se tuđoj nevolji smije, i njemu će drugi kasnije il' prije.
 
Ima dana što do suza bole, pa ipak se u sjećanju-vole.
 
Sjećamo se i lijepog i ružnog, al najčešće - prijatelja dužnog.
 
Kada vidiš da pijan čovjek luta, makni mu se s puta da i tebe pijanstvo ne proguta.
 
Mnogo je dana i tuge, i sreće, a koje zaborav više vratiti ne će.
 
Za koga radi predsjednik Vlade - to se već znade.
 
A za koga rade hrvatski diplomati- već sutra će se doznati.
 
Dijete se ne boji tame sve dok je u krilu svoje mame.
 
Jabuke, kruške i šljive su hranjive i jestive, dok riječi lažljive nisu obranjive ni probavljive. 
 
Dok se zlo još dogodilo nije, pruži mi ruku, pa ću i ja tvoju odagnati muku i pružiti ruke obadvije.
 

Malkica Dugeč, 17. 2. 2019.

Neki mrze druge, a neki i prve

 
 
Ni svi sinoptičari nisu neki proroci.
O francima i kreditima svakodnevno, a o siromašnima, bolesnima i invalidima ponekad.
Od svih ljubavi najjača je prema susjedi.
Od svih životinja ljudi najviše vole kune.
Oni ne podnosi stare, makar bile i materinske riječi.
http://www.cavalierassociates.com/wp-content/uploads/2016/10/wealthy-family.jpg

 

NEKAD PRIJE

 
Ako se i Srb priključi krajnjoj desnici bit će to veliko pojačanje za bratstvo i jedinstvo.
Ako s govornom manom može biti nadbiskup može i učitelj.
Ako je majka pacijentica, kći je pacijentičica.
Bolje je imati bogate nego lijepe roditelje.
Budući da su Srbi nekim Hrvatima uzor možemo očekivati demonstracije.
Ex-Papa u slobodno vrijeme proučava seksualizam kao svjetsku civilizacijsku pojavu vjernika i nevjernica.
Govore i pišu protiv Kolindače što je dobro jer im je stala na žulj.
Hadezeovcima je do seksa makar bio i bez kvačice.
Himna nije sporna jer nema kockica.
I dimnjačara ima zgodnih.
 
Imamo kojekakvih sabornjaka: jedni jedu burek, drugi povraćaju, treći bi se nosali, a četvrti bi i braću ubijali – sve za Hrvatsku.
Je li efektniji nakit čokoladni dukat ili sunčane naočale?
Je li mržnja kronična ili neizlječiva bolest?
Je li najstarije zanimanje politika ili kupleraj?
Još uvijek nismo riješili je su li bijele kockice, a crveni kvadratići .
Jugosloveni se još uvijek hvale masovnom Titinom pogrebu, a sljedeći put bit će i više što je i zaradio.
 
Lako je biti ponizan onom koji ništa nema.
Lako ti je biti lijep dok si mlad.
Lakše je biti favorit nego pobjednik.
Najbolji protivnički igrač bio je Svetisav Kretenović.
Najljepše su sadržajne pjesme tipa prostog bećarca, inati se Slavonijo ili ona „nemam ništa u planu, ali imam slabu hranu“.
Na portalima je zabranjeno ružno pisati o onima koji što ružno čine.
Na poštene izbore dolaze i nepoznati nepošteni.
 
Neki mrze druge, a neki i prve.
Nekom dobro stoje naočale, nekom nešto.
Nije li se i Isus bavio politikom?
Novinar zatekao odgovornog na Trgu žrtava fašizma i požalio se da cucki i kujice i dalje neovlašteno ostavljaju svoje tragove, a ovaj zatečen reče da još do njega nije stigla ta informacija, ali da će svoj dio posla savjesno i odgovorno odraditi kompetentne institucije. Doviđenja!
 

Martin Jakšić

Tradicijski drveni brodovi danas imaju drukčiju namjenu od one za koju su građeni

 
 
U Betini je u subotu 8. lipnja 2019. godine svečano otvoren jedinstveni Muzej na otvorenom, kojim se u postav Muzeja betinske drvene brodogradnje na neinvazivan, diskretan način uključuje cijeli Trg na moru i Mul, zajedno s 50 brodova koji na najbolji način u svom prirodnom ambijentu svjedoče o vrsnoj tehnici tradicijske drvene brodogradnje, ali i o načinu održavanja, njihovoj višestrukoj namjeni, o jedrenju i tradicijskim materijalima.
http://mbdb.hr/wp-content/uploads/2018/10/275.jpg
Interes za zaštitom tradicijskih brodova posljednjih desetljeća je prisutan u cijeloj Europi. Osim samih brodova, štiti se prostor u kojem su na vezu, ljudi koji se njima koriste te građevine vezane uz lokalnu pomorsku baštinu. Niz je primjera lučkih privezišta koja u prvom planu imaju tradicijske brodove. Oni predstavljaju baštinu i identitet područja kojim plove, te time postaju važan kulturni sadržaj. Imaju važnu ulogu i u turizmu. Veća lučka područja uz obalu, posebice ona napuštena ili devastirana, s ostatcima tehničkih pogona često su nelijep prizor. Potrebni su kompleksni projekti da se takvi prostori obnove i prezentiraju na dobar način, da ne djeluju agresivno u prostoru, a da sačuvaju svoj izvoran oblik. Lučki gradovi i naselja obiluju industrijskom arhitekturom, a broj poznatih dobrih primjera obnove i revitalizacije je poprilično malen. Proces preobrazbe nekadašnjeg lučkog područja u funkcionalnu jedinicu mora biti dobro promišljen, a da se sačuva identitet.
 
Tradicijski drveni brodovi danas imaju drukčiju namjenu od one za koju su građeni. Osim nekih koji i dalje služe za obavljanje primarnih djelatnosti, većina njih se koristi u edukacijske svrhe, za promidžbu, turizam ili za razonodu. Zbog zahtjevnosti održavanja drvenog broda stari vlasnici ih se odriču, a novi to postaju isključivo iz ljubavi prema tradicijskoj gradnji. Održavati drveni brod zahtijeva vremena i novčanih sredstava. U primjerima dobre prakse može se vidjeti da pojedine države štite i subvencioniraju tradicijsku brodogradnju, posjedovanje tradicijskih plovila, korištenje istih u privredne svrhe, osiguravaju besplatan vez i potiču prenošenje znanja o brodogradnji i pomorskim vještinama.
Istaknuvši zadovoljstvo nastojanjima i naporima koja se ulažu u očuvanje i promociju Umijeća gradnje kao nematerijalne kulturne baštine, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je da su za sve uspjehe jednako tako zaslužni i brodograditelji, kalafati, koji svoja znanja i vještine nesebično prenose mlađim generacijama. Ministrica je kao najvrjednije nematerijalno dobro istaknula prisutnu snažnu vezu lokalne zajednice s brodograditeljima i vlasnicima brodova što  potvrđuje i sam naziv ove komunikacije između lučice i Muzeja koja nosi naziv 'Staza brodograditelja'.
U njoj je mjesto našlo 40 imena betinske brodogradnje. Imena preostalih brodograditelja nalaze se na vanjskoj strani muzejskih zidova. Kao dio Muzeja na otvorenom neposredno uz lučicu je 2016. godine izrađen i postavljen spomenik brodograditeljima, rad akademskog kipara Roberta Jozića.
 
Muzealizacijom glavnog mjesnog trga i upravljanjem mjesnom lučicom Muzej betinske drvene brodogradnje se dodatno pojačala komunikacija i suradnja s brodograditeljima i vlasnicima brodova, koji su ujedno najzahvalniji volonteri u svim muzejskim aktivnostima. Brodovi imaju svoju poziciju u lučici analogno reprezentativnosti, izvornosti gradnje, održavanosti, o jedrenju i poštivanju tradicijskih materijala i elemenata u opremanju. U lučici u dijelu pod koncesijom Muzeja betinske drvene brodogradnje mjesto veza dobiva brod, a ne vlasnik. Pravo veza odlučuje stručni savjetodavni odbor izabran od strane Muzeja. Odbor se sastaje najmanje jedan put godišnje i radi reviziju brodova, ocjenjuje njihovo stanje, razmatra nove zahtjeve i odlučuje o budućem razmještaju.
Na području lučice postavljene su četiri informativne table, jedan trostrani totem i 50 registarskih brojeva koji označavaju pozicije pojedinih brodova. Svaki brod je dobio jednu pokretnu tablu - muzejsku legendu koja je istaknuta na pramcu, s povijesnim podatcima i tehničkim karakteristikama.
 
Značajne nagrade koje je muzej osvojio u svom četverogodišnjem radu, od kojih i ona posljednja, ovogodišnja Nagrada europske baštine/Europe Nostre za postignuća na području edukacije, usavršavanja i podizanja svijesti ostat će trajno zabilježena kao pozitivan primjer muzejske prakse.
Otvaranje muzeja održalo se u okviru međunarodnog Foruma pomorske baštine Mediterana kojeg organizira Udruženje pomorskih muzeja Mediterana (Association of Mediterranean Maritime Museums – AMMM). Naime, Muzej betinske drvene brodogradnje bio je domaćin ovogodišnjeg jubilarnog 25. foruma kojem su se pridružili i članovi europske organizacije za zaštitu maritimne kulturne baštine European Maritime Heritage – EMH. Teme koje su se obrađivale odnosile su se na zaštitu i očuvanje baštinskih luka i popularizaciju tradicijskih sadržaja u priobalnim područjima kroz organizaciju različitih aktivnosti, regata na jedra ili vesla, degustacija ili uprizorenja narodnih običaja. Forumu je prisustvovao velik broj stručnjaka iz vodećih europskih muzeja, strukovnih organizacija i udruženja.
 
Sudionici foruma govorili su o važnosti umrežavanja srodnih organizacija koje djeluju na polju očuvanja pomorske baštine te kako prebroditi izazove i probleme s kojima se susreću u radu. Naglasak je bio na zaštiti drvenih brodova, prostora u kojem se oni nalaze i ljudi koji njima upravljaju. U primjerima dobre prakse prezentirani su primjeri pojedinih država koje skrbe i subvencioniraju svoju tradicijsku brodogradnju, posjedovanje tradicijskih plovila, njihovo korištenje u privredne svrhe i potiču prenošenje znanja o brodogradnji i pomorskim vještinama.
 
Popularizacija baštinskih sadržaja dovodi do konstantnog povećanja broja festivala i događanja koji za cilj imaju očuvanje i promicanje pomorskog kulturnog naslijeđa na Mediteranu. Posljedično, raste i broj zainteresiranih pojedinaca. Javne, privatne, profitne i neprofitne organizacije živom održavaju pomorsku baštinu, podižu svijest o njenoj vrijednosti u javnom mnijenju. Čine to svakodnevnim djelovanjem, organiziranjem manifestacija, višednevnih festivala, foruma, edukacija i međusobnim umrežavanjem. Poseban značaj imaju luke i primorska mjesta koji su na sebi svojstven način obilježeni pomorskom baštinom. Njihovi stanovnici identificiraju se s mjesnom pomorskom tradicijom i brodovima te ju pretvaraju u kulturnu baštinu kojom se ponose i žele je zaštititi. Na tom tragu su nastali današnji veliki pomorski festivali koji populariziraju povijesne brodove i luke. Od prvotnih plemenitih ideja do kasnije realizacije projekta i višegodišnje opstojnosti mnogobrojne su prepreke.
 
Idejni začetnici takvih događanja su pojedinci, entuzijasti, udruge i neprofitne organizacije, potom muzeji, ekomuzeji i društveni centri. Cilj im je sačuvati i promicati jedinstvene sadržaje iz svijeta mora da bi bili dostupni i sutra. Velik je udio volonterskog rada u svim aktivnostima. Potrebna je suradnja sa srodnim organizacijama i vidljivost u očima javnosti. Očuvanje i promicanje pomorskog kulturnog naslijeđa aktualiziralo se krajem 20. stoljeća, a trend traje i danas. Raste broj zajednica koje se odvaže na korak naprijed. Činjenica jest da bi nebrojena plovila već bila otpisana da im nije udahnut nov život inspiriran pokretom očuvanja baštine, a u povijesnim lukama bi baštinske sadržaje zamijenili komercijalni.
 

Nives Matijević

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Nedjelja, 21/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1634 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević