Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Islamski radikali su na granicama Hrvatske

 
 
Nervozna reakcija Bakira Izetbegovića i njegova SDA na najavu početka izgradnje Pelješkog mosta nije slučajna. Rezultat je sve zaoštrenije političke i sigurnosne situacije u BiH i želje bošnjačkih političara da fokus pažnje međunarodne javnosti prebace na međudržavnu polemiku s Hrvatskom. Tako se u Sarajevu počeo dovoditi u pitanje početak gradnje Pelješkog mosta prije nego što se riješi za Zagreb nepostojeći granični spor. Opasnost od islamskog radikalizma koji je u BiH, kako kažu i hrvatski i međunarodni analitičari, u porastu tako bi trebala ostati u drugom planu. S druge strane, hrvatski politički vrh pozorno prati sigurnosnu situaciju u BiH. Mnogi hrvatski političari su i u kontaktu sa svojim kolegama u svijetu koje i sami upozoravaju na problem islamističkog ekstremizma.
https://faktor.ba/bundles/websitenews/gallery/news/190343/thumbs/1000_14725060312izetbegovic-ferhadija04092015.jpg
Nisu nerealne procjene da je Izetbegović namjerno želio skrenuti fokus sa zabrinjavajuće situacije u BiH zbog sve agresivnijih pojava islamskog radikalizma. Prije nekoliko mjeseci žestoko je reagirao kada je predsjednica Hrvatske na to upozoravala. Evidentan trend islamizacije BiH zabrinuli su ne samo hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i lidere država iz okruženja, nego i samog predsjednika Donalda Trampa i sadašnju američku administraciju, pa je sve više inicijativa koje bi, u konačnici, trebale smiriti stanje i omogućiti da se Bosna i Hercegovina odupre radikalizaciji.
 
Američki zahtjev
 
Globus raspolaže informacijama da su Amerikanci ovih dana tražili da se u BiH prestane s neprijateljskom retorikom prema Hrvatskoj, pa je to rezultiralo i nešto umjerenijim izjavama Bakira Izetbegovića o Pelješkom mostu. Istovremeno hrvatske sigurnosne službe raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikaliziranih stanovnika BiH. Procjenjujs se da je između 5000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom. Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikaliziranih skupina na granici s Hrvatskom, oko Velike Kladuše i Bihaća. Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika. Islamska država ideal je kojem treba težiti. Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati glazbu i moraju se pridržavati strogih vjerskih pravila.
 
Hrvatske službe posebnu pažnju poklanjaju praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su najveći problem oni koji se samoradikaliziraju putem interneta. Do informacija dolaze ili putem društvenih mreža ili na posebnim sajtovima, a razvili su i solisticirani pristup sadržaju na internetu koji vrlo teško prate i sami pripadnici sigurnosnih službi. Problem su i povratnici iz Iraka i Sirije, koje BiH vlasti najčešće šalju u zatvor na šest mjeseci ili godinu dana ili ih odmah puste kući. Oni koji završe u zatvoru dodatno se radikaliziraju, pa nakon izlaska predstavljaju još veću opasnost.
 
Pohvale muftiji
 
Pažnja se u Hrvatskoj poklanja i islamskoj zajednici, pogotovo onoj oko Siska iako je suradnja hrvatskih vlasti i islamske zajednice u Hrvatskoj više nego dobra. Svi iz državnog vrha podupiru i hvale muftiju dr. Aziza ef. Hasanovića kao izuzetno razumnog čovjeka koji i sam uviđa opasnost od radikalizma i suprotstavlja mu se na sve moguće načine. Prije nekoliko dana glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres telefonom je nazvao hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, koja je u posljednje vrijeme u više navrata upozorila na opasnost od radikalizacije BiH. Pitao je predsjednicu za njezino mišljenje o razvoju događaja u BiH i izrazio zabrinutost. U tom razgovora glavni tajnik je iskazao želju da s Kolindom Grabar-Kitarović nastavi razgovor na tu temu. Bilo je planirano da se novi sastanak dogodi za vrijeme održavanja Opće skupštine UN-a u rujnu. Kako je predsjednica odlučila da neće ići u Ameriku, nego će Sjedinjene Države posjetiti mjesec dana nakon službenog posjeta Moskvi, može se očekivati da će s Guterresom razgovarati tom prigodom i da će BiH biti jedna od najvažnijih tema.
 
U posljednje vrijeme bitno se mijenja i stav SAD-a prema prilikama u BiH. Dok su još donedavno Amerikanci tražili da se u BiH inzistira na poštovanju ljudskih prava i ekonomskim temama, sada u svim razgovorima američki političari najprije pitaju za sigurnosnu situaciju. Rezultat je to i razgovora koje je Kolinda Grabar-Kitarović imala s Donaldom Trampom i ljudima iz njegova okruženja kad im je ukazala na složenost stanja u BiH i opasnostima koje mogu iz toga slijediti za okruženje, ali mnogo šire.
 
„Stav hrvatskog političkog vrha je da ne treba dodatno dramatizirati sigurnosno stanje u BiH kada je riječ o opasnostima od islamskog radikalizma, ali da to ne treba ni podcjenjivati“, rečeno nam je iz visokog izvora na Pantovčaku. Sve veća zabrinutost zbog stanja u BiH ne vlada samo kod zemalja u okruženju, među kojima su Hrvatska i Srbija, već i u međunarodnoj zajednici. Zanimljivo je spomenuti da je, dok je o stanju u BiH na jednom skupu europskih čelnika govorila predsjednica Grabar-Kitarović, precizno argumentirajući svoje tvrdnje, njemačka kancelarka Angela Merkel tadašnjem francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu rekla je potiho, „dobro slušaj“. I upravo zato da se fokus interesa makne s te osjetljive teme, koja zabrinjava i Europu i Amerikance, dio političara iz BiH, onih iz SDA, žele prikazati Hrvatsku kao zemlju koja stvara problem oko rješavanja graničnih pitanja. Tako je na dnevni red došao i Pelješki most i stav Izetbegovića o tome.
 
Prije nekoliko dana Milorad Dodik je rekao da Republika Srpska nema ništa protiv da Hrvatska gradi most na svom teritoriju, a takav stav imaju i političari iz hrvatskog korpusa u Bosni i Hercegovini. Međutim, Izetbegović sve agresivnije želi osigurati svoj položaj ključnog političkog faktora u BiH, pa potencira granične probleme želeći dovesti Hrvatsku u nezgodnu situaciju. Naime, nastavlja se trakavica oko graničnog spora Hrvatske i Slovenije u kojem službeni Zagreb nema namjeru reterirati i prihvatiti zaključke arbitražnog suda. Sada Bakir Izetbegović otvara sličan spor, a računa da bi se mogli javiti i Crnogorci i Prevlaku proglasiti teritorijalnim pitanjem. Ostaje, naravno, i dogovor o granici između Hrvatske i Srbije na Dunavu. Po planu SDA, sve to treba dovesti do zaključka kako je Hrvatska nekooperativna i da stvara „probleme“ svaki put kada se granični problem stavi na stol.
 
Novi izbori
 
„Besmisleno je i kontraproduktivno za odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine osporavati izgradnju Pelješkog mosta. Projekt je hrvatski, ali i europski, 85 posto sredstava za izgradnju Pelješkog mosta daje Europska unija. Na kraju krajeva, Pelješki most će se graditi na hrvatskom tlu i iznad hrvatskih teritorijalnih voda. Dovođenje u pitanje ovog projekta i pokušaji ucjene su pucanj u prazno. Nema od toga ništa“, smatra dr. Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.
 
Nema ništa, ali političke posljedice ostaju. Izetbegović se neće samo tako lako predati u svojim zahtjevima oko Pelješkog mosta, a istovremeno će SDA grčevito nastojati provoditi politiku koja teško može pridonijeti da BiH krene na europski put. Predstoje izbori, ali i promjena izbornog zakona, o čemu ovisi i budućnost BiH, pa preostaje sve manje vremena. Problema je napretek, pa i onih koje stvaraju sami bosanskohercegovački političara koji su zabrinuti za vlastitu sudbinu. Iako se na riječima zalažu za Europu i europski standard i vrijednosti, čine sve da BiH bude sve dalje od Europe, svjesni da bi oni sami u protivnom mnogi završili u prošlosti, a neki čak i u zatvoru.
 
Zbog sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedstva, sve češće međusobno razgovaraju i Hrvati i Srbi. Navodno bi ta tema trebala biti jedna od onih o kojima će se razgovarati ako Aleksandar Vučić dođe do kraja godine u Zagreb. Sigurnosne službe dvije zemlje za sada dobro surađuju, ali je procjena da će u budućnosti biti mnogo većih izazova. Naravno, ostaje i još jedno krajnje vruće pitanje, pitanje budućnosti Republike Srpske i procjene da bi za pet godina mogao biti raspisan referendum o neovisnosti. Koliko u tom za sada samo planu koji povremeno dolazi do ušiju hrvatskih političara ima realnosti i kakva bi mogla biti uloga Rusije ako do toga dođe, neke od odgovora mogla bi dobiti predsjednica kada u listopadu posjeti Vladimira Putina.
 
Ne čudi stoga što hrvatski politički vrh u prvi plan vanjskopolitičkih prioriteta zemlja stavlja BiH i što je premijer Andrej Plenković u kratko vrijeme ponovno posjetio tu zemlju. Iz krugova bliskih predsjednici saznajemo da je i sam glavni tajnik UN-a zainteresiran da se BiH ponovno stavi u fokus interesa međunarodne zajednice. Mnogo je političkih silnica u igri, mnoge države u odnosu na BiH imaju svoje interese. Poznato je da postoje vrlo tijesni kontakti službene Turske i ljudi iz vrha SDA. Islamizacija je na djelu i to nitko ne može poreći, a ne treba govoriti da je BiH gotovo u srcu Europe i kolika je to opasnost za sve, ne samo za zemlje u okruženju.
 
Izolirani dijelovi BiH
 
Zbog dužine granice s BiH, ali i zbog aspiracija da što prije uđe u Šengenski prostor, Hrvatska je u posebnoj situaciji. Kada je riječ o Izetbegovićevim reakcijama na Pelješki most, u Zagrebu to nikoga previše ne zabrinjava. Hrvatski političari samo odmahuju rukom na izjave da će se tražiti koridor do Neuma. „Na to se ne trebamo ni obazirati, daleko je veći problem ako kulminiraju granični sporovi i ako se granična neriješena pitanja preliju i na druge zemlje u okruženju. A zasigurno je sigurnosna situacija u BiH koja se može reflektirati na cijelu regiju najozbiljniji problem koji treba zabrinjavati Hrvatsku“, kaže nam jedan visoki dužnosnik. Sigurnosne službe tako zapažaju da se daljnji korak u islamizaciji odvija i u dijelu Sandžaka te na Kosovu, a da u BiH postoje dijelovi koji su totalno izolirani i radikalima omogućuju nesmetanu aktivnost.
 
Kada smo direktno upitali hrvatske političare iz „prve garniture“ koliko su zadovoljni radom hrvatskih sigurnosnih službi i njihovom borbom da se problem ne prelije i preko naših granica, slijedio je decidirani odgovor: više nego zadovoljni, službe rade izuzetno dobro. Tako je i ova turistička sezona prošla bez incidenata, a ako je suditi po informacijama koje se mogu dobiti iz državnog vrha, i dalje će sve službe biti u pripravnosti da se spriječe bilo kakav pokušaj izvoza islamskog radikalizma u Hrvatsku. A kada je riječ o BiH, svidjelo se to Bakiru Izetbegoviću ili ne, Hrvatska će, kažu nam naši sugovornici, na taj problem i dalje uporno i argumentirano upozoravati.
 

Jurica Körbler, Globus

Svaki narod na svome i svi jedni pokraj drugih u Bosni i Hercegovini

 
 
Ima li  još i jedan politički ili ekonomski cilj u rascjepkanoj, žilet nacionalno vjerskim žicama ispregrađivanoj Bosni i Hercegovini oko kojeg će se složiti, i zajednički mu krenuti, troglavo, tronožno, tronacionalno, tropolitičko i sa tri ratne i poratne istine beha Predsjedništvo. Do sada ga nije bilo, nema ga ni danas, a zasigurno ga ne će biti ni sutra, jer to sutra kao budućnost zemlja ovako (ne)uređena i nema. Čak u ovom od svijeta nametnutom zajedništvu, koje je kao rogovi u vreći, Predsjedništva nema ni pokušaja da se traži zajednički put k zajedničkom cilju. Kad već nema zajedničkog puta, a nema ga, zašto nema zajedničkog cilja, jer na zajednički cilj moglo bi se doći i različitim putevima. A šta onda drugo očekivati od takve trosmjerne, trociljne, beha politike osim ovoga što danas (ni)je Bosna i Hercegovina.
https://thehomemakershelper.files.wordpress.com/2011/08/1-2-3-4-5-fingers.jpg
Nije ni država, ni zajednica, ni cjelovita, ni, još posve raskomadana, a jest, narod kaže politički, Holbrookov, čardak ni na nebu ni na zemlji. Prije dvadeset i više godina u Bosni i Hercegovini je svjetska zajednica zaustavila rat, a beha narodi ga i dalje vode. Jedni, Srbi, ga vode za Veliku Srbiju, drugi, Bošnjaci muslimani, za Veliku Erdoğanovu Tursku, treći, Hrvati, za Veliku Europsku uniju. Ništa drugo ili se ne zna ili ne će da radi osim ratovanja. Živi se za rat, u ratu i od rata. Najbrojniji bošnjački narod, a time i najodgovorniji za opstanak Bosne i Hercegovi se ne nesnalazi u nametnutom miru, jer ga nije ni želio. Ne želi ga ni danas.
 
Mir, nepoznat je vrijednosni pojam bošnjačkom političkom, dijelom i vjerskom, vodstvu. Zar to ne potvrđuju svaki dan nekim novim napadima i klevetama kako na one koji nisu njihovi u Bosni i Hercegovini, na Srbe i Hrvate i ostale, tako i na beha susjedstvo Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Austriju, SAD, Češku. No, sve dok je bošnjačka politika na liniji obrane mudžahedina i njihovih zločina što su ih počinili nad najmalobrojnijim beha narodom, Hrvatima, sami potvrđuju da nisu za mir, i da se spremaju za nove ratove i zločine. Bakir Izetbegović, čiji je otac i doveo mudžahedine u beha građansko-vjerski rat u Slobodnoj Europi od 30. 8. 2017. Priznaje da je u ratu 1990-ih bilo zločina na svim s tranama, ali da se zločini mudžahedina, koji su bili “individualni”, ne mogu porediti sa udruženim zločinačkim poduhvatom koji je "faktički predvodio prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman".
 
No, ti "individualni" zločini mudžahedina koji su zarobljenim Hrvatima u selu Miletići, u blizini Gluhe Bukovice, muslimanskog konclogora za zarobljene Hrvate i mudžahedinskog centra kojeg je Alija redovito obilazio, glave odsijecali i pred roditeljima ih pekli na šporetu, prethodnici su današnjeg islamskog terorizma u svijetu, napose u Europi, koji Bakir kao i njegov otac Alija ne osuđuje, te i oni su "individualni" po europskim gradovima. "Individualni" je zločin i njegova otca koji je naredio ubojstvo srpskog svata, što je i bio uzrok građansko-vjerskog beha sukoba i ubojstvo fojničkih fratara i konclogor u Gluhoj Bukovici i neotkrivena masovna grobnica od mudžahedina poubijanih Hrvata u selu Maljine. "Individualni" je zločin i tajna koju skrivaju visoke peći u Željezari Zenica, u kojima su po pričanju preživjelog hrvatskog naroda Lašvanske doline završili mnogi zarobljeni i ranjeni Hrvati.
 
Dok mu je otac Alija smišljao, naređivao, pa dijelom i sudjelovao s mudžahedinima u "individualnim" zločinima nad Hrvatima, a majka "sabirala" vreće zlata za financiranje tih zločina, Bakir se u nekom turskom ljetovalištu spremao za ovaj današnji posao da ga nastavi gdje mu je otac stao ili silom zaustavljen. Bakir kaže: „Mudžahedine su prizvale kolone muslimanskih izbjeglica, silovane žene" i to je opravdanje za njihove strašne zločine. Zašto takve slike hrvatskih izbjeglica, silovanih žena i djevojčica, konclogor u Gluhoj Bukovici za svećenike i časne sestre, nisu imale pravo prizvati Hrvatsku  u pomoć.
 
Nadalje, Bakir u stilu svog oca, jabuka ne ide daleko ispod jabuke,  staje u obranu mudžahedinskih zločina te kaže: „Nismo mislili da će raditi zločine”. Time ne samo da priznaje njihove zločine, već potvrđuje  da je i on bio njihov sudionik i sukreator zločinačke politike svoga oca, te da kao takav po zapovjedno organizatorskoj odgovornosti podliježe gonjenju i kažnjavanju, ne pred beha sudovima koji su pod kontrolom njegove partije SDA, već pred Međunarodnim sudom u Den Haagu.
 
„Nismo znali", kaže mlađi Izetbegović, i time sam potvrđuje, istina se ne može zauvijek sakriti, da je to bio dobro isplanirani udruženi zločinačko-terorističko vjerski islamski pothvat ratnog čelništva tadašnjih Muslimana i vođe največće političke muslimanske stranke Alije Izetbegovića. Mudžahedinsko vehabijske zločine nad kršćanima u Bosni i Hercegovini sultanov suradnik Izetbegović II. broji pa kaže: „da se ti zločini mogu prebrojiti na prste". Bravo Bakire, pa ti znaš u broj koliko su ih poubijali, masakrirali, žive pekli, samo koliko puta treba brojiti na prste, to može i do tisuće, što i  jest stvarni broj hrvatskih žrtava od strane Armije BiH i njenog zločinačkog partnera mudžahedina. A taj broj od tisuće počinjen je u vremenu dok su mudžahedini bili pod kontrolom tvoga oca, jer kažete „u početku nije bilo nikakve kontrole", želeći tako skinuti svoju i očevu odgovornost.
 
Zašto je onda tvoj otac sa suradnicima, a možda si i ti bio s njim, gotovo svaki tjedan dolazio u njihov centar u Gluhoj Bukovici i što je u tim posjetuma nadzirao. Zar je mogao dolaziti među one koje ne kontrolira. Ako je to tako, onda je mogao dolaziti i među srpsku vojsku. Ili je i dolazio, ili ste dolazili, i to će vrijeme razotkriti. A prije toga broj žrtava tvojih zločinaca znaju Hrvati u BiH, napose oni u Lašvanskoj dolini. Zato ste mudžahedine i nagrađivali okupiranim hrvatskim selima i kućama i zbog toga kako sam priznaješ „Oni nisu bili isterani iz BiH". Da, oni nisu istjerani, zna to i Amerika i Europa, i Hrvati i Srbi, oni su još tu u svojim entitetima u kojima ne važe nikakvi zakoni, osim njihovih. Iz njih izlaze u terorističke akcije po Europi i svijetu, i opet se neometano vraćaju na odmor i pripreme za sljedeće zločine.
 
Bakir kaže „da su zločini mudžahedina barem trostruko manji od onih koje je napravila Herceg Bosna". Ako ste izbrojili njihove zločine na prste, pa to iznosi 5, onda to znači da hrvatski zločini koje je napravila Herceg Bosna iznose 15. A samo u hrvatskom selu Maljine ste poubijali 36 hrvatskih civila, žena i bolesne djece, i tu masovnu grobnicu ne otkrivate ni danas, što je znači opet daleko više zločina Armije BiH i mudžahedina nad Hrvatima, negoli Herceg Bosne nad Muslimanima.
 
Sve je to  bošnjački  proces prebrojavanja krvnih zrnaca u Bosni i Hercegovini, kao sredstvo mirnodopskog okupiranja i islamiziranja šarolikog beha društva, kojem je cilj po Alijinoj Islamskoj deklaraciji da je islam „vrhunac demokratije”. Da, islam je „vrhunac demokratije“ u tebi i tvom ocu prijateljskoj Turskoj, Saudijskoj Arabiji, Iranu i svim drugim muslimanskim zemljama, ali zasigurno ne i na europskoj periferiji u Bosni i Hercegovini. Jedini način, a to bi i bilo najbolje, da uvedeš islam kao „vrhunac demokratije“ je dioba Bosne i Hercegovine na tri nacionalna i vjerska entiteta, hrvatski, srpski i bošnjački. Samo tako ustrojena Bosna i Hercegovina ima neku budućnost. Svaki narod na svome i svi jedni pokraj drugi u Bosni i Hercegovini. 
 

Vinko Đotlo

U srcu Europe smještena slobodna luka za IS-ove borce, planere i novake

 
 
Utjecaj Saudijske Arabije i Turske na Balkan je u porastu što povećava rizik od islamske radikalizacije, posebno i BiH i na Kosovu. Nakon Njemačke i SAD-a sada na to upozorava i Austrija. EU je u gužvi zbog Brexita i zbog izbjegličke krize te bi zbog toga iz vida mogla izgubiti Balkan, rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz u intervjuu za njemački list Handelsblatt. S Balkana je u Siriju i Irak otišlo na stotine džihadista koji bi se sada, kada se kalifat nalazi pred raspadom, mogli vratiti i pažnju usmjeriti ne samo na države iz kojih su otišli, već i na ostatak Europe. Saudijske organizacije u BiH i na Kosovo šalju propovjednike kako bi širili svoju vahabističku interpretaciju islama.
http://www.kosovo-metochia.org/wp-content/uploads/2016/04/Kosovo-ISIL-Ridvan-Haqifi-and-Lavdrim-Muhaxheri.jpg
„U Sarajevu i Prištini žene plaćaju da budu potpuno prekrivene“, kaže Kurz. „EU na to ne smije negirati. Mi moramo imati aktivnu ulogu  toj važnoj regiji, moramo podržavati reforme i borbu protiv radikaliziranja te regiji ponuditi vjerodostojnu europsku perspektivu.“ Nakon rata na Balkanu devedesetih godina jedino su Slovenija i Hrvatska postale članice EU-a.
 
Salafizam i ekstremizam na Balkanu su pustili svoje korijene, kaže Vedran Đihić, stručnjak na austrijskom Institutu za međunarodni razvoj. On već godinama proučava tu temu, ali još nikada nije čuo da žene nose čador u zamjenu za novac. „Ponekad možete vidjeti djevojku s maramom“, kaže on. „Ako je žena potpuno prekrivena, vjerojatno se radi o turistkinji iz zemalja Zaljeva. Oni relativno često posjećuju Balkan. Pri tme ne mislim na bogate Saudijce, već na srednju klasu koja želi vidjeti ostatak svijeta.“
 
Džihadisti su već od devedesetih godina prisutni u toj regiji. Arapski borci, od kojih se većina osamdesetih godina u Afganistanu borila protiv Rusa, dolazili su u BiH i, kasnije, na Kosovo, kako bi pomogli svojoj muslimanskoj braći. Oni su činili tzv. „muhamedanski bataljon“ i borili se protiv pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata. U početku su vjerojatno s nevjericom gledali kako se bore za muslimane koji piju alkohol i čije žene se po ulici šeću u kratkim suknjama.
 
Nakon rata neki od njih su ostali u regiji. Oženili su se lokalnim djevojkama i dobili djecu. Radikalni islam se ovdje pojavio tek kada su Saudijska Arabija i ostale zaljevske države počele tu graditi džamije i instalirali propovjednike koji su počeli širiti vahabističke ideje na Balkanu. Taj je utjecaj znatno porastao u posljednjih deset godina, djelomično i zbog gospodarskih i socijalnih uvjeta.
 
„U centru velikih gradova ne primjećuje se gotovo ništa“, kaže Đihić. „Ali u nekim predgrađima i zabačenijim selima drugačiji oblik islama dobro se ukorijenio.“ Primjer je selo Gornja Maloča u središnjoj Bosni ili u mjestu Bosanska Bojna, na granici s Hrvatskom. „Čini se kako je u srcu Europe smještena slobodna luka za IS borce, planere i novake“, pisao je Der Spiegel 2016. o tim selima. Tamo se vijorila i IS-ova zastava a stanovnici su se navodno morali pridržavati Šarije. Đihić je čuo i o navodnim kampovima za obuku u tim mjestima. „Ali oni su bili namijenjeni lokalnim muškarcima koji su se pripremali na put u Siriju“, kaže on. „Naravno da je to zabrinjavajuće, ali zasigurno se nije radilo o profesionalnim IS-ovim kampovima. Povrh toga, obavještajne službe su upućene u situaciju u tim mjestima, koja se pažljivo drže na oku.“ Vlada čini sve kako bi situaciju držala pod kontrolom. Za povratnike postoji spreman program. Sumnjivi džihadisti su uhićeni a imam (Husein „Bilal“ Bosnić) je osuđen na 7 godina zatvora zbog novačenja u ime IS-a.
 
Ipak, politička struktura u Bosni je komplicirana što otežava kontrolu nad čitavom situacijom. Nakon rata je država Daytonskim sporazumom uređena kao jedna država (srpska Republika srpska, federacija BiH i okrug Brčko su spojeni u jednu državu). Predsjedništvo se rotira između muslimana, Hrvata i Srba. Na taj je način gotovo nemoguće normalno upravljati državom – u bilo kojoj situaciji. „Demokracija postoji samo u teoriji“, kaže Đihić. „Nitko ne želi preuzeti odgovornost, vlada je korumpirana, a 40 % stanovništva je nezaposleno. Gospodarsko-socijalna perspektiva za mlade je toliko loša da većina želi otići u inozemstvo. Ako dođu u kontakt sa salafistom koji će ih primiti u zajednicu i dati im nadu u budućnost, to im može biti veoma privlačno.“
 
Sve dok se rad o manjini, ona se može kontrolirati, smatra Đihić. „Ali ako sigurnosni problemi, nestabilnost i gospodarska nesigurnost budu rasli rasti će i ekstremizam.“ U tom smislu, kaže Đihić, Kurz ima pravo: Bruxelles mora u ovoj regiji imati aktivnu ulogu. „Jer ako EU Bosnu pusti da tone u blatu to bi joj se kasnije moglo obiti o glavu.“
 

Sacha Kester, Volkskrant, Nizozemska

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1082 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević