Pomno isplaniranim izbornim inženjeringom Hrvati su stavljeni izvan institucija sustava i mogućnosti sudjelovanja u njihovom radu

 
 
Činjenica je da su danas Hrvati u demografskom smislu najugroženiji u odnosu na druga dva naroda - Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović rezimirao je u razgovoru za Slobodnu Bosnu angažman u 2015. godini, govorio o brojnim državničkim posjetama, komentirao svoju ulogu posrednika između zavađenih bošnjačkih političara...
http://www.slobodna-bosna.ba/img/vijesti/2015/04/dragan_covic-hdz-595x340.jpg
• Mnogi Vam zamjeraju da jednako ne brinete o interesima Hrvata u Federaciji BiH i u Republici srpskoj, da ste ove druge potpuno zanemarili. Banjalučki biskup Franjo Komarica nedavno je upozorio kako je nedopustivo da se Hrvatima u Republici srpskoj dokidaju prava koja imaju kao konstitutivan narod i da su u lošijoj poziciji od nacionalnih manjina. Slažete li se s njegovim mišljenjem?
- Činjenica je da su danas Hrvati u demografskom smislu najugroženiji u odnosu na druga dva naroda. To je posebno izraženo u RS-u, ali i u mnogim područjima Federacije BiH. Na žalost, to nije samo rezultat rata već i poraća, gdje se naročito ističe loša gospodarska i socijalna situacija u zemlji. BiH još uvijek nije poželjno mjesto za živjeti i razvojni procesi, ma koliko se mi trudili, idu previše sporo. Uvjeren sam da Hrvati odlaze i zbog institucionalne nesigurnosti koju kao narod osjećaju u ovoj zemlji. Kao netko tko nije samo izabran iz reda hrvatskog naroda, već je prije svega izabran od hrvatskog naroda, svjestan sam svih manjkavosti političkog i administrativnog ustrojstva BiH koje svim narodima ne pruža istu razinu institucionalne zaštite. Tu su dakako u najlošijoj poziciji Hrvati koje se pomno isplaniranim izbornim inženjeringom može mandatno a potom i trajno dekonstituirati, staviti izvan institucija sustava i mogućnosti sudjelovanja u njihovom radu, što je već u više navrata i na više načina učinjeno i viđeno (prisjetimo se samo Alijanse za promjene iz 2000., Platforme iz 2010. ili dvostrukog izbora člana Predsjedništva koji je bio iz reda hrvatskog naroda, ali nije bio hrvatski član Predsjedništva BiH).
 
Sve navedeno, uz posjedovanje hrvatskog državljanstva i putovnice, koji samo olakšavaju kretanje ali zapravo ne predstavljaju stvarni razlog sklonosti Hrvata odlasku u inozemstvo, negativno utiče na ostanak Hrvata u svim krajevima BiH, a posebice u Republici srpskoj. Međutim, problemi Hrvata u RS-u nisu izdvojeni niti su poseban fenomen, u sličnoj su poziciji svi narodi gdje god su u manjini. Problem je što se provedba konstitutivnosti svodi na nekoliko vidljivih pozicija od kojih manjinske zajednice u biti nemaju izravne koristi. Tu još uvijek nemamo posebna rješenja u vidu kulturnih, obrazovnih politika i mehanizama koji jamče političku, a potom i društvenu uključenost manjinskih zajednica na lokalnoj razini. Najbolje bi bilo kada bi i Hrvati i Bošnjaci imali dovoljno poluga na raspolaganju da samostalno utiječu na neke procese i da ne ovise o svojim, uvjetno rečeno, političkim centrima u Federaciji, kao i da Srbi u Federaciji imaju tu mogućnost u odnosu na Republiku srpsku. To je moguće jedino ukoliko sustav uključuje zaštitne elemente koji će manjinskim zajednicama jamčiti potreban oblik institucionalne ili neteritorijalne autonomije na nižim administrativnim razinama. Srbi iz Federacije nemaju mogućnost izabrati svoje predstavnike u klub Srba Parlamenta FBiH, već to čine drugi, koji su većina umjesto njih. Slična je situacija i sa Hrvatima i Bošnjacima u RS-u. Osim toga, državni Dom naroda ne uključuje izbornu volju Hrvata i Bošnjaka iz RS-a i Srba iz Federacije, a trenutno ne postoji niti klub ostalih.
 
• Imate li bojazan da će, nakon što je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić odbio ponudu da uđe u Vijeće ministara BiH, doći do nove političke krize na državnoj razini?
- Nemam takvih bojazni. Uvjeren sam da je g. Radončić angažiran upravo onoliko koliko je potrebno da se stabilizira vlast u Federaciji, i to je njegova ključna misija, a ne ambicija za vlašću. Njegova procjena je kako u ovom trenutku nije nužno da se uključuje u državnu razinu i to respektiram. Nema tu nikakvog političkog kalkuliranja, već je stvar zrele političke procjene. To se naravno može promijeniti i pitanje ulaska SBB-a u Vijeće ministara se već u skorije vrijeme može nametnuti kao nešto što je nužno kako bi BiH na učinkovitiji način nastavila ispunjavat svoje reformske obveze. Međutim, i tada kao i sada to će isključivo biti stvar odluke g. Radončiča i SBB-a.
 

Slobodna Bosna, http://www.hdzbih.org/predsjednik-hdz-a-bih-dr-dragan-covic-za-%E2%80%9Eslobodnu-bosnu%E2%80%9C-n1866