Get Adobe Flash player
Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Sljedeće godine neka Tomislav Ivić štafetnu palicu preda...

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Definicija jednog nacionalnog identiteta negativnim naglašavanjem,...

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Pupovčeve velikosrpske Novosti šire najgori govor mržnje protiv...

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

Pupovče, spusti se u Šaranovu Jamu i pobroji virtualne...

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Partizani su se borili za obnovu Jugoslavije, a ne za slobodnu...

  • Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:53
  • Što danas Hrvate sjedinjuje?

    Što danas Hrvate sjedinjuje?

    srijeda, 19. lipnja 2019. 08:04
  • Faktograf je poticatelj govora mržnje

    Faktograf je poticatelj govora mržnje

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:21
  • I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:50
  • Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:13

Prvi doseljenici su bili vojnici armenskih postrojbi bizantske vojske

 
 
Povijest armenske kolonije u Bugarskoj počinje početkom 5. stoljeća. U vrijeme Bizantskoga Carstva carevi armenskoga podrijetla, koji su vladali tom zemljom, počeli su seliti Armencе i širiti svoju vlast na stvarajuću bugarsku državu. U 9. st. uz pomoć bizantske carice armenskoga podrijetla Teodore Mamikonjan (815. - 867.) kršćanstvo je u Bugarskoj proglašeno državnom religijom. Prvi doseljenici su bili vojnici armenskih postrojbi bizantske vojske. Od 997. do 1018. u Bugarskoj je vladala dinastija Komitopulija (arm. Komsadzag) koja je vodila podrijetlo od Komita i Hripsimije Armenske.
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/18/Armenci_Bugarska1_4.jpg
Armenska crkva Svetoga Križa (Surb Hač) u Burgasu, 1853.
 
ugarski car Samuilo (991. - 1014.), sin Nikole Komita i Hripsimije Armenske, preselio je u Bugarsku tisuće armenskih obitelji iz različitih područja Bizanta. U Samuilovoj državi bilo je armenskih vojskovođa, svećenstva (kalcedonske vjeroispovijesti) i javnih djelatnika. Za vrijeme Samuilova carevanja u Bugarskoj se je pojavilo mnoštvo toponima, dio kojih je sačuvano i danas: Armenco, Armenci, Armenika, Armenio, Jermenci, Jermenkova, Armencio itd. Bizantski carevi armenskoga podrijetla Konstantin V. Kopronim (vladao od 741. - 775.) i Ivan I. (Hovhannes) Cimik (vladao od 969. - 976.) preselili su velik broj Armenaca pavlina (ili pauliciana, odnosno pavlićana) u Trakiju i južne regije tadašnje Bugarske kao graničare. U 10. st. pod utjecajem pavlina nastaje u Bugarskoj bogumilstvo koje je nazvano po popu Bogumilu. Kasnije su bizantski carevi vodili žestoku borbu protiv pavlikijana. Za vrijeme Osmanskoga Carstva mnogi su pavlikijani primili katoličanstvo, a dio njih se je preselio, primjerice, u Banat (Banatski Bugari) i druge regije srednje i istočne Europe.
 
Osobito mnogo Armenaca se je preselilo u Bugarsku nakon pokolja 1890. god. od strane osmanskoga sultana, kalifa Abdula Hamida II. (vladao od 1876. - 1909.). Za vrijeme balkanskih ratova 1912. - 1913. god. armenska zajednica je imala više od 40.000 ljudi, mnogi od njih su se preselili zajedno s Bugarima u Argentinu, Čile, Urugvaj. Kasnije se dio Armenaca iz Bugarske preseljava u Francusku i SAD. Mnogi armenski vojnici sudjeluju u Prvom balkanskom ratu 1912. god. Bugarske, Crne Gore, Grčke i Srbije protiv Osmanskoga Carstva. Vojskovođa Andranik Ozanjan (1865. - 1927.) i Garegin Nžde (1886. - 1955.) su formirali armensku dragovoljačku satniju koja se je borila 1912. god. u sastavu Treće bugarske brigade protiv turske vojske. Za aktivno sudjelovanje i pobjede u ratu vojskovođa Andranik od bugarske vlade dobiva 16. siječnja 1913. god. bugarsko državljanstvo, mirovinu i časnički čin. Odlikovan je bugarskim vojnim križevima “Za hrabrost” različitih stupnjeva. Genocid nad Armencima 1915. god. povećao je broj armenskoga stanovništva u Bugarskoj. Armenski iseljenici su se počeli aktivno uključivati u bugarsko društvo, otvarajući škole, crkve i dobrotvorne organizacije. U Sofiji, Varni i Plovdivu su počeli izlaziti armenski listovi. Nakon pada SSSR-a iz Armenije i drugih bivših sovjetskih republika val useljavanja Armenaca u Bugarsku se je povećao.
 
Većina Armenaca danas živi u gradovima: Plovdiv, Varna, Sofija, Burgas, Ruse. Postoji nekoliko društvenih i kulturnih organizacija kao npr. Svearmenski dobrotvorni savez, savez "Jerevan", Armenski školski savez "Surb Hovagimjan", Savez armenske kulture i umjetnosti, Savez "Mesrop Maštoc". Djeluje nekoliko škola i crkava, izlazi nekoliko listova: "Jerevan" (Sofija), "Van" (Plovdiv), "Hayer" (Burgas). Prema neslužbenim podatcima u Bugraskoj živi od 10.000 do 35.000 Armenaca. Armenska zajednica u Bugarskoj sačuvala je svoju etnokulturnu istobitnost (identitet), dobro se uklopivši u bugarsko društvo.
 

Artur Bagdasarov, HKV

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Četvrtak, 27/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1428 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević