Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Hoće li hercegbosanski Hrvati postati nacionalna manjina nakon idućih izbora?

 
 
Idući opći izbori u Bosni i Hercegovini za Hrvate te zemlje bi mogli biti najznačajniji izbori do sada s obzirom na to da hrvatska konstitutivnost u BiH nakon njih mogla postati stvar prošlosti. Naime, bošnjačke političke stranke spremaju teren kojim su Hrvatima u mogućnosti nametnuti federalni dom naroda. Zašto je on uopće bitan?
https://poskok.info/wp-content/uploads/2020/07/Hrvatska-Zajednica-Herceg-Bosna.jpg
Bez federalnih domova naroda, kojih ima četiri, srpski, bošnjački i hrvatski i oni ostalih, nemoguće je donijeti ikakav konsenzus u smislu funkcioniranja entiteta Federacije BiH. Klubovi naroda konstitutivnih naroda imaju po 17 izaslanika. Klub ostalih ima osam. Izaslanici u tim klubovima se popunjavaju iz županijskih skupština. Njih ima deset. Hrvati imaju samo dvije županije koje su njihove “jedan kroz jedan”. To su Posavska i Zapadnohercegovačka. Ostale županije, u kojima Hrvati imaju značajan udio, imaju i srpske odnosno bošnjačke izaslanike. Stvar i jest u “ostalim županijama”. Preko njih je moguće popuniti potrebnu većinu u hrvatskom klubu u domu naroda. Kako? Tako što se članovi stranaka koje su dominantno bošnjačke – izjasne Hrvatima.
 
BOŠNJACI IZ HRVATSKOG KLUBA
 
Klub Hrvata u domu naroda federalnog parlamenta je jako važan jer bez njega nije moguće proglasiti predsjednika Federacije koji daje mandat premijeru Federacije. Zamislite sada da bošnjačke stranke kontroliraju taj klub? To znači da će predsjednik Federacije mandat dati onoj osobi koju izaberu – bošnjački predstavnici. Oni, ironije li, dolaze iz hrvatskog kluba. Međutim, sav apsurd tu ne završava, nego, zapravo, tek počinje. Tih 17 izaslanika u domu naroda, od kojeg bošnjačke stranke uvijek kontroliraju pet ili šest izaslanika – imaju itekakav utjecaj na gornji dom državnog parlamenta. Oni, naime, mogu bez problema Hrvatima popuniti i dom naroda na državnoj razini. Tada Hrvati, koji su zahvaljujući nepravednom izbornom zakonu već preglasani u Predsjedništvu, postaju preglasani u entitetskom te državnom parlamentu.
 
POLITIKA ZAGREBA PREMA BH. HRVATIMA
 
Politički analitičar Milan Sitarski kaže u izjavi za Direktno.hr da se politika službenog Zagreba prema bh. Hrvatima neće mijenjati nakon parlamentarnih izbora.
– Rezultat parlamentarnih izbora u Hrvatskoj neće donijeti bilo kakvu radikalnu promjenu u politici RH prema Bosni i Hercegovini, pa tako ni prema položaju Hrvata kao konstitutivnog naroda – rekao je.
Svi relevantni politički akteri u Hrvatskoj, kaže Sitarski, svjesni su važnosti hrvatske konstitutivnosti u BiH.
– Ključna značajka nove Vlade RH će svakako biti programsko-politički, a mogućno i kadrovski kontinuitet. Radikalne promjene bi bile mogućne samo ukoliko bi na politiku Vlade mogle utjecati radikalno desne ili radikalno lijeve snage, ali ishod proteklih izbora to naprosto nije omogućio. Može se jedino očekivati da će nova Vlada RH sada, s obnovljenim mandatom i povećanom neovisnošću od parlamentarne potpore nekih manjih stranaka, dosadašnju politiku provoditi s većim samopouzdanjem i odlučnošću.
Ta je politika dio gotovo općehrvatskog konsenzusa svih iole umjerenih političkih snaga, a ključni su elementi tog konsenzusa zalaganje za neovisnost i teritorijalnu cjelovitost BiH, ali i potpunu jednakopravnost Hrvata u njoj, posebice u oblasti legitimnog političkog predstavljanja u za to namijenjenim tijelima vlasti – Predsjedništvu BiH i domovima naroda – kazao je.
 
OBESPRAVLJEN HRVATSKI NAROD U BiH
 
Novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić smatra da su bošnjačke stranke ujedinjene u ideji da se Hrvate u BiH, u institucionalnom smislu, obespravi.
– Bošnjački politički predstavnici svih političkih orijentacija i stranačkih dresova posjeduju ogromnu dozu konsenzusa koja ih ujedinjuje kao protivnike institucionalne jednakopravnosti Hrvata u BiH jer u njoj vide prijetnju prosperiranja vlastite težnje za izgradnjom građanske države koja bi de facto bila bošnjačka nacionalna država. U tom kontekstu treba promatrati i Izetbegovićevo uporno zazivanje razbijanja nekakvih okova koje, kao, Hrvati nameću većinskom bošnjačkom narodu u Federaciji BiH – rekao je Galić za Direktno.
Bošnjačke stranke su, navodi Galić, uspjele popuniti Središnje izborno povjerenstvo ‘svojim’ kadrovima, a ono, pak, najviše štete može donijeti upravo konstitutivnosti Hrvata u BiH jer će svojim pravilima odlučiti na koji način se puni spomenuti dom naroda parlamenta Federacije.
– SDA je, potpomognuta DF-om i bošnjačkom “oporbom” (koja to zapravo i nije; dakle SDP i A-SDA) te srpskom oporbom (SDS i PDP) izabrala dva bošnjačka, dva srpska i jednog hrvatskog člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (između ostalih Željka Bakalara, donedavnog savjetnika Željka Komšića) ne poštujući natječajnu proceduru koja je zakonom propisana. Ovo je posebno bitno jer SIP implementira rezultate izbora i određuje model popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koji je najjači jamac konstitutivnosti Hrvata u BiH – ocijenio je Galić.
 
ULOGA DOMA NARODA

 

To će se, smatra HMS-ov novinar, posebno vidjeti 2022. na općim izborima.
– Bošnjačke težnje za ovladavanjem Federacijom posebno će obojiti izbore 2022. godine. Minoriziranje uloge Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (PFBiH) ili njegovo potpuno dokidanje ideal je za kojim teže svi relevantni politički predstavnici Bošnjaka jer od Federacije žele napraviti pandan Republici Srpskoj koja počiva na unitarnom uređenju te nije podijeljena na kantone (kao Federacija)- rekao je.
SDA, međutim, negira presude Ustavnog suda BiH koje, de facto, sprječavaju takav scenarij.
– Da bi to ostvarili može im biti od pomoći aktualni saziv SIP-a koji bi mogao promijeniti način izbora izaslanika u Dom naroda PFBiH tako da se u to tijelo izabere minimalno 6 od 17 izaslanika Hrvata (ili Bošnjaka koji se predstavljaju Hrvatima), a da su probošnjačke političke provenijencije. Kvaka je u tome što je Ustavni sud BiH u predmetu “Ljubić” naložio legitimno političko predstavljanje na svim administrativnim razinama (uključujući Predsjedništvo BiH i domove naroda), a SDA i njeni bošnjački partneri na to ne pristaju – dodao je.
Rupu u zakonu, zapravo, dodaje Galić, popunjava upravo SIP koji je trenutno u službi bošnjačke političke elite.
– Prazninu koja nastaje popunjava SIP koji donosi privremeno uputstvo o izboru izaslanika u Dom naroda PFBiH koji može postati snažan alat probošnjačke političke ideje. Takav scenarij značio bi izbacivanje legitimnih političkih predstavnika Hrvata iz Vlade Federacije BiH bez mogućnosti da utječu na donošenje bilo kakvog zakona na Federalnoj razini – smatra HMS-ov novinar.
 
NEKI NOVI CIPAR
 
Takav scenarij, smatra Galić, BiH bi pretvorio u neki novi Cipar.
– Ako se dogodi izbacivanje Hrvata iz federalnih institucija, to bi značilo konačno dekonstituiranje ovoga naroda, a Bosni i Hercegovini dogodila bi se neminovna ciprizacija nakon što bi se srušio tronožac koji tvori tu nesretnu državu – zaključio je.
Ako bošnjačke političke stranke nakon idućih izbora uspiju u svojoj namjeri, Hrvati u BiH bi mogli postati nacionalna manjina. Ostaje za vidjeti imaju li hrvatske političke stranke predvođene Čovićem i HDZ-om ikakav odgovor na to pitanje. Izborne prijevare, naime, bošnjačkim strankama omogućuju potpuno dekonstituiranje Hrvata. Hrvati, zasigurno, ne će prihvatiti takvo što, a ako se to ipak dogodi, nitko ne može sa sigurnošću znati kakav scenarij čeka Bosnu i Hercegovinu.
 

https://poskok.info/hoce-li-bh-hrvati-postati-nacionalna-manjina-nakon-iducih-izbora/

Priopćenje za javnost »Hrvatske koalicije za Travnik«

 
 
Priopćenje su potpisali predstavnici OO HDZ BIH Travnik, OO HDZ BIH 1990 Travnik, OO HSS Stjepan Radić Travnik te vijećnici “Hrvatske koalicije Travnik” odnosi si se na objavljeno priopćenje OO SDA Travnik povodom prekidanja posljednje sjednice Općinskog vijeća Travnik. Priopćenje je odgovor na priopćenje OO SDA Travnik.
https://www.vitez.info/wp-content/uploads/2020/07/0c6c11b6dabc3c7ce95a33cb4b05acdc_XL.jpg
Kada je u pitanju rad Općinskog vijeća Travnik, održavanje, odnosno prekid posljednje sjednice OV Travnik dužni smo prije svega zbog istinitog informiranja javnosti reagirati službenim priopćenjem. Kako smo svjedoci klasičnog pokušaja obmane javnosti od strane SDA Travnik te bijega od svake političke, ali prije svega ljudske i moralne odgovornosti od problema koje tište Travnik i našu zajednicu, odlučili smo reagirati.
Vrlo opasne poruke, ali sada je svima jasno, direktne i neskrivene poslali su iz travničke SDA. Poruka da je hrvatski narod „manjina“ i kao takav se nema što pitati je šovinistička i sigurni smo ne predstavlja stav nijednog Bošnjaka, kojemu je u srcu Travnik, ali i Bosna i Hercegovina.
U priopćenju SDA jasno se iščitava kako oni sebe zovu „većinom“, a kako smo svi mi, koji nismo oni ili kao oni, „manjina“. Prema njima je u Travniku sve u redu, osim što je jedini problem „manjina“, samim time što je neodgovorna i neposlušna, što ne poštuje „većinu“ i slijepo sluša njihove želje. Valjda se podrazumijeva da se na svaki mig „većine“ mora odgovoriti promptno i podanički, jer čemu uostalom i koristi „manjina“, nego da ponizno služi i izvršava sve što se od nje traži. U protivnom je „manjina“ neodgovorna i za svake sankcije i prijetnje, kako i završiše priopćenje iz SDA, jer prema „manjini“ se poduzimaju mjere što bi drugo.
Kao takvi nemamo pravo na stav, mišljenje, glas, političku poruku, rad ili bilo kakvo pravo u Travniku osim ono koje nam da „većina“. Ta „većina“ možda ima pravo procijeniti i odlučiti što „manjina“ smije ili ne smije.
Ne trebamo ići daleko u povijest i sjetiti se primjera Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ u Travniku. Za neosporna prava na imovinu „većina“ dobije sve i odmah, a „manjina“ mora proći sve sudske instance i na kraju u Strasbourgu dobiti pravo i to ne za sve, nego zašto se uspije izboriti na bjelosvjetskim sudovima. Tako ste se odnosili prema problemu povrata crkvene imovine, sada znamo zašto, to ste jasno ukazali priopćenjem, zato što smo „manjina“, a vi „većina“.
Sada je jasno zašto i selo Maljine, nema vodu. Iako ustrajavamo godinama na rješavanju ovoga problema, kako bi omogućili povratnicima u ovo selo samo vodu, koju valjda u 21. stoljeću trebaju imati svi, vi uporno sabotirate rješenja. Naravno, vi ste „većina“, može vam se. Dokaz tomu je činjenica da vodu ima dio sela gdje živi „većina“. Dakle, nije dovoljno da je nad „manjinom“ načinjen ratni zločin, gdje još uvijek ni kosti svih strijeljanih nismo našli i dostojno ih ukopali, nego ni vodu ne smijemo dobiti, iako smo sve spremni platiti i svu smo infrastrukturu napravili.
Selu Orašac ne može dobiti struju, jer „većina“ to ne želi omogućiti „manjini“, usprkos tomu što je i tu napravljen strašan ratni zločin. Selo je protjerano, kuće popaljene i porušene, a kada se nakon 25 godina vraća „manjina“, koja samo želi živjeti život dostojan čovjeka, onda „većina“ odluči da ne smiju imati struju, jer će se možda stvarno i vratiti na svoja vjekovna ognjišta.
„Većina“ ima pravo blokirati sve, ne isplaćivati plaće jednoj javnoj ustanovi samo zato što je predstavnik „manjine“ tamo ravnatelj, čak i kada je inspekcija koja je poslana od „većine“ ustvrdila da nema bilo kakvih propusta u službi „većina“ jedva pušta plaće, a blokira mnoge druge isplate mada nikakvo pravo ne polaže na to.
„Manjina“ u javnoj upravi i poduzećima može dobiti priliku za posao ne kada to po Ustavu imaju nego kada i ako se smiluje „većina“ jer tko je „manjina“ da po Ustavu ili Zakonu ima pravo kada je tu „većina” da određuje i daje pravo.
Zemljište i prirodna dobra koja su u vlasništvu „manjine“ kao što je plato Galice se mogu „čerečiti“ i pod koncesiju davati kako to kaže „većina“, jer tko je „manjina“ da kaže što oni žele, tko njih bilo što pita, oni su svakako „manjina“.
 
Kako „manjina „ može imati ulicu po imenu Nobelovca koji je igrom slučaja pobrojan u „manjinu“, a rođen u ovom gradu jer on je “manjina” i nema pravo da se grad ponosi na njega tko mu je kriv pa je “manjina”. Ovdje „većina“ procjenjuje tko što može, a tko ne može.
Na kraju tko je „manjina“ da konzumira svoje pravo da ako je načelnik iz reda većine da vode i sazivaju Općinsko vijeće Travnik, tko su oni da procijene i sazovu vijeće kada to može raditi “većina”, u biti tko su oni uopće kada tu postoji „većina“?
Gospodo iz SDA, Načelniče i svi vi koji se smatrate tom „većinom“ treba vas biti sramota kako se odnosite prema cijelom konstitutivnom narodu i njegovim predstavnicima, i svemu onome što su dali ovom gradu i našoj lokalnoj zajednici. Trebate se sramiti pred vašom djecom i budućim generacijama. Gradili smo i gradimo ovaj grad i općinu. Na prostorima Travnika stoljećima živimo zajedno, donosili smo zajedničke odluke koje se tiču svih nas i u prošlosti i vjerovali da ćemo zajedno graditi bolju budućnost za sve.
Zajedno pokušavamo premašiti sve probleme pa i ove gore pobrojane, jer oni su ne samo problemi jednog naroda nego sramota svih, zato smo o njima nedovoljno i govorili, prenosili u javnosti nošeni razmišljanjem da za sve treba još malo vremena da i vi uvidite da nam je zajedno graditi i raditi.
Ipak, koliko god mi bili spremni za razgovore, kompromise i suradnju, Vi nas podcjenjujete i vrijeđate gospodo. Nismo mi nikakva „manjina“ ovdje, Travnik je i naš grad i naša općina, ovdje smo koliko i vi i ovaj prostor volimo u najmanju ruku jednako i imamo pravo donositi odluke te konzumirati sva prava koja nas sljeduju, a ne koja nam netko pokloni.
Očito da vi imate neke druge ciljeve čim vam je cijeli jedan narod problem, a ne samo vijećnici iz tog naroda. Radujemo se Vašem odgovoru i pokušaju demantija, ali to ćete imati priliku samo rješavanjem navedenih problema, kao i zahtjeva koje smo Vam dostavili. Dajte svoj doprinos da riješimo pitanje vode i struje povratnicima, da zaštitimo naš Vlašić i Galicu, da radimo po zakonima. Napominjemo kako ovo čak i nema veze s Vašim simpatijama ili antipatijama prema hrvatskom narodu i njegovim legitimnim političkim predstavnicima, pa ni njihovom radu, ovo se tiče prije svega dobrih i iskrenih namjera, prema svom susjedu i zajedničkoj budućnosti na ovim prostorima.
Osim zaštite interesa i identiteta našeg naroda, minimum traženja je poštivanje, jer smo mi narod koji ima političku kulturu i tradiciju te svoje dostojanstvo, koje je iznad svih drugih interesa. Ispoštujte ovo ovdje izneseno, osigurajte žiteljima travničke općine minimume za normalno življenje i ljudsko dostojanstvo, nemojte ih ponižavati, bez obzira o komu se radi i odgovorno tvrdimo da će velika većina problema biti riješena.
 

Dnevnik.ba, https://www.dnevnik.ba/vijesti/hrvatska-koalicija-za-travnik-nismo-mi-nikakva-manjina-travnik-je-i-nas-grad

Zašto Dragan Čović i dalje šuti?

 
 
Bošnjačke stranke mogu sastaviti liste tako da osvoje barem trećinu mandata rezerviranih za hrvatske predstavnike u Domu naroda FBiH. Čak i ako se bude koristio popis iz 2013. godine, bošnjačke stranke lako mogu izabrati čak osam hrvatskih izaslanika. To bi značilo izbacivanje Hrvata s mjesta Predsjednika FBiH i iz Vlade FBiH te donošenje svih odluka u Parlamentu FBiH bez potrebe za podrškom hrvatskih predstavnika.
http://www.hrsvijet.net/images2/politika_bih/Zeljko_komsic_DF/002_izetbegovic_niksic_komsic.jpg
Bošnjački političari Reuf Bajrović i Emir Suljagić pozvali su u članku u Oslobođenju 16. travnja 2020. da bošnjačke stranke iskoriste novu većinu u Središnjem Izbornom Povjerenstvu (SIP) i na sljedećim općim izborima u BiH mudro sastave kantonalne liste, preuzmu Dom naroda FBiH i time pošalju „HDZ i hercegbosansku politiku u povijest“. Danijal Hadžović se je nadovezao na ovu tezu u članku u Slobodnoj Bosni 8. svibnja 2020. i pozvao „probosanske stranke“ da na sljedećim izborima izaberu barem 6 hrvatskih izaslanika u Dom naroda FBiH i time uspostave vlast bez HDZ-a BiH.
 
Ključna uloga Središnjeg izbornog povjerenstva BiH
 
Bošnjačke stranke (SDA, DF, SDP i A-SDA) i opozicija iz RS-a (SDS i PDP) su 11. ožujka izabrali dva srpska i dva bošnjačka člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) iskoristivši nedovoljno preciziran zakon. 20. svibnja su iste stranke izabrale Željka Bakalara, savjetnika Željka Komšića, za hrvatskog člana SIP-a. Ove stranke su time dobile iznadpolovičnu većinu i kontrolu nad institucijom koja odlučuje o izborima u BiH i implementaciji rezultata. SIP je imao ključnu ulogu nakon općih izbora 2018. godine na kojima se izravno biraju parlamenti kantona FBiH. Iz deset kantonalnih skupština imenuju se izaslanici gornjeg od dvaju domova Parlamenta FBiH, Doma naroda FBiH. Njega čine nacionalni klubovi s pravom veta, po 17 izaslanika Bošnjaka, Hrvata i Srba, te sedam iz reda Ostalih. Dom naroda FBiH je ključan za izbor Predsjednika FBiH, Vlade FBiH i hrvatskih i bošnjačkih izaslanika u (državnom) Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
 
Obzirom da su dijelovi Izbornog zakona BiH stavljeni izvan snage 2017. prema odluci „Ljubić“ Ustavnog suda BiH, a bošnjački predstavnici odbijaju sprovesti tu odluku, SIP je nakon općih izbora 2018. godine donio naputak o popuni Doma naroda FBiH. Za preuzimanje kontrole na Federalnoj razini je postojao plan 2018. godine, ali nije uspio zbog odluke SIP-a. Naime, bošnjačke su stranke na izborima 2018. godine izabrali četiri hrvatska izaslanika u Dom naroda FBiH iz četiri većinski bošnjačka kantona/županije. U Zeničko-Dobojskom kantonu (ZDK), petom većinski Bošnjačkom kantonu u FBiH, stranke Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH su osvojile 3 mandata u kantonalnoj skupštini. Od 27 preostalih mandata koji su pripali bošnjačkim strankama, čak šest mandata su osvojili kandidati iz pet bošnjačkih stranaka koji su se izjasnili kao Hrvati. Bošnjačke stranke su imale dovoljno ruku da pošalju oba hrvatska izaslanika u Dom naroda FBiH. To bi omogućilo bošnjačkim strankama da kontroliraju jednu trećinu (šest od 17) izaslanika u hrvatskom klubu u Domu naroda FBiH, i izaberu Predsjednika i Vladu FBiH bez hrvatskih predstavnika, te da imaju većinu u Parlamentu FBiH i donose odluke bez hrvatskih predstavnika, koji bi ostali bez prava na veto.
 
Međutim, taj scenarij se nije dogodio jer je SIP odlučio dodijeliti broj izaslanika iz kantona prema popisu stanovništva iz 2013. godine, a ne iz 1991. godine kako su to neustavno željeli bošnjački političari. Time je ZDK poslao samo jednog hrvatskog izaslanika umjesto dva, a Zapadnohercegovački kanton (ZHK) njih tri umjesto dva. Budući bošnjačke stranke nisu mogle dobiti željenu trećinu izaslanika u hrvatskom klubu, na kraju su odustali od preglasavanja u ZDK, pa je iz tog kantona izabran predstavnik iz HNS-a BiH.
 
Povijesna prilika konačnog preglasavanja Hrvata u BiH
 
Ako se izborni zakon ne izmjeni do općih izbora 2022. godine, što je malo vjerojatno, SIP će tad ponovno odlučiti o popunjavanju Doma naroda FBiH. To omogućuje bošnjačkoj političkoj eliti preuzimanje kontrole nad hrvatskim klubovima u Domu naroda i na federalnoj i na državnoj razini.
Ako bošnjačke stranke poslušaju Bajrovićev i Suljagićev savjet mudrog sastavljanja lista – tj. ako na vrhu listi za kantonalne skupštine stave pojedince koji će se inženjeringom i prethodnim dogovorima izjasniti kao Hrvati – ishod općih izbor 2022. godine mogu biti u potpunosti drugačiji u odnosu na 2018. te značiti kraj konstitutivnosti za Hrvate u BiH.
Dva su moguća scenarija: Prvi, bošnjačke stranke mogu sastaviti liste tako da osvoje barem trećinu mandata rezerviranih za hrvatske predstavnike u Domu naroda FBiH. Čak i ako se bude koristio popis iz 2013. godine, bošnjačke stranke lako mogu izabrati čak osam hrvatskih izaslanika. To bi značilo izbacivanje Hrvata s mjesta Predsjednika FBiH i iz Vlade FBiH te donošenje svih odluka u Parlamentu FBiH bez potrebe za podrškom hrvatskih predstavnika.
 
Drugi, ako SIP odluči koristiti popis iz 1991. godine, onda bošnjačke stranke mogu izabrati čak natpolovičnu većinu (devet od 17) mandata rezerviranih za hrvatske predstavnike u Domu naroda, i to šest iz pet većinski bošnjačkih kantona, i tri iz dva „mješovita“ kantona. To bi dovelo do potpune bošnjačke dominacije u FBiH, ali i do izbacivanja Hrvata i s državne razine. Naime, natpolovična većina u hrvatskom klubu Doma naroda FBiH bi omogućila bošnjačkim strankama da izaberu natpolovičnu većinu (3 od 5) hrvatskih izaslanika u (državnom) Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, i na taj način izbace Hrvate iz Vijeća ministara BiH i iz procesa odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH. Time bi Hrvati bili izbačeni iz vlasti i na državnoj i na entitetskoj (FBiH) razinama. S natpolovičnom većinom u hrvatskom klubu u Domu naroda FBiH bošnjačke stranke mogu samostalno izmijeniti i Zakon o federalnim jedinicama u FBiH.
 
Za to im je potrebna tek dvotrećinska većina u Zastupničkom domu, koju uvijek imaju, kao i natpolovična većina u bošnjačkom, srpskom (koju uvijek imaju) i hrvatskom klubu u Domu naroda FBiH. Pod izlikom racionalizacije FBiH, i na tragu američke inicijative iz 2012. godine o smanjenju broja kantona, bošnjačke stranke bi mogle promijeniti granice kantona. Tako bi: (a) Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton mogli biti pridodani Unsko-sanskom kantonu; (b) Hercegovačko-neretvanski i Srednjo-bosanski kanton Zeničko-Dobojskom kantonu; (c) Posavski kanton Tuzlanskom kantonu; (d) Bosansko-podrinjski kanton Sarajevskom kantonu, čime bi se dobila četiri kantona u FBiH. To bi se moglo predstaviti kao smanjenje administracije za 60 posto, a dva nova kantona (a) i (b) bi se mogla predstaviti kao multietnička, iako bi u oba kantona Bošnjaci bili više od dvije trećine stanovništva. Time bi Hrvati činjenično prestali biti konstitutivni narod i postali bi nacionalna manjina u BiH.
 
Hrvatska strategija šutnje
 
Bajrovićev i Suljagićev scenarij, kojeg nijedna relevantna bošnjačka stranka ne odbacuje, ne bi trebala biti novost za hrvatske predstavnike u BiH. Hrvatski politički vrh u BiH još od prosinca 2018. godine posjeduje detaljnu analizu općih izbora 2018. godine, ali i matematički izračun koji potvrđuje kako Bošnjaci već na sljedećim izborima mogu jednostrano ukinuti konstitutivnost Hrvata u BiH. Iako bi za to bila nužna široka koalicija bošnjačkih stranaka, takva koalicija je nužna samo jednom. Nakon što bi se Ustav FBiH i zakon o federalnim jedinicama u FBiH izmijenili, bošnjačke stranke ne bi morale ulaziti u široku koaliciju na sljedećim izborima.
 
Hrvatski politički lideri predvođeni Draganom Čovićem snose odgovornost za nedonošenje jasne strategije za onemogućavanje tog scenarija. Međutim, nestrateško djelovanje, šutnja o napadima na konstitutivnost Hrvata, kao i nerad na komunikaciji s međunarodnim akterima, dovode do sumnje u ozbiljnost hrvatskog liderstva. Osim obećanja koja se ponavljaju svakog izbornog ciklusa, hrvatska politika nije ponudila ništa ozbiljnije već dva desetljeća. Hrvatska politika u BiH se je svela na paljenje svijeća i izdavanje obavijesti za javnost koje nitko više ne uzima zaozbiljno. Hrvati su u zadnjih deset godina izgubili čak sto tisuća pripadnika u BiH i spali na oko 350 tisuća stanovnika, što predstavlja oko 13,5% od 2.6 milijuna stanovnika kojih BiH danas ima. Hrvatski političari nemaju „hrvatski odgovor“ na ovu demografsku i društvenu katastrofu kojom svake godine, što emigracijom, što prirodnim putem, nestane preko deset tisuća Hrvata u BiH.
 
FBiH kao Cipar 1963. godine
 
Ipak, činjenica je da najveći dio odgovornosti za moguće posljedice preglasavanja Hrvata upravo na bošnjačkim političarima i strankama. Ako se odluče na preglasavanje Hrvata na izborima 2022. godine i zgaze ugaoni kamen države BiH – jednakopravnost tri konstitutivna naroda – time bi učinili presedan koji konsocijacijske države u Europi nisu vidjele od 1963. godine. U svim složenim europskim državama, poput Belgije, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva (Sjeverna Irska), nezamislivo je da jedan narod preglasa ili bira predstavnike drugom narodu. To se u Europi zadnji put dogodilo 1963. godine, kada su ciparski Grci jednostrano izmijenili zakone i ustav, nametnuli unitarističke odredbe i ukinuli prava ciparskih Turaka. Kako je to završeno svi znamo: ciparski Turci su se povukli iz državnih institucija, započelo je međunacionalno nasilje i, konačno, došlo je do invazije Turske 1974. godine i podijele Cipra na turski i grčki dio.
Hrvati u BiH ne zagovaraju separatizam, ali sigurno ne će mirno sjediti i dozvoliti uzurpaciju njihovih prava te prihvatiti status manjine u bošnjačkom entitetu. Bilo bi bizarno da bošnjačke elite koje se najviše kunu u BiH budu i najodgovornije za raspad i FBiH i BiH.
 

Valentino Grbavac, Express.hr, http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/24-herceg-bosna/57976-bih-pred-ciparskim-scenarijem

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Ponedjeljak, 28/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1577 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević