Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Nekada se čini da su otvorenja izložbi suvišna, ali to nije tako

 
 
"Skrivena ljepota prirode" naziv je najnovije izložbe dubrovačke akademske slikarice Ivane Jovanović Trostmann koju je 9. studenog otvorila u Rimu. Pejzaži, lik Isusa Krista, anđeli, ali i apstrakcije samo su dio bogatog opusa ove poznate dubrovačke umjetnice s kojom smo za čitatelje porazgovarali o njezinoj prvoj samostalnoj izložbi u Vječnom gradu.
https://www.nportal.hr/media/k2/items/cache/b85ef67f9e5e858297cf0000558fc364_L.jpg
• Koje ste motive ovoga puta predstavili talijanskoj publici?
- Ovo mi je prva samostalna izložba u Rimu. Otvorena je u francuskom Institutu svetoga Luja, a odabrala sam dio opusa s motivima cvijeća, pejzaža i anđela. Riječ je o 20 radova u tehnici ulja ili akrilika na platnu, slike su većeg formata i izložene su u galerijskom prostoru Instituta gdje će ih se moći razgledati idućih 18 dana. Izložbu su otvorile potpredsjednica Udruge hrvatsko - talijanskog prijateljstva Svjetlana Lipanović, dr. sc. Katja Bakija, poznata rimska likovna kritičarka Mara Ferloni i predstavnica za kulturu pri Veleposlanstvu RH u Rimu Tamara Perišić. Jako sam zadovoljna, izložba je lijepo protekla.
 
• Već ste nekoliko puta izlagali u Rimu. Kako je došlo do inicijative o samostalnoj izložbi u Vječnom gradu?
- Tako je, ovo mi je već četvrta izložba u Rimu, s time da su do sada bile tri kolektivne s umjetnicima Italije i Španjolske. Sve su one napravljene u organizaciji potpredsjednice Udruge hrvatsko - talijanskog prijateljstva Svjetlane Lipanović koja u Rimu živi cijeli život i bavi se umjetnošću. Ta udruga postoji u Rimu već dugo godina te povezuje umjetnike Hrvatske i Italije. Tako sam jednom prilikom predstavljala Hrvatsku na izložbi 42 umjetnice Europe koju je ova Udruga organizirala. Imali smo ovog puta u Rimu i lijep susret rektorom Zavoda sv. Jeronima gdje sam kao članica molitvene zajednice Effatha poklonila sliku Isusa Krista i to nam je bila prigoda da se taj institut poveže s Dubrovnikom i zajednicom Effathom. U Rimu mi se sviđa njihov angažman oko umjetnosti, jako se puno trude i ulažu u umjetnost te su vrlo zainteresirani za suradnju s našim gradom i umjetnicima.
 
• S Vama je i ovog puta bila dr. sc. Katja Bakija?
- S Katjom Bakijom već dulje vrijeme surađujem na području kulture. Ona je 2010., kada je Pečuh bio prijestolnica europske kulture, organizirala izložbu u sklopu galerije Čopor - Horda u Pečuhu. Htjela je da jedan slikar predstavlja kulturu Dubrovnika pa sam tako imala samostalnu izložbu na kojoj sam izložila radove većih formata s tematikom grada Dubrovnika u Hrvatskom kazalištu u Pečuhu.
 
Koju biste poruku željeli da gledatelj iščitava iz Vaših dijela?
- Mislim da je bitno da čovjek radi ono što ga ispunja. Meni je slikarstvo način da imam neki svoj mikrosvijet u kojem mogu biti zadovoljna i sretna, ali on nije bijeg od stvarnosti, već izraz moje potrebe za likovnim stvaralaštvom. Tako mogu dati nešto svijetu, što će drugima uljepšati život. Nekada se čini da su otvorenja izložbi suvišna, ali to nije tako. Na njima dajemo priliku drugim ljudima da se lijepo osjećaju, da posjete izložbu, da se druže. Tako je i ova nova izložba u Rimu urodila plodom jer je otvorila nove puteve susreta Dubrovnika i Rima. Na otvorenju je bilo dosta ljudi koji se bave umjetnošću dugo godina pa je lijepo tim putem ostvariti nove kontakte. Naš kulturni život tako se povezuje s kulturom grada Rima, to je jedan put prema naprijed.
 
• Radite i kao likovni pedagog u Umjetničkoj školi. Kako umjetnost približiti mladima?
- Lijep je to posao, mladi vole slikati, osjećaju se tu slobodno, rasterećeno. Mogu povremeno odustati ili ne raditi, ali se opet vraćaju tome jer to vole. Mislim da se vrlo bitno baviti umjetnošću jer ona pruža slobodu, svijet koji je paralelan s ovim, a opet slobodan. Neke se stvari možda ne mogu promijeniti u realnosti, ali zato kroz umjetnost možemo napraviti stvari onakvima kakve ih želimo.
 
• Prije više od godinu dana u Sponzi ste predstavili svoj projekt "Dolazak" s tematikom lika Isusa Krista. Što je sljedeće?
- Napravili smo službeni dogovor za izložbu Isusa Krista u Rimu. Vjerojatno će tu biti izloženi veći formati s Isusovim likom. Takav me način likovnog izraza raduje i omogućuje mi ući u nešto što je duhovno i čisto te u krajnjoj liniji istina. Unutar te tematike čovjek razmišlja o smislu života, prolaznosti, ali ivječnim istinama koje su prava srž svih nas. U krajnjoj mjeri, možemo raditi što želimo i tako se ponašati, ali ipak neke osnovne vrijednosti ostaju čiste i nedotaknute. Mislim da nam je tu Isus Krist lik koji pokazuje Put, Istinu i Život, pravu realnost života koju mi možemo uljepšati ili ponekad sakriti.
 

Leona Rašica, https://www.nportal.hr/kultura/8864-ivana-jovanovi%C4%87-trostmann-mijenjati-svijet-kistom?tmpl=component&print=1

Ovako bi izgledao slavenoserpski Rajićev jezik
 

 
Ozbiljno štivo ili basna o vuku i psu? Prije bih rekao ovo drugo.Je li Knut Hamsun Dinarac, ili Hitler? Ili Pašić ili Slobo? Dr. Jovan Cvijić piše o dinarcima sljedeće: Ljudi dinarskog tipa su često neobuzdane prirode i ne mogu lako podnijeti, čak i sitne nepravde... Česti su slučajevi da se dinarski ljudi odluče na krajnja rješenja, bez obzira na interes, na korist i na 'praktičnost', svjesni da im je život u opasnosti ili da će im ostati crn i upropašten.
https://www.biografija.org/wp-content/uploads/2017/04/jovan-cvijic2-642x340.jpg
Jovan Cvijić
 
Postoji li dinarski tip i jesu li gusle i stećci njegova slučajna granica? Danas znamo da je to ilirski tip. Za razliku od alpskog tipa koji ne može bez autoriteta, dinarski tip ne podnosi autoritet. Dinarac je večiti oporbenjak, koji se protiv nepravde često bori toliko destruktivnim motivima, da ukoliko zauzme mjesto prethodne nepravedne vlasti, on postaje još iskvareniji i od nje totalitarniji. Zašto i s kojim pravom toliko kritiziraju u Hrvatskoj marginalni ustaški pokret kada je on samo odraz srpske stoljetne politike?
Ovako bi izgledao slavenoserpski Rajićev jezik:


SERBLIJA
 

ishodjašči v Kesariju pojet pjesn siju:
 
Priskorbna gorlice! Kamo namjeraješ,
kamo l' odletaješ?
Odvješčaj na sije!
 
V inu goru odletaju,
gnezdo novo da spletaju,
tamo namjeraju.
 
Priskorbna gorlice! Kto tja odgonjajet,
zdje žit vozbranjajet?
Odvješčaj na sije!
 
Hiščni kopci i jastrebi,
snjedajušči i ogrebi
tii odgonjajut. (t.t.)

"Priče iz Vukovara" Pere Eranovića u Kaštel Sućurcu

 
 
U sklopu Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju, koji Hrvatska udruga Benedikt organizira već šestu godinu, Gradska knjižnica Kaštela organizirala je u četvrtak 16. studenog u Kino dvorani sv. Jurja u Kaštel Sućurcu izvedbu monodrame Pere Eranovića „Priče iz Vukovara“. Monodrama “Priče iz Vukovara” autorski je projekt mladog glumca Pere Eranovića, a svoju premijeru predstava je imala na “Sceni 55” splitskog HNK, upravo uoči obljetnice jednog od najtragičnijih događaja novije hrvatske povijesti. Temelj u stvaranju predstave Eranoviću su bile kratke lirske priče legendarnog ratnog izvjestitelja iz Vukovara – Siniše Glavaševića.
http://cdn-kastela.r.worldssl.net/images/stories/novosti/2017/11/eranovic.jpg
„Monodrama Priče iz Vukovara oblikuje kazališni prostor u ratno sklonište u kojem glumac ostvaruje potpun i nesebičan odnos s publikom. Glumac tako, na sat vremena postaje ratni izvjestitelj, a publika njegovi sugrađani koje on pokušava rasteretiti briga govoreći o ljubavi, životu, neprijateljima,ratu djetinjstvu… Kroz formu riječi, pjesme i pokreta – on oživljava scensku stvarnost i suprotstavlja ideje čovjeka i nečovjeka. Ta scenska stvarnost, kroz duhovite i tragične trenutke raste do te mjere da autentični ratni izvještaji Siniše Glavaševića postaju neugodno upozorenje do čega može dovesti slabljenje onog ljudskog u čovjeku. Osim što će one nešto starije podsjetiti na jedno razdoblje ponosa koji se uspio održati nad tolikim strahom i patnjom, ovaj će autorski projekt novim generacijama uputiti i opomenu da je gubljenje radosti i okretanje glave od čovjeka jednako pogubno kao i zaborav.“ (Izvor: HNK Split)
 
PRIJE 26 GODINA, 18. studenog 1991. godine, nakon duge i teške borbe, pao je jedan od najvećih simbola Domovinskog rata - herojski grad Vukovar. Toga se dana uvijek sjećamo s najvećom tugom i velikim ponosom, sjećamo se branitelja i svih žrtava, stoga jedino što možemo kazati je: "HVALA - nikada nećemo zaboraviti." Pere Eranović u monodrami “Priče iz Vukovara” postaje Siniša Glavašević, a mi – publika, postajemo svjedoci prestrašnih trenutaka koji su prethodili tom užasavajućem danu – 18. 11. 1991.(r.d.)

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 879 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević