Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Knjige i uradci o povijesti i sadašnjosti susjedne zemlje

 
 
Neka literatura o problematici BiH:
Pavo Živković, Tvrtko II Tvrtković, Bosna u prvoj polovini XV. stoljeća, Institut za istoriju, Svjetlost, Sarajevo, 1981., 247 str.
 
Pavo Živković, Utjecaj primorskih gradova na ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću, (Pojava građanske klase i novog plemstva), Univerzal, Tuzla, 1986., 226 str.
http://www.njuskalo.hr/image-bigger/literatura-knjige/herceg-bosna-hrvatska-krunoslav-draganovic-dominik-mandic-slika-65875819.jpg
Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne, Radovi Simpozija povodom devet stoljeća spominjanja Bosanke biskupije (1089. – 1989.), (Priredili: Želimir Puljić – Franjo Topić), Vrhbosanska teološka škola, Grafičar (Tuzla), Sarajevo, 1991., 321 str.
 
Pavo Živković, Narodnosna slika Bosne i Hercegovine tijekom 15. i 16. stoljeća, S posebnim osvrtom na kretanje hrvatskog pučanstva, Zadarska smotra, god. XLI, br. 6, Zadar, 1992, str. 43.-66.
 
Pavo Živković, Hrvati Bosanske Posavine u prošlosti, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, sv. 32. (19), (1992./1993.), Zadar, 1993., str. 255.-297.
 
Livanjski kraj u povijesti, (Urednik: Boško Marijan), Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Općinsko hrvatsko vijeće obrane (Livno), Sveučilišna tiskara, Split, 1994., 236 str.
 
Pavo Živković, Povijest Bosne i Hercegovine do konca XVIII. stoljeća i povijest Bosanske Posavine do početka XX. stoljeća, Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“, Grafotisak (Grude), Mostar, 1994., 218 str.
 
Crtajte granice ne precrtavajte ljude, Zbornik radova u povodu imenovanja vrhbosanskog nadbiskupa Vinka Puljića kardinalom, (Priredili: marko Josipović – Mato Zovkić), Vrhbosanska visoka teološka škola, Tiskara Poljica (Dugi Rat), Sarajevo – Bol, 1995., 990 str.
 
Hrvati u Bosni i Hercegovini - ciljevi i mogućnosti, (Zbornik), (Znanstveni skup, Neum, 19.-22. prosinca 1994.), Sveučilište u Mostaru – Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost (Sarajevo) – Hrvatska budnica (Mostar), (Urednik: Ante F. Markotić), II. dopunjeno izdanje, Solvej (Mostar), Hrvatska budnica, Mostar, 1995., 501 str.
 
Hrvati u Bosni i Hercegovini - ciljevi i mogućnosti, (Zbornik), (Znanstveni skup, Neum, 19.-22. prosinca 1994.), Sveučilište u Mostaru – Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost (Sarajevo) – Hrvatska budnica (Mostar), (Urednik: Ante F. Markotić), II. dopunjeno izdanje, Solvej (Mostar) – Hrvatski put (Toronto), Hrvatska budnica, Mostar, 1996., 578 str.
 
Povijest hrvatskog Počitelja, Zbornik Znanstvenog simpozija održanog 16. i 17. veljače 1996. god. u Čapljini, (Priređivač: Perica Jurković; urednik: Krunoslav Kordić), Općinsko poglavarstvo (Čapljina) – Mal ma (Zagreb), Stajer-graf (Zagreb), Čapljina – Zagreb, 1996., 356 str.
 
Pavo Živković, Etnička i vjerska povijest Bosne, Slavonije i Srijema do konca XVII. stoljeća, (Dolazak, razvoj i nestajanje Hrvata katolika na tim prostorima), HKD Napredak, Grafotisak (Grude), Sarajevo – Mostar, 1996., 257 str.
 
Vrhbosna - Sarajevo kroz stoljeća, (Urednici: Tonči Grbelja – Mirko Marjanović – Veljko Paškvalin), Matica hrvatska, Sarajevo, 2000., 240 str.
 
Pavo Živković, Katoličke crkve i župe na prostoru zapadne Bosne prije i poslije dolaska Turaka, Hrvatska misao, (Časopis za umjetnost i znanost), god. VI., br. 22, Ogranak Matice Hrvatske, Sarajevo, 2002., str. 96.-103.
 
Pavo Živković – Ivana Jakić, Uspostava turske vlasti u sjeveroistočnoj Bosni i velike promjene uvjetovane dolaskom Turaka, Bosna franciscana, (Časopis Franjevačke teologije Sarajevo), god. XV., br. 26, Franjevačka teologija, Sarajevo, 2007., str. 181.-196.
 
Pavo Živković – Viktor Palić, Bosanskohercegovački Hrvati, Njihove demografske i konfesionalne promjene kroz povijest, Povijesni zbornik, (Godišnjak za kulturu i povijesno naslijeđe), god. I, br. 1.-2., (2006/2007), Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Osijek, 2007., str. 221.-232.
 
Pavo Živković, Tužna povijest Hrvata - katolika BiH u prva dva stoljeća turske prevlasti, (6. međunarodni znanstveni simpozij „Pasionska baština Bosne i Hercegovine“), Pasionska baština, god. VI, Udruga Pasionska baština (Zagreb), Zagreb – Sarajevo, 2008., str. 11.-34.
 
Pavo Živković – Ivana Jakić – Marija Brandić, Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430.-1433.), Povijesni zbornik, (Godišnjak za kulturu i povijesno naslijeđe), god. II, br. 3, (2008.), Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Osijek, 2008., str. 9.-51.
 
Svjedočanstva o stradanjima Hrvata, (Građa i svjedočanstva Drugoga svjetskoga rata, Bleiburga i Križnoga puta, poraća i komunističkih zatvora), (Urednici: Mate Tadić – Želimir Crnogorac), Dva i dva, Zagreb, 2013., 425 str.
 

Đivo Bašić

Hrvati postali slobodna meta interesno političkog suda

 
 
Još jednom se 29. studeni pokazao tragičnim za hrvatski narod. I nije slučajno izabran taj dan. Još jednom se hrvatski narod na taj dan, u Haaškom tribunalu, ugurao u ropsko sužanjstvo muslimanima, tovareći mu teret nedokazane krivnje. Tog tragičnog dana 2017. godine u nizozemskom gradu Den Haagu izvršena je sudska agresija na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Kao najmalobrojniji, najstradalniji, a time i najnezaštićeniji narod u građansko vjerskom beha sukobu, kojeg su mudžahedini pretvorili i u svjetski rat, Hrvati su postali slobodna meta interesno političkog međunarodnog, muslimanskog suda u Haagu. U svom 24-godišnjem sijanju mržnje, nepovjerenja, nepravde i poticanja na rat, kažnjavanjem Hrvata i bez čvrstih dokaza, sud je u svojim prostorijama nepravednom presudom ubio još jednog zatvorenika, koji nikako nije smio izaći slobodan i svojim pisanjem svijet upoznavati o zločinu nepravde koji se događa u toj sudskoj kući koju je projektirala i izgradila Međunarodna zajednica.
http://1.bp.blogspot.com/-S-VvirVVyug/UjgQCIxz_lI/AAAAAAAAHrg/ZFKO78KoIKs/s640/001_RBIAdam-image-1356543.jpeg
Den Haag danas
 
I kao svi povijesni totalitarizmi i Haaški sud je morao likvidirati svjedoka zločina koji se kreiraju i događaju u toj svjetskoj instituciji. A koliko je zločin u toj sudskoj organizaciji nepravde organiziran i uspješan u likvidiranju optuženika govori činjenica da ta njihova žrtva 29. studenog 2017. nije bila prva, a na svu sreču je zadnja, samo zato što se taj politički sud zatvara. Na najbrutalniji mogući način zatvorena je ta najveća sramota suvremene ljudske civilizacije. Napose one europske, jer nije položila ispit zrelosti rasuđivanja žrtve od zločina, pravde od nepravde, slobode od sužanjstva, vjerskog islamskog radikalizma od demokracije, u beha ratu u kojem su sudjelovali islamisti, isti oni koji su Europljane terorističkim brutalnim ubijanjima po gradovima zatvorili u kućni pritvor.
 
Sudci, koje su plaćali europski porezni obveznici, te međunarodne institucije nepravde raspušteni su kućama, isti oni koji nisu ništa učinili, a sve dopustili, da čovjek umre pred njihovim očima, demonstrirajući time svu ljudsku brutalnost i prijezir prema onima čiju su životnu sudbinu imali u svojim nepoštenim rukama. Ne pružanja nikakve pomoći čovjeku koji umire, spuštanjem zavjesa da sakriju daljnje brutalnosti nad borcem za ljudska prava i narodne slobode, sudci toga suda nepravde pokazali su se ravnim svim onim zločincima u beha građansko vjerskom ratu.
 
Pokazali su najcrnje ljudsko lice, spremno za šakicu naftnih dolara iz islamskih zemalja izdati pravdu, kao najveću vrijednost ljudske civilizacije. Vrjednotu koja je plaćana i plaća se milijunima ljudskih života među kojima je i ona Slobodana Praljka, koju je Međunarodni sud za ratne zločine na prostorima bivše, a u njihovim glavama još uvijek živuće Jugoslavije, nepravednom presudom ustrijelio pred licem cijeloga svijeta.
 
Brutalne slike građansko vjerskog rata iz Bosne i Hercegovine svijet je toga dana u Haagu suvremenizirao, i vidio tko na čijoj strani ratuje, za čije interese, tko je organizator i realizator „udruženog zločinačkog sudsko muslimanskog  pothvata". Tom nepravednom presudom, svrstavajući se na stranu muslimana, haaški moćnici su potvrdili da je rat u Bosni i Hercegovini zaista bio vjerski sukob. Stoga je taj „udruženi zločinački sudski pothvat“ dio globalne kršćanofobije, budući da je presudom bez dokaza likvidirao branitelja Europe i europskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini u kojoj danas vlada kalifat, gdje postoje vehabijski entiteti u koje nemaju prilaz dostignute svjetskih stečevina ljudskih prava i vjerskih sloboda, gdje je na snazi poligamija čak i sa dvanaestogodišnjim djevojčicama.
 
Činjenica da je Haaški tribunal politički sud ne opravdava odgovornost sudija koji su indirektne ubojice branitelja vjerskih sloboda Hrvata katolika u BiH, a koji bi, bez otpora Hrvatskog Vijeća Obrane Hrvatske Republike Herceg Bosne, a u to vrijeme i danas cijeli je hrvatski narod bio i ostao HVO, slobodu vjere u svojoj zemlji živjeli kako je rekao poglavar IZ BiH reis Husein ef. Kavazović, „Mi bosanskohercegovački muslimani želimo posebno razvijati naše dobre odnose s katolicima u BiH u duhu Ahdname sultana Mehmeda II. Fatiha".
 
Sudci Haaškog suda pokazaše se čak brutalnijim u nepriznavanju ljudskih prava i vjerskih sloboda i od Mehmeda II., te umjesto Ahdname ubiše onoga koji je pred njih došao da traži pravo za svoj hrvatski narod. Kakav bi položaj Hrvata katolika bio pod vlašću te druge muslimanske Ahdname govore hrvatska stradanja tijekom muslimanske agresije „udruženog zločinačkog pothvata muslimana i mudžahedina" u mjestima kroz koje su prošli ti isilovci pod zapovjedništvom  ratnog zločinca Alije Izetbegovića.
 
Pri agresiji ABiH na hrvatsko selo Doljani 28. srpnja 1993. Muslimani, dok su ljudi radili u polju ubijaju 37 Hrvata, a oko 180 zarobljavaju i odvode u logor u Jablanici. U hrvatskom selu Maljine 8. travnja 1993. Muslimani i vehabije na najsvirepiji mogući način, dok su gučogorski samostan držali kao zapovjedništvo svoje zločinačke armije, masakrirali 35 zarobljenih hrvatskih civila, među njima i bolesne dječake. Za taj zločin, zločin još uvijek skrivane masovne grobnice, nitko od muslimanskih zlikovaca nije odgovarao, a Halid Genjac koji zna za grobnicu šuti, i dalje po Travniku prijeti ratom Hrvatima.
 
U Miletićima ubijaju i masakriraju 5 civila, a jedom od civila, odrezuju glavu i peku je na šporetu pred roditeljima.
U Čuklama masakriraju 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a, u Krpeljičima 7 civila, 10. lipnja 1993. granatom ubijaju 8 hrvatske djece na viteškom igralištu.
U gučogorskom okupiranom samostanu metcima rešetaju kip Svetog Frane i spaljuju Bibliju, a samostan pretvaraju u komandu svoje zločinačke Armije.
U Križančevu Selu 22. prosinca 1993. zlikovci udruženog zločinačkog muslimansko mudžahedinskog pothvata, kojeg naftni Međunarodni sud u Haagu ne kažnjava i ne proziva, ubijaju 74 hrvatske osobe, djecu, žene vojnike, starce, poslije čega upadaju u Buhine Kuće i masakriraju 26 Hrvata, u Zabilju 13 zarobljenih Hrvata ubijaju, u Kaknju 4 cvila, Slapnici 9, Drenoviku 17 civila, starih, žena i djece.
I moglo bi se nabrajati i nabrajati broj hrvatskih žrtava, od svećenika do časnih sestara, djece i žena, srušenih crkava i oskrnavljenih grobalja. No to ne zanima Haaški sud, njih brine zaštita muslimana i džamija, što je sve skupa dio kršćanofobije XXI. stoljeća. U kratkom roku samo iz travničkog kraja protjeruju oko 20 tisuća Hrvata, kojima je i danas opstruiran povratak, a oni koji se vrate ubijaju kao i u ratu.
 
Za najveći konclogor za Hrvate, Lašvansku dolinu, u kojem su Muslimani držali i izmučivali oko 70 tisuća zarobljenika, haaški sudci nepravde nisu htjeli ni čuti, a kamoli da su sudili zlikovcima i rušiteljima crkava i katoličkih grobalja. Zbog nekažnjavanja muslimanskih zločinaca samo za ove navedene brojeve hrvatskih žrtava, sudci Haaškog tribunala morali bi biti izvedeni pred taj isti sud i odgovarati za svoju pristranost koja je u nekim dimenzijama ravna tim nekažnjenim zločinima. Hrvatska će ih povijest zasigurno osuditi, i osudila je. Sve dok ne budu kažnjeni muslimanski zločini nad Hrvatima, sudska presuda Haškog tribunala je neprihvatljiva za hrvatski narod, što mu daje pravo na ponovno zajedništvo kroz Hrvatsko Vijeće Obrane unutar Hrvatske Republike Herceg Bosne.
 
Nepravedna presuda Žalbenog vijeća Haaškog suda hrvatskim braniteljima potvrdila je opravdanost osnutka Hrvatskog Vijeća Obrane i utemeljenje Hrvatske Republike Herceg Bosna, jedini garanti opstojnosti hrvatstva i katolićanstva u Bosni i Hercegovini.
 
Zbog toga, i još niza drugi dokazanih muslimanskih zločina s dimenzijama genocida, nepravedna presuda haaških sudaca beha Hrvatima je ne samo zločinačka, već i nastavak etničkog čiščenja Hrvata  tamo gdje su muslimani zaustavljeni hrabrošću u Haagu ubijenog hrvatskog generala Slobodan Praljka. Po onome kako je sudio i kome je sudio, Haaški sud će ostati upisan u povijest kršćana na prostorima bivše juzajednice, ali i Europe, kao „Haaški muslimanski sud". Taj naziv mu potvrđuje činjenica da je u svom radu osudio oko 90 kršćana i samo 5 muslimana. Kako tu činjenicu pobiti. Nikako i ničim jer je nepobitna. S tim rezultatom Haaški je sud ponosan, kao što je ponosan i na sudsko ubojstvo generala Hrvatskog Vijeća Obrane, odnosno generala hrvatskog naroda Slobodana Praljka.
 

Vinko Đotlo

Povratak islamista iz rata značajan je test za sigurnosne i druge institucije

 
 
Pismo Dragana Čovića članicama NATO-a
"Vaša ekselencijo, U posljednja tri desetljeća, Bosna i Hercegovina je prošla kroz značajna razdoblja svog razvoja; od rata do izgradnje društva, obnove povjerenja među ljudima i uspostavljanja institucija društvenog i političkog života. Svi ovi procesi su išli relativno sporo i mnogi od njih su još u tijeku u Bosni i Hercegovini. Jedna od svijetlih točki ovih procesa su Oružane snage BiH. OSBiH čine tri armije koje su tijekom posljednjeg rata bile na suprotstavljenim stranama.
http://depo.ba/media/pictures/2017/04/29/thumbs/59043c25-3bcc-49b0-81f7-22b50a0a0a66-dragan-covic-bhrt-preview.jpg
Danas upravo OSBiH pokazuju da suradnja i suživot u BiH jesu mogući, ali je neophodno uložiti mnogo strpljenja i tolerancije. NATO je uveliko bio uključen u cijeli proces formiranja OSBIH te je osigurao neophodne logističke i savjetodavne usluge, a to čine i danas.
Postavljanjem uvjeta za Oružane Snage, ali i sve institucije BiH, za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP) u Talinu 2010. godine, postavljen je optimističan, ali ne i nedostižan cilj. Taj cilj treba pokazati jedinstvo svih razina institucija u BiH i jedinstvo u ispunjavanju državnih obveza. Proces ispunjavanja zadanih uvjeta tijekom posljednjih godina je spor zbog neposvećenosti zajedničkom cilju - aktivaciji MAP-a.
 
Veza s NATO-om i sjećanja na aktivnosti NATO-a nisu ista svim ljudima, zbog čega postoje različiti pogledi na samo pristupanje NATO-u i suradnji s tim tijelom. U svakom slučaju, postoji jasan dogovor u vezi s aktivacijom MAP-a na svim razinama vlasti BiH. Moramo iskoristiti ovaj trenutak iz nekoliko razloga.
 
Bosna i Hercegovina je država koja je na raskrižju Istoka i Zapada te samim time je sjecište različitih političkih i drugih utjecaja koji nose različite interese. Vjerujem da će u svemu ovome prevladati utjecaj onih koji snažnije djeluju i vjeruju u BiH. S druge strane, postoje određene specifičnosti ove države, kakve nema niti jedna država našeg okruženja; naslijeđe bivših sudionika rata u BiH, a koji su došli iz islamskih zemalja te odlazak radikaliziranih građana BiH na strana ratišta. Dodatno, njihov povratak u BiH postaje značajan test za sigurnosne i druge institucije BiH koje brinu o miru i stabilnosti države. Ovo iznimno važno pitanje, i za BiH i šire okruženje, pokazat će snagu BiH da se odupre jednoj od najvećih kriza za svako društvo, kao i za čovječanstvo u cijelosti; terorizam i radikalizam.
 
Iako je aktivacija MAP-a primarno vojno pitanje i samo jedan korak ka punom članstvu naše zemlje u NATO Alijansi, i dalje je jako važna za BiH. Uvjeren sam da bi aktivacija donijela dobrobit civilnom društvu u BiH i obnovila povjerenje građana u državne institucije. Dobivanjem MAP-a do kraja godine šaljemo jake poruke svima koji žele BiH uvući u radikalizam i nestabilnost, kao i onima koji žele u ovoj državi zadovoljiti svoje uske, posebne interese.
 
Oružane snage BiH bile bi dodatno ojačane i homogenizirane aktivacijom MAP-a te samo saznanje o pripadanju jednoj od najjačih alijansi na svijetu dodatno bi ojačalo naš sigurnosni okvir. Promjena je moguća. Ovo je dokazano mnogo puta do sada i ja vjerujem da do Nove godine ćemo biti u mogućnosti ispuniti sve tehničke preduvjete postavljene pred BiH u Tallinu 2010. godine. Aktivacija MAP-a bila bi kruna naših napora i pokazatelj da i dalje imamo partnere u svijetu na koje se naša zemlja može osloniti u svim situacijama. U nadi da ćemo postići ovo i da BiH ostaje važan partner NATO-a, molim vas prihvatite moje duboko poštovanje."
 

Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva BiH, https://www.vecernji.ba/vijesti/pismo-covica-zemljama-nato-a-problem-u-bih-islamski-radikalisti-1212100

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Nedjelja, 18/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1052 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević