Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Predstavljena monografija Općine Lećevica

 
 
Povodom 150. obljetnice Narodne općine Lećevica u pinakoteci samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u subotu 21. listopada predstavljena je Spomen - knjiga Općina Lećevica u riječi i slici prof. Mate Matasa. Općina Lećevica predstavlja jednu od manjih upravno-teritorijalnih jedinica u Hrvatsskoj (87,66 km2), sa, u posljednjem popisu je imala samo 683 stanovnika, a prostire se u srednjem dijeli Dalmatinske zagore između Kozjaka i Opora na jugu te Moseća na sjeveru. Teritorijalno pripada Šibenskoj županiji. O knjizi su govorili načelnik Općine Lećevica Ante Baran, predsjednik Kulturnog sabora Zagore Nedjeljko Marinov, recenzent Petar Matković, fra Hrvatin Gabrijel Jurišić i autor.
http://radio.hrt.hr/data/article/155965_cf355db7d1c1c991d46b.jpg
Knjiga je sadržajno raznolika. Ona nas kroz 280 stranica podijeljenih kroz 9. poglavlja vodi kroz prostor i vrijeme od najranijeg doba do današnjih dana. Knjiga je jedna "mala znanstvena monografija" grafički je besprijekorno napravljena, a tekst je prilagođen široj i stručnoj javnosti. Kroz knjigu upoznajemo prirodnu osnovu (reljef, geomorfologiju). U reljefu lečevačkog kraja ističu se tri raznolike reljefne cjeline, tj. usporedno nizovi vapnenačkih usvišina (bila), udoline i vapneničkih zaravni te klimatska obilježja, kulturnu baštinu (kulturna dobra: arheološke spomenike, graditeljsko nasljeđe), nematerijalnu kulturnu baštinu (narodne pjesme, godišnje običaje). Prati demografski razvoj od početka 18. st. do danas te gospodarske prilike lećevačkog kraja s težištem na razdoblje uzgoja duhana.
 
U knjizi se donosi povijesni prikaz teritorijalnog ustroja (od razdoblja narodne Hrvatske države pa kroz sva povijesna razdoblja). Tako je knjiga nastala u svrhu obilježavanja 150-e godišnjice osnutka narodne općine Lećevica 1866. godine. U knjizi su obrađena naselja: Divojevići, Kladnjice, Lećevica i Radošić - sastavnice današnje općine Lećevica, kao i crkveno-teritorijalni ustroj i sakralni objekti lećevičkog kraja od sredine 18. stoljeća do novijeg doba sa 4 župe koje djeluju ili su djelovale na području općine sadašnje ili nekadašnje općine Lećevica, župe: Radošić, Lećevica, Čvrljevo i Brštanovo koje pripadaju šibenskoj biskupiji s opisom svih crkava i drugih sakralnih objekata. U prilogu knjige je i popis župnika  svih Župa od njezina osnivanja do naših vremena.
 
„Nadam se da će naša spomen-knjiga ili 'lećevački libar' u kojem jesu zabilježene značajne geografske i povijesne činjenice lećevačkog kraja. Njegovi narodni običaji, govor, pjesme i sl. veseljem prihvatiti i njome se ponositi svi oni koji su rođeni i žive u tom dijeli 'Lijepe Naše'. Očekujemo da će ona zanimati i one čiji korijeni sežu do lećevačkog kraja kao i sve duge prijatelje toga prostora za koji ih vežu emocionalni ili poslovni rezultati“ kazao je autor i urednik prof. Mate Matas. Na kraju predstavljanja fra Hrvatin je kazao kako bi uz Bibliju svaka kuća trebala imati ovu spomen knjigu. U kulturno zabavnom programu sudjeovali su članovi Klturno-umjetničkog društva „Srce Zagore“ koji su pokazali pjesme i običaje koji krase taj dio splitskog zaleđa.
 

Ivica Luetić

Usnuti naš nedosanjani san

 
 
Moja ljubav žudi za tobom
Poput  gorskg potoka,
Koji izvire iz djevičanskih stijena
I strpljivo migolji kroz klisure i kanjone
Tražeći put do morske pučine
Da se ušulja u plava njedra i sjedini s njome.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSc3KJd2k-vUDB1l0NDa8itWQDYF1LLNWzMtqEirERjpYe4rSgOwQ
Da postanu jedan val, jedna bonaca,
Jedna bura i oluja, beskrajno plavetnilo.
Po kome će ploviti radost i tuga,
Beznađe i nada, plač, i smijeh,
Mladost i starost - molitva i grijeh.
 
Ljubavi moja, u besanim noćima
Spjevo sam ti najljepše pjesme - božanstvene ode,
Koje nikada nisam pretočio u tvoje srce.
One u mojoj neizmjernoj tuzi i sreći
U dnu duše još uvijek strpljivo čekaju
Kao nijeme i tople neizgovorene riječi.
 
One su poput zarobljenog slavuja koji iz krletke
Čeznutljivo gleda u razdragane vjesnike proljeća,
I sluša rojeve pčela koje su u krošnjama
Proljetnih teršanja opijene mirisom i šarenilom boja
Leteći s cvijeta na cvijet - stvorile sebi jedinstven svijet.
 
Svaki moj stih ukomponiran u ljubav, odu i sonet,
Strpljivo čeka u njedrima nade
Svoje vrijeme i svoj dan,
Kada ćemo u poljima ocvalih makova
Opijeni božanstvenim mirisom - usnuti naš nedosanjani san.
 

Pejo Šimić

Rasprodaja djedovine

 
 
Daleko smo dogurali.
Ni trunka povjerenja se nema,
Ni u koga.
Beznadna je svaka perspektiva.
Mladi bježe glavom bez obzira.
Nije važno kuda.
http://www.liveandletlivefarm.org/graphics/tackshop1.jpg
Što dalje, što dulje,
Zauvijek.
Gorki su zalogaji hljeba,
U prostoru i vremenu,
Kad svoj na svome,
Nisi svoj.
Kuće i zemlja se napuštaju.
Djedovina se prodaje,
U bescijenje.
Trnje, korov i drač,
Prekrivaju njive.
Zarasli su putovi i staze.
Opustjela su sela,
Poluprazni su gradovi.
Ne čuje se dječja cika,
Ni plač novorođenog djeteta.
Mirnodopski rat caruje.
Politička elita ratuje.
“Desničari” plešu kazačok.
Ljevičari gube kompas.
Jedni drugima ulaze u domenu.
Svoj posao nitko ne radi.
Osnivaju se povjerenstva.
Traži se opći krivac.
Insignije zemljom putuju.
Prvaci se nadmudruju.
Sirotinja škrguće desnima.
Kruha već odavno nema.
Borbena eskadrila dolazi.
Tad’ ćemo biti država.
Nismo mi gori od Srba.
Ne prepoznajemo ironiju,
U nametnutom natjecanju.
Ne vidimo sprdnju,
U odavanju počasti.
Plači voljena zemljo!
Mi više suza nemamo.
 

Ankica Benček

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1174 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević