Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Džafer-beg Kulenović: Bosanski muslimani kao cjelina su Hrvati, dio hrvatskoga naroda

 
 
Činjenicu da je Hrvatska bila stvorena i u Domovinskom ratu obranjena zaslugom i žrtvama svih državotvornih Hrvata, treba uvijek i svugdje isticati, ne samo zbog budućnosti i jedinstva hrvatskoga naroda, već i zbog same istine. Većina bosansko-hercegovačkih Hrvata, kako u domovini tako i u svijetu, uz žrtve i doprinose u obrani Bosne i Hercegovine, uložili su također i ogromne žrtve u stvaranju i obrani današnje države Hrvatske. “Na žalost šira javnost premalo zna o događajima u BiH tijekom 90-ih godina i ulozi Hrvata iz Bosne i Hercegovine u Domovinskom ratu. Medijski prostor u Hrvatskoj zatrovan je brojnim dezinformacijama o sudjelovanju i ulozi Hrvata i Hrvatske u ratu u BiH, koje sežu čak do optužbi da je Hrvatska agresor na BiH… Prema podatcima koji dolaze iz relevantnih krugova 64 % poginulih branitelja iz Oružanih snaga RH podrijetlom su iz Bosne i Hercegovine. Važno je napomenuti da bi navedene podatke trebalo svakako i znanstveno verificirati.” (Prof. Ilija Vučur: Doprinos Hrvata iz Bosne i Hercegovine u stvaranju i obrani hrvatske države, 18. prosinca 2014.).

http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/kulenovic-dzaferbeg_files/image002.jpg
Džafer-beg Kulenović
 
Bosansko-hercegovački Hrvati su uvijek, a posebno u najtežim životnim trenucima, ostali vjerni Hrvatskoj i matičnom hrvatskom narodu. U agresiji Srbije i Crne Gore na Hrvatsku, početkom devedesetih godina, mnogi od njih su vidjeli opasnost i prijetnju svim Hrvatima, a u slobodnoj i suverenoj državi Hrvatskoj vlastitu životnu opstojnost i sigurnost. Znali su da bez slobodne i suverene Hrvatske ne može biti slobodne ni suverene Bosne i Hercegovine. Tu njihovu odanost i privrženost hrvatskoj državotvornoj ideji i svomu narodu, Alija Izetbegović nikada nije mogao shvatiti, ni prihvatiti.  Što više, on i njegovi tadašnji sljedbenici naivno su, a neki i zlobno, tumačili to kao nijekanje bosansko-hercegovačke državne suverenosti i cjelovitosti. Već 1991. godine, dakle u samom početku, kada su četnički dobrovoljci iz Srbije i Crne Gore, uz podršku JNA, krenuli protiv hercegovačkih Hrvata, Izetbegović, koji je trebao biti predsjednik svih građana u BiH, izjavom, “ovo nije naš rat,” okrenuo je leđa tom, za njega i njegove vjerske fundamentaliste, nepoželjnom dijelu sugrađana. Odričući se njih, Izetbegović se je defacto odrekao cjelovitosti i suverenosti Bosne i Hercegovine. To je bio jedan od glavnih razloga za kasnija nepovjerenja i ratne sukobe između bosansko-muslimanske i hrvatsko-katoličke strane u Bosni i Hercegovini. Pogriješku koju je napravio Alija Izetbegović nikada ne bi učinili pravi politički predstavnici bosansko-hercegovačkih muslimana, ljudi poput dr. Džafer-bega Kulenovića, o kojemu je hrvatski povjesničar, franjevac, dr. Dominik Mandić napisao: “Godine 1920. bio je izabran za zastupnika u ustavotvornoj skupštini u Beogradu u kojoj je glasovao protiv vidovdanskog ustava. Za ustavne debate rekao je: ‘Pitate me, čija je Bosna i Hercegovina? U prvom redu nas Bosanaca i Hercegovaca. A provedite slobodne izbore, pa ćete vidjeti, da je BiH hrvatska.’ Nakon smrti dr. Mehmeda Spahe (29. V. 1939.), kada je bio izabran predsjednikom jugoslavenske, muslimanske organizacije u BiH, dao je načelnu izjavu koju je novinarima u tri navrata ponovio: “Gospodo, ja sam Hrvat i hrvatski nacionalist... I ne samo da sam ja Hrvat i hrvatski nacionalista nego su i bosanski muslimani kao cjelina Hrvati, dio hrvatskoga naroda…” (Dr. o. Dominik Mandić: Etnička povijest Bosne i Hercegovine”, Rim 1967., str. 422.). Ante Starčević, te braća Stjepan i Antun Radić smatrali su bosansko-hercegovačke muslimane dijelom hrvatskoga naroda i zato “nisu svojatali Bosnu i Hercegovinu kao područje, nego su u prvi red stavljali narod u tim pokrajinama i jedinstvo u etničkom smislu potkrepljivali su povijesnim, državotvornim argumentima.” (Dr. Ivo Korsky)
 
Velikosrpska politika prema muslimanima
 
Srpska politika prema bosansko-hercegovackim muslimanima bila je potpuno drukčija od hrvatske. Muslimani su u očima Srba bili glavna prepreka priključenja Bosne Srbiji i zato je srpski cilj bio potpuno iskorijeniti muslimane iz Bosne i Hercegovine. Za vrijeme jednog sastanka između Srba i Hrvata u Nici 1916. godine, netko je upitao sprskog ministra Protića što će biti s muslimanima, a on je odgovorio: „Prepustite to nama. Mi imamo rješenje. Kada naše trupe dođu na Drinu dat ćemo Turcima 24 do 48 sati da se vrate u pradjedovsku vjeru. One koji se ne budu pokrstili, zaklat ćemo na isti način kao što smo to već uradili u Srbiji."
 
Partizansko-četnički progoni i pokolji bosansko-hercegovačkih muslimana u vrijeme Drugog svjetskog rata bili su odraz i nastavak velikosrpske politike iz stare Jugoslavije, čiji je cilj bio potpuna eliminacija muslimanskog življa. Pokolj nedužnih muslimana u Srebrenici 1995. godine bio je nastavak te sulude politike i velikosrpskog plana. Dr. Smail Čekić s pravom ističe da je pokolj nad muslimanima u Srebrenici bio rezultat kontinuirane srpske i crnogorske politike, koja je “razrađena i uobličena u Njegošovom Gorskom vijencu, Garašaninovom Načertaniju iz 1844, politici kraljevske Srbije, jezičnom nacionalizmu Vuka Karadžića, materijalima Krfske deklaracije 1917, nacionalističkim programima srpskih građanskih krugova, koje je najasnije izražavao Srpski kulturni krug i razna srpska društva, udruženja i Srpska pravoslavna crkva, genocidnom programu četničkog pokreta Draže Mihaolovića od rujna 1941. i njegovoj Instrukciji od 20. prosinca iste godine o istrebljenju muslimana, zaključcima četničke konferencije u Šehovcima (početkom siječnja 1943.), programskim dokumentima SANU-a, historiografskim, filozofskim i književnim radovima Vase Čubrilovića, Dobrice Ćosića, Milorada Ekmečića, Veselina Đuretića, Vasilije Krestića, Mihajla Markovića i dr.; strateškim planovima vojnog vrha SFRJ i državnog političkog rukovodstva Srbije...” (Smail Čekić: Uzroci, ciljevi i razmjeri agresije na Bosnu i Hercegovinu 1991.-1995., VKBI, Sarajevo, 1995., str. 22.)

Mehmed Spaho
 
Svijest bosansko-hercegovačkih muslimana o nacionalnoj pripadnosti hrvatskomu narodu bila je dobro poznata srpskim intelektualcima i političarima. U tom smislu Svetozar Pribičević u knjizi “Diktatura kralja Aleksandra” je napisao: “Njihovi intelektualci su u ogromnoj većini hrvatskog pravca i narodne mase u svim političkim akcijama slijede slijepo intelektualce. Tu se ne treba varati... Srpski političar koji o toj činjenici ne bi vodio računa ne bi se mogao smatrati ozbiljnim političarem.” (str. 24.)
 
Odbacimo Titu i njegovo jugoslavenstvo
 
Prihvaćajući Titinu i Kardeljevu politiku iz 1961. godine o postojanju muslimanske nacije, Alija Izetbegović i njegovi istomišljenici na muslimanskoj, bošnjačkoj strani, te Hrvati jugoslavenske orijentacije na hrvatskoj strani, prekinuli su prirodni proces nacionalnog razvoja i suradnje bosansko-hercegovackih muslimana i katolika, koji je počeo s politikom Ante Starčevića. Današnja “Republika srpska”, koja obuhvaća 49 % teritorija u Bosni i Hercegovini, rezultat je nepovjerenja i ratnih sukoba između bosansko-muslimanske i hrvatsko-katoličke strane, odnosno Titine i Kardeljeve politike iz 1961. godine. Ta jugoslavenska politička praksa “divide et impera”, nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana, neslužbeno je nastavljena u Hrvatskoj otvorenom hajkom protiv Hrvata (katolika) iz Bosne i Hercegovine. Njihove zasluge u stvaranju i obrani države odjednom su nekima u Hrvatskoj postale upitne i nevažne, dok su mnogi od njih u službenim hrvatskim medijama proglašeni običnim lopovima i švercerima.  Hrvatski branitelji, kako oni iz Hrvatske tako i oni iz Bosne i Hercegovine, preko noći su postali teret države, nacionalni mlinski kamen, kojeg se trebamo osloboditi. Mnogi od njih, posebno branitelji, pod težinom konstantnih medijskih napada, izgubili su svaku nadu. Hrvatskim braniteljima, te djeci poginulih i nestalih branitelja, Hrvatska je dužna pružiti moralnu i materijalnu pomoć.
http://test.chicagoraja.net/wp-content/uploads/2010/11/Professor_Smail_Cekic.jpg
Dr. Smail Čekić
 
Hrvati diljem svijeta trebaju stati u njihovu obranu, jer su u pitanju pravda i istina. Djeca poginulih i oboljelih branitelja nemaju vremena za hrvatsko čekanje. Hrvatska im to duguje. U protivnom, može li se od te djece, posebno onih koji žive u BiH očekivati da jednoga dana, ako ustreba,  pokažu prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu istu ljubav i spremnost, koju su pokazali njihovi očevi? Oni koji u javnosti pokušavaju stvoriti sliku o bosansko-hercegovačkim Hrvatima kao o ljudima izvan zakona, švercerima i mafijašima, te ih smatraju viškom i teretom, svjesno ili nesvjesno potiču rastakanje i podjelu hrvatskog naroda i time nanose veliku štetu Hrvatskoj. Tu lažnu i iskrivljenu sliku o bosansko-hercegovačkim Hrvatima treba suzbijati istiniom i činjenicama. Nepobitna je činjenica da bez pomoći i žrtava bosansko-hercegovačkih Hrvata ne bi bilo današnje držve Hrvatske a niti Bosne i Hercegovine i zato bi bilo logično da svi ponovo budemo jedinstveni u odbacivanju Titove protuhrvatske politike koju danas putem javnih medija šire njegovi štovatelji, kao što smo početkom devedesetih godina bili jedinstveni u odbacivanju i rušenju Jugoslavije i stvaranju današnje hrvatske države. Gadljivo je danas slušati i čitati izjave i pisanje onih koji uspostavu komunističke Jugoslavije opravdavaju spašavanjem Hrvatske i hrvatskog naroda.
 
“Vrijedno je spomenuti kako su i Starčević i Radić osjetili da je jugoslavenstvo zlo. Starčević genijalno uočava inferiornost jugoslavenske teze, te ističe prirodnu, državnu, i stoga superiornu tezu naroda. Radić jedini protestira godine 1918. kad hrvatski političari plivaju u Jugoslaviju i konačno bude ubijen usred Beograda u ime jugoslavenstva kao afirmacije velikosrpstva. U borbi za spašavanje Hrvatske Hrvati se opredjeljuju u dva smjera: u borbu za potpunu nacionalnu nezavisnost i u 'borbu' za postizavanje ravnopravnosti unutar Jugoslavije.“ (Prof. Ivan Oršanić: Oslobođenje i sloboda, 1979., str. 105.)
 
Jugoslavija je zakazala u svakom pogledu. Ona je bila Titin eksperiment uništavanja starih nacija i stvaranja nove jugoslavenske nacije i kao takva nije mogla uspjeti ni opstati. Pomisao na nju i na njezina tvorca treba zauvijek odstraniti iz hrvatske svijesti. U devedesetim godinama Titova politika za Hrvatsku je bila puno opasnija od Miloševićeve. Tito je, a ne Milošević, bio  razlog i oslonac velikim silama za isticanje i čuvanje cjelovitosti Jugoslavije. Oslanjajući se na Titu i njegovu politiku general Kadijević je poveo JNA u ratno razaranje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok su im velike sile nametnule embargo. Odbacivanjem Tite i njegove politike Hrvati će posvjedočiti da zaslužuju državu protiv koje se Tito borio svim silama, a uzajamnim prihvaćanjem, pomaganjem i obranom jedni drugih, bez obzira iz kojih smo hrvatskih krajeva, posvjedočit ćemo hrvatsko jedinstvo i dokazati da smo jedan i isti narod.
 

Šime Letina

Vrlo se ignorantski odnosite prema položaju Hrvata u BiH

 
 
Otvoreno pismo
Vrlo se ignorantski odnosite prema položaju Hrvata u BiH, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda i političkim tragedijama koje smo u proteklih osam godina preživjeli. Studentica politologije na Filozofskom fakulteta Sveučilišta u Mostaru Glorija Lujanović, inače iz Novog Travnika, potaknuta blog-komentarom donedavno drugog čovjeka Veleposlanstva SAD-a u BiH Nicholasa Hilla, Hillu je uputila otvoreno pismo koje prenosimo u cijelosti.
http://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/07/gloria-364x245.jpg
Glorija Lujanović
 
Poštovani gospodine Nicolase Hillu,
Prije nekoliko ste dana, kao drugi čovjek Veleposlanstva SAD-a, nakon odlaska Patricka Moona, podijelili na svom blogu, političko- društvena zapažanja glede stanja u BiH. Između ostalog, kritizirali ste tri dominantne nacionalne stranke (SDA BiH, HDZ BiH i SNSD), potom se osvrnuli na ekonomiju, nezaposlenost, kulturu korupcije, odnos SDA prema mogućem suživotu i multietničnosti te na koncu, kritizirali najave Milorada Dodika o referendum za osamostaljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Vaš komentar o položaju i upitnoj budućnosti Hrvata u BiH te hrvatskim politikama je skandalozan i očito nedovoljno politički informiran. Iznijeli ste niz ciničnih i politički nekorektnih izjava.
"Hrvati će odlaziti iz ove zemlje i jedino pitanje će biti tko će otići posljednji da pogasi svjetla u Hercegovini.", jedna je od rečenica koja dokazuje kako Vi, koji godinama boravite u BiH, zaista njenu nacionalno - geografsku strukturu ne poznajete.
 
Ukoliko se "svjetla budu gasila" gasit će se zasigurno, osim u Hercegovini, i u Središnjoj Bosni, Posavini i Distriktu Brčko jer Hrvati već stoljećima žive i u tim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Također, navodite kako "Politika Hrvata u BiH danas ima tendenciju biti samosažaljevajuća i nekonstruktivna. I dok Hrvatima prijeko treba zaposlenje i ekonomske mogućnosti, dominantno političko rukovodstvo HDZ-a jedva da se kreće, stalno vrteći priču o 'nejednakosti Hrvata' i kako je treba riješiti reformom izbornog zakona. Reforma izbornog zakona jest važna i ona se mora svakako rješavati u ovoj zemlji da bi ušla u EU, ali ta reforma ne mora potrošiti sav kisik u prostoriji i onemogućiti aktivnosti na mnogo urgentnijim ekonomskim reformama koje su ovoj zemlji potrebne. Stranački lider i član Predsjedništva Čović je uporan u sklapanju dogovora, ali je previše distanciran od najnovijih ekonomskih reformskih aktivnosti. Jedini ekonomski prioritet kojem je stranka posvetila pažnju nakon izbora je imenovanje stranačkih ljudi u unosne odbore državnih poduzeća".
 
Vrlo se ignorantski odnosite prema položaju Hrvata u BiH, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda i političkim tragedijama koje smo u proteklih osam godina preživjeli.
Naime, čini se kako ste zaboravili fenomen Željka Komšića, nelegitimnog i nelegalnog predstavnika Hrvata u Predsjedništvu ( od 2006. do 2014.) izabranog bošnjačkim i bosanskim glasovima. Zaboravili ste i platformašku vladu – Vladu Federacije koja je uspjela oboriti i vrlo egzaktnu znanost – matematiku, koja kaže da 5 nije trećina od 17. Upravo zbog ovakvih političkih zločina, pitam Vas, je li moguće govoriti o ekonomskoj stabilnosti i napretku Hrvata u BiH, ako nije ostvaren osnovni preduvjet, a to je politička stabilnost koju definira pravo na samoizjašnjavanje, kolektivna prava i samim time – pravo da sami sebi izaberemo predstavnike u vlasti?
Što se "hrvatskog ekonomskog i gospodarskog razvoja" tiče, čini se kako niste upoznati sa diskriminatornim Zakonom o javnoj raspodjeli prihoda iz 2006. godine koji je na snazi do danas, prema kom je Sarajevska županija zahvaljujući posebnom koeficijentu praktično otela drugim županijama (županije sa hrvatskom i relativnom hrvatskom većinom) do kraja 2013. godine milijardu i 180 milijuna maraka, prenosi Braniteljski portal.
 
"Hrvati, koji gotovo svi imaju putovnice EU, u potrazi sa poslom odlaze u druge dijelove Europe. Obitelji su razdvojene po generacijskim linijama. U poređenju s brojem Hrvata, oni imaju ogroman politički utjecaj. Imaju i ogromne ekonomske prednosti s obzirom na blizinu profitabilnih primorskih turističkih mjesta, pa ipak narativ koji posljednjih godina rabi HDZ je uvelike negativan i rigidan. To se mora promijeniti ili će vodstvo HDZ-a riješiti 'hrvatsko pitanje' drugim sredstvima. Hrvati će odlaziti iz ove zemlje i jedino pitanje će biti tko će otići posljednji da pogasi svjetla u Hercegovini".
Pitam Vas, kao diplomatskog kadra SAD-a na dužnosti u BiH, jeste li pročitali Daytonski mirovni sporazum, poglavito Aneks 4 koji je i Ustav BiH? U svom blog – komentaru cinično ste uveli tvrdnju o " brojčanom stanju Hrvata koji ih je malo i imaju preveliki politički utjecaj". Čini se kako ni Vi, a ni političko Sarajevo, ne poznaje dovoljno Ustav BiH, prema kom su Hrvati konstitutivan narod, ma koliko ih "malo/puno" živjelo u BiH, te samim tim su zajedno s Bošnjacima i Srbima osnovali ovu zemlju. Vašim narativom kazano - kada bi ostao jedan Hrvat da pogasi svijetla u Hercegovini i potom putovao od Odžaka do Travnika, i dalje bi bio konstitutivan jer nećemo niti planiramo svi otići raditi u Dalmaciju u Republici Hrvatskoj budući da BiH smatramo vlastitom domovinom u kojoj želimo zajednički živjeti sa pripadnicima svih naroda i građana – ravnopravni u svakom smislu te riječi.
 
Kao studenticu politologije, osobito me Vaš komentar o odlasku na sezonski rad u turistička mjesta Republike Hrvatske vrijeđa i ponižava budući da i dalje želim ostati u BiH, te kao obrazovana mlada osoba promijeniti političku klimu u BiH.
Gospodine Hill,
Hrvati u BiH, ma koliko ih bilo, i dalje ostaju konstitutivan narod i konstitutivne nacije su ono što nije uspio srušiti nijedan američki lobi u BiH u vrlo bliskoj, gotovo intimnoj suradnji sa političkim Sarajevom. Kao studentica politologije, svjesna svih političkih silovanja koje smo kao građani Hrvati preživjeli u BiH, poručujem Vam kako nećemo ići u Dalmaciju, osim na ljetovanja.
Sljedećeg puta, ukoliko budete pisali blog-komentar o političkoj situaciju BiH, lijepo Vas molim da spomenete američki projekt - Narodnu stranku Radom za boljitak, sarajevske unitariste i centraliste, te institucionalno, političko i medijsko nasilje koje političko Sarajevo, dijelom i uz Vašu pomoć provodi nad Hrvatima u BiH. Također, iskreno se nadam kako ćete uvidjeti da je istina u BiH pluralna i da političko Sarajevo ne polaže ekskluzivna prava na nju.
 
U stvarnim, modernim demokracijama, kakvoj BiH, samo deklarativno i formalno živi, ne bih pisala drugom čovjeku stranog veleposlanstva, ali budući da ovdje još uvijek vlada zakon jačega i brojnijega, pozivam Vas da se prisjetite svih političkih tragedija, od Željka Komšića, Platforme, dinastije Lijanovića, Hercegovačke banke, nepostojanja kanala na hrvatskom jeziku i diskriminacijskog unutarnjeg ustrojstva BiH, poglavito Federacije BiH, koja bi trebala biti zajednički entitet Bošnjaka i Hrvata u kom se Hrvati već dugi niz godina osjećaju kao "podstanari u vlastitoj kući".
Nadam se kako će BiH što prije postati zemlja svih njenih naroda i građana, ali i da će budući diplomatski kadrovi Veleposlanstva SAD-a u BiH spoznati kompleksnu problematiku i ne biti taoci političkog Sarajeva.
S poštovanjem
 

Gloria Lujanović, studentica politologije, Braniteljski portal/ib

Način kako zaustaviti iseljavanje s vjekovnih hrvatskih prostora

 
 
Projekt 'Hrvatski Povijesni Park' multimedijalni je projekt koji jača zajedništvo hrvatskog naroda i čuva njegove vrijednosti. On je spomen, kolosalni objekt, pokretač gospodarstva, vizija budućnosti.
'Hrvatski povijesni park' je jedno od rješenja koje će zaustaviti iseljavanje s vjekovnih hrvatskih prostora, pridonijeti će smislu života i opstanka, te je prvi projekt  takve vrste na našim prostorima.
Mjesto projekta: 'Delminijum' prostor kojeg su prvog naselili Hrvati (slikovito prostor koji se vidi s vrha najviše hrvatske planine Čvrsnice).
Nositelj projekta: Hrvatska mladež
Geslo projekta je: Zemljo Hrvatska Bog te blagoslovio
Himna projekta: Krist jednom stade na Žalu…
Zaštitnik projekta je: sv. Ivan Pavao II.
http://www.hercegovina.info/img/repository/2011/07/web_image/dan-brigade-kralja-tomislava__fa1.jpg
Ideja za projekt rodila se prije 12 godina kada je na inicijativu gosp. Vlade Kolaka (autor projekta  i mecena likovnog ciklusa), akademski slikar Gorazd Bezjak, vođen ljubavlju prema vlastitom narodu i vjerom u Boga, započeo sa stvaralačkim radom na likovnom ciklusu pod nazivom 'Povijest Hrvata'.
Likovni ciklus 'Povijest Hrvata' je 'budnica i spomen', koju čini četrnaest slika, četrnaest postaja, od kojih svaka predstavlja značajni vremenski dio bogate i šarolike povijesti hrvatskog naroda, obilježene ratovima, stradanjima, lutanjima i pobjedama! 
 
Umjetnik na 14 djela slika:
VRIJEME DOLASKA,
VRIJEME POKRŠTAVANJA,
VRIJEME KRALJA TOMISLAVA,
VRIJEME HRVATSKIH KNEZOVA,
VRIJEME BORBE SA TURCIMA,
VRIJEME HRVATSKIH BANOVA,
VRIJEME LUTANJA,
VRIJEME STRADANJA,
VRIJEME MOLITVE,
VRIJEME STVARANJA HRVATSKE DRŽAVE,
VRIJEME BLAGOSLOVA,
VRIJEME POBJEDE,
VRIJEME PRIJEVARE,
VRIJEME NADE i LJUBAVI
Unatoč svemu tome, hrvatski narod nije izgubio vjeru u Boga i bolje vrijeme koje dolazi. Kompozicija ciklusa konstantno govori o životnim vrijednostima, a o nadi osobito, slika Vrijeme NADE I LJUBAVI koje nagovješćuje Predsjednica Republike Hrvatske. 
 
Misija projekta je: prenijeti temeljne životne vrijednosti (vjerske, nacionalne i kulturne), na mlade ljude. Na mladim ljudima je veliki teret odgovornosti, trebamo ih podržati, u njima trebamo probuditi svjetlo / žar kojim će osvjetljavati, kako svoju, tako i budućnost novih naraštaja koji će ih slijediti. To je jedini i ispravan način koji odgovara na pitanje, kako osigurati život hrvatskog naroda. U skladu s time Hrvatska mladež iz domovine i svijeta, će 8. kolovoza 2015. u sklopu višednevnog programa - od 8.-16. kolovoza 2015., prilikom svečane mise i otvaranja izložbe u Duhovnom centru Karmel Sv. Ilije u Tomislavgradu položiti zavjet, da će učiniti sve što je potrebno (u skladu sa svojim mogućnostima), za uspjeh ovog projekta i da se obvezuje da će najmanje jedanput godišnje doći na prostor 'Hrvatskog povijesnog parka' i pomoliti se na Oltaru domovine.
 
'Zavjetnu povelju' rade polaznici doktorskog studija teologije i filozofije na vodećem svjetskom sveučilištu 'Biblikum' u Rimu, koju će nakon usklađenja osobno blagosloviti papa Franjo. Želja organizatora projekta je okupiti 1100 uzoritih i marljivih mladih ljudi, koji su spremni dati zavjet domovini i Bogu i izvršiti ga. Obveza nas starijih (pokrovitelja, donatora, mecena...) kroz Zakladu Hrvatski Povjesni Park, je dati im bezrezervnu podršku, uveličati njihov zavjet, podržati ih u skladu sa vremenom (obući ih u boje grba i zastave, podržati njihove sekcije, ugostiti, motivirati ih, fotografirati za povijest (milenijska fotografija). Želimo ih ohrabriti i učiniti ambasadorima projekta 'Hrvatski Povijesni Park'.
'Mladi ambasadori' kreirat će i realizirati projekt, svojim djelovanjem širit će i prenositi pozitivnu misao, sudjelovati u gradnji, povezivati dobre ljude, pokrovitelje i donatore, a stečene iskustva i vrijednost prenosit će na svoje bližnje i prijatelje,a ono što je najvažnije na nove generacije. U skladu sa ciljevima, ambasadori Zaklade Hrvatski Povijesni Park, uz podršku pokrovitelja i donatora, organizirat će putovanje izložbe 'Povijest Hrvata' po svijetu (gdje žive Hrvati), surađujući sa srodnim udrugama i institucijama (Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskom bratskom zajednicom i Hrvatskim misijama,  Svjetskim dječjim parlamentom, i dr.)
 
Kroz razdoblje od deset godina, uz ranije navedene ciljeve, želimo okupiti više od sto tisuća ljudi koji će potpisati zavjetnu povelju! Nakon što likovni ciklus prijeđe svoj zacrtani put i misiju po Hrvatskoj, BiH i cijelom svijetu, svoj stalan postav naći će u 'Hrvatskom povijesnom parku'. 'Hrvatski povijesni park' je vizija budućnosti, mulitmedijalni projekt i kao takav biti će veliki pokretač  turizma, on će investitorima u turističke projekte na: Buškom jezeru, Kupresu, Blidinju, osigurati smisao investiranja - cjelogodišnjeg  održivog poslovanja.
http://hbzup.com/oki/data/upimages/karmel.jpg
Hrvatski povijesni park bit će prepoznatljivo turističko odredište!
Projekt u užem smislu definirali bi kao otvoreni i zatvoreni prostor, polivalentnu građevinu, Zavjetni kolosalni spomen, Oltar domovine, mjesto ujedinjenja domovinske i raseljene Hrvatske. Njegov izgled odredili bi stručnjaci nakon široke rasprave stručne i opće javnosti! U svrhu realizacije projekta sastavljen je tim stručnih ljudi koji će djelovati u sklopu Zaklade Hrvatski Povijesni Park (u nastajanju).
Sredstva za izgradnju osigurati ćemo: donacijama, proračunskim srestvima i iz fondova EU-a.
 
Podršku projektu dali su mnogi ugledni građani, udruge, tvrtke, institucije i društveno političke organizacije, a prilikom predstavljanja projekta, svoju nazočnost i podršku najavili su predstavnici kulturnih, športskih, vjerskih i državnih izaslanstava iz BiH, Hrvatske i Europske unije. Istaknuli bi kako je projekt nacionalnog karaktera te očekujemo visoka pokroviteljstva BiH, RH, EU-a i svjetskih institucija (u tijeku su razgovori sa zastupnicima u Saboru / Parlamentu RH, BiH, s europarlamentarcima, protokolima Vlada i Predsjednika Republika).
Trenutačno stanje:
Završavaju se zadnje slike i oprema likovni ciklus. U tijeku je izrada  promidžbeno / komunikacijskih materijala (pisama, pozivnica, plakata, kataloga, kartica,ulaznica...), te radimo na osiguranju suorganizatora, sponzora i proračuna. Imena svih sudionika, suorganizatora i sponzora bit će zlatnim slovima upisana u 'Hrvatskom Povijesnom Parku', kao generacija koja koja je nakon 1100 godina dolično obilježila prostore na kojima je hrvatski narod živio i krunio svoga kralja Tomislava. Svake godine uz zavjete, svečano će biti uručena: priznanja, plakete i osobne zavjetne kartice Zaklade Hrvatski Povijesni Park (sponzora Karatbars), s kovinama srebra, zlata i dijamanta.
 
U tijeku je natječaj za izradu privlačnog (posebno mladim ljudima) i prepoznatljivog logotipa /branda. Komunikolozi imaju zadatak izraditi komunikacijsku strategiju projekta s idejom vodiljom: 'Biti ambasador Hrvatskoga Povijesnog Parka, bit će na ponos svakom mladom čovjeku'. U tijeku je i razvoj prepoznatljivog logotipa / branda koji bi se aplicirao na različite proizvode,a koristio u različite svrhe, od kulturnih do gospodarskih. Kako će se projekt s vremenom razvijati, tako će rasti krug djelanosti s kojima će se baviti: kultura, umjetnost, šport, glazba, turizam. 
Autor projekta: Vlado Kolak
Važna napomena: Izložba likovnog ciklusa „Povijest Hrvata“, športski, glazbeni i kulturni događaji ovog ljeta su plod ljubavi, oni su početak rada na zajedničkom projektu Hrvatski Povjesni Park, vjerujemo u Vašu podršku i zajednički uspjeh!
 

Marta Kovačić

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Četvrtak, 01/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2073 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević