Get Adobe Flash player
 Vlada kani pogaziti predizborno obećanje

Vlada kani pogaziti predizborno obećanje

Zakonsko nametanje rodne ideologije obrazovnomu sustavu i...

Tomislav i Milorad i manjinska prava

Tomislav i Milorad i manjinska prava

Etnobiznismeni dviju zemalja, ujedinite...

Rubnim granicama katastarskih općina

Rubnim granicama katastarskih općina

S lijeve strane Dunava nalaze se hrvatske katastarske...

Zokijeva noćna mora

Zokijeva noćna mora

E, Milanoviću, Milanoviću, ostavi se...

Vladu mora biti briga Agrokor

Vladu mora biti briga Agrokor

Je li Martina Dalić iskrena ili samo nedovoljno...

  •  Vlada kani pogaziti predizborno obećanje

    Vlada kani pogaziti predizborno obećanje

    srijeda, 26. srpnja 2017. 23:19
  • Tomislav i Milorad i manjinska prava

    Tomislav i Milorad i manjinska prava

    srijeda, 26. srpnja 2017. 23:15
  • Rubnim granicama katastarskih općina

    Rubnim granicama katastarskih općina

    srijeda, 26. srpnja 2017. 23:08
  • Zokijeva noćna mora

    Zokijeva noćna mora

    srijeda, 26. srpnja 2017. 23:04
  • Vladu mora biti briga Agrokor

    Vladu mora biti briga Agrokor

    četvrtak, 27. srpnja 2017. 16:13

Biskup Komarica održao misu u obnovljenoj crkvi sv. Ilije

 
 
U povodu obnove crkve sv. Ilije u mjestu Liskovica, općina Mrkonjić-Grad banjolučki biskup dr. Franja Komarica održao je svečanu misu 22. srpnja. Proslavi sv. Ilije i obnovi crkve nazočilo je oko 500-injak mještana. Crkva je porušena 1992., a katolici-Hrvati morali su napustiti svoje vjekovna ognjišta, jer nisu bili u mogućnosti pružiti vojni otpor, JNA, koja je i u BiH, i godinu ranije u Hrvatskoj – otvoreno stala na stranu domaćih Srba. Od 2400 žitelja, danas u mjestu živi tek njih 20-ak, a ovakvi povodi/svetkovine, predstavljaju priliku da se ljudi okupe. I, doista, toga dana primijećeni su u mjestu automobile iz mnogih mjesta RH (Dubrovnika, Ivanić Grada, Zagreba, Osijeka, Gospića, Zadra, ali i one iz Njemačke, Nizozemske…).
http://www.ktabkbih.net/files/image/Foto_Vijesti/2015/14/liskovica/04.jpg
Generalni konzul u Banjoj Luci Zlatko Kramarić u razgovorima s domaćinima saznao jeda Hrvatska aktivno sudjeluje u obnovi kuća(24 kuće obnovila je Vlada RH, a tek 5 kuća obnovljeno je sredstvima Republike srpske, isto tako Hrvatska pomogla je iu obnovi razrušene električne mreže). Čule su se samo riječi pohvale za sveaktivnosti Vlade RH i Ureda za Hrvate izvan domovine u odnosu na obnovu ovoga hrvatskog prostorau tom dijelu BiH! Subotnje okupljanje biskup Franja Komarica nije mogao sakriti zadovoljstvom brojem ljudi koji se tamo okupio, uopće atmosferom koja je vladala tijekom sv. mise i poslije, ali to još uvijek ne znači da se veći dio tih ljudi misli vratiti. (v.h.)

Poraz Erdoğana dovest će do poraza bošnjačke radikalne unitarne politike

 
 
Vjerska islamska ideologija, koja krvavo i brutalno obilježava ljudsku povijest na ulasku u Treće tisućljeće, svoj rušilački pohod u Europu ima početak u Bosni i Hercegovini. Tu na europskoj teritorijalnoj i kulturnoj, političkoj i ekonomskoj periferiji, možda kao nigdje drugdje gdje je počinila genocid i kršćanocid, u veoma kratkom vremenskom razdoblju izmijenila je povijesnu nacionalnu i vjersku šarolikost osvojenih beha prostora. To joj je bilo dovoljno da se duboko ukorijeni i da izraste i razgrana se u ogromno otrovno stablo, koje svakim danom sve više pokriva Bosnu i Hercegovinu, te ispod čijih grana ne može ništa drugo ni rasti osim vjerskog islamskog terorizma, koji se neometano širi i izvan beha prostora. Ono što tu iedologiju isilizma čini još strašnijom i u Europi nezaustavljivijom je činjenica kako je u Bosni i Hercegovini podjednako prihvaćena od svih slojeva bošnjačko-muslimanskog društva. Jednako od onog političkog, vjerskog, akademskog, građanskog, seoskog, lijevog desnog i „lijevog“.
http://www.nedeljnik.rs/media/siteusers/2016/Jul/17/o/bakir-erdogan-790x5322.jpg
Bakir Izetbegović i Recep Tayyip Erdogan
 
Začuđujuća pojava koja nameće pitanje, jesu li Muslimani, današnji Bošnjaci, u polutisućljetnom razdoblju življenja u Bosni i Hercegovini prihvatili europske vrijednosti suživota, tolerancije, demokracije, zapravo jesu li prihvatili vrijednosti multikulturalnosti, multinacionalnosti, te iznad svega multikonfesionalnosti kao bogatstvo razlika i posebnosti. Očito da nisu. Jer da su se uspjeli europeizirati zasigurno da ne bi mogli tako brzo se odreći tog bogatstva, tih stečevina koje europske narode čine predvodnicima svekolikog svjetskog napretka. Nemoguće je stoga, zapravo iluzorno je očekivati od jednog naroda da prihvati vrijednosti sredine u kojoj živi, dok stalno nostalgičari za nekim svojim prošlim vremenom, za okupatorom, Turskom, vremenom njegove brutalne okupacije Bosne i Hercegovine, a sa kojim se velik dio Bošnjaka nacionalno i vjerski, kulturno i mentalno izjednačava i identificira i uzimaju ga za uzor.
 
Stoga isilizam u Bosni i Hercegovini nije vjerska ideologija koja se razvija od početka, tijekom i poslije građansko-vjerskog beha sukoba za teritorij, već je to daleka ostavština Osmanlija, koju je vjerno čuvao i očuvao velik broj Muslimana, današnjih Bošnjaka. Gotovo je nemoguće više naći nešto europskog u onom segmentu bošnjačkog društva koje je, bilo na političkoj ili vjerskoj poziciji vođe stranke, partije, udruge, zajednice. I to je glavni razlog sve usijanije, do razine ratnog sukoba,  beha sadašnjosti, koja politički kipi. Ništa, ili gotovo ništa, kao što je to slučaj u isilovskoj državi u kojoj pred cunamijskoj rušilačkoj brzini nestaju desetine i stotine tisuća kršćana, bošnjačko političko i vjersko vodstvo ne priznaje unutar zemlje što nije u okvirima njihova gledanja budućnosti Bosne i Hercegovine.
 
Žestoko udaraju po Srbima kao secesionistima, po Hrvatima kao federalistima ili konfederalistima, po međunarodnoj zajednici kao multikulturalistima. Za Muslimane, današnje Bošnjake, sve je to isto, jer sve je to u suprotnosti njihova budućeg uređenja, unitarističko-islamističke Bosne i Hercegovine, i zato govore da su sami protiv svih, da je cijeli europski i demokratski svijet protiv njih, a zapravo oni su protiv tog svijeta. U glavama političkih i vjerskih vođa muslimana, današnjih Bošnjaka, još uvijek vlada okupatorski mentalni sklop Osmanlija, da su oni jedini i pravi vlasnici Bosne i Hercegovine, a svi drugi, Srbi, Hrvati, Židovi i ostali da su podstanari, ili samo prolaznici iza kojih ne smije ostati nikakav trag. I gotovo iza svih nemuslimana u Bosni i Hercegovini i ne ostaje nikakav trag, jer trgaju im  korijen na sve moguće načine, no najviše kroz agresivnu islamizaciju beha društva, i arapizaciju koja se širi po svim beha prostorima.
 
Zbog toga su Bošnjaci protiv novog preustroja „Jugoslavije u malom“, protiv i federalizacije i konfederalizacije. Svi ponuđeni planovi, koji su dolazili sa mnogih strana kako unutar tako i izvan Bosne i Hercegovine već u samoj najavi odbijani su. I to uvijek uz prijetnju ratom. To muslimansko a zatim bošnjačko odbijanje svakog ponuđenog federalnog ili konfederalnog uređenja, danas već debelim zidom podijeljene zemlje, podsjeća na nekadašnje rusko NJET, svim europskim inicijativama smanjenja opasnosti od direktnog sukoba podijeljenog svijeta. Danas nakon raspada ruske neodržive diktature vidi se koliko je to njihovo NJET imalo snažno zaleđe, osiguranje za održivost neodrživog.
 
Gotovo isto se danas događa u Bosni i Hercegovini u kojoj odjekuje bošnjačko NJET svim europskim i hrvatskim inicijativama pravednog za sva tri beha naroda prihvatljivog teritorijalnog preustroja zemlje. Tolika bošnjačka demonstracija sile zemlju će odvesti tamo gdje je i Rusiju odvelo njihovo NJET. I nije samo rusko NJET rascijepalo i pokopalo rusku diktaturu, to se isto dogodilo i s velikosrpskim NE svim ju republikama kada su mirnim putom tražile svoja prava jednakosti i ravnopravnosti. Kako je završila ta od velikosrba čuvana juzajednica poznato je i Bošnjacima, zbog čega se i postavlja pitanje koja to vojna sila stoji iza tog njihova NE, protivljenja demokraciji i novoj teritorijalizaciji „jugoslavije u malom“.
 
Nažalost, odgovor bi mogao biti, iza bošnjačke radikalizacije beha političke sadašnjosti, koja zemlju vodi u raspad, u prvom redu, po uzoru na Jugoslaviju, je u nekoj tajnoj suradnji s islamskim terorizmom, kroz sve veći broj vehabijskih entiteta u zemlji i u javnoj, otvorenoj suradnji s Turskom. Uvijek kada je islamski terorizam u svijetu bio rušilačkiji i ubojitiji, i što je god rasla diktatorska moć sultana Erdoğana, Bošnjaci su bivali isključiviji, radikalniji i nepopustljiviji u svojim unitarističko-centralističkim pogledima budućeg uređenja Bosne i Hercegovine. Onoga momenta kada slobodni i demokratski svijet poijedi terorističku ideologiju isilizam, a  u Turskoj bude pobijeđen erdoganizam i dođe demokratska vlast, tada će u Bosni i Hercegovini biti srušeni i bošnjački unitaristi, a time  poraženi i dokinuti svi vehabijski entiteti. Samo tako slobodna, svoja Bosna i Hercegovina oslonjena na svoje narode koji će živjeti jedni pokraj drugi svaki na svom gruntu ima budućnost. Ničije NJET ili NE nije održalo neodrživo, to povijesno pravilo zasigurno ne će uspjeti srušiti ni Bošnjaci.
 

Vinko Đotlo

Ako je BiH pala na 3 milijuna stanovnika, Hrvata je više od 17 posto

 
 
Prema popisu iz 2013. godine, u BiH živjelo je 3,531.159 stanovnika. Teško je procijeniti koliko ih danas, četiri godine poslije, ima. Mnogi su čak skloni vjerovati kako je taj broj 2017. pao na porazna tri milijuna stanovnika. Osobito kada se uzme u obzir kako se popisao i veliki broj onih (nerezidenti) koji uopće ne stanuju u BiH. Zanimljivo je, međutim, kako se samo naglašava da državu napuštaju Hrvati. Rijetko kad se spominje odlazak drugih naroda. Pa se onda u takvoj političkoj računici Hrvatima postotak od 15,4 posto smanjuje na 14, pa čak i na 10 posto.
http://croatia-presse.de/wp-content/uploads/2015/02/iseljenici.jpg
Uzimajući u obzir procjene kako u BiH trenutačno stvarno živi nešto više od tri milijuna stanovnika, onda se može zaključiti kako postotak Hrvata u odnosu na taj broj iznosi bar 17 posto. Možda i 18, pa čak i više. Srba je u tako depopuliziranoj BiH manje od 30 posto, a ni Bošnjaci više nisu natpolovični. Uzme li se u obzir da su “veći” narodi imali veću mogućnost upisati više nerezidenata, onda se može zaključiti kako je broj Bošnjaka i Srba u ukupnoj populaciji mnogo manji u odnosu na popis iz 2013. Dakako, automatski je postotak Hrvata veći. Tu se vjerojatno i krije razlog zašto medijski i svakako drugačije Bošnjaci i Srbi prikrivaju nerezidente i odlazak svojih sunarodnjaka, a forsiraju priču o “curenju” Hrvata. Osobito Bošnjaci jer masovan odlazak njihovih sunarodnjaka iz Bihaćke krajine i tuzlanske regije znači kako su danas u BiH brojčano ispod “psihološke granice”. Sadašnjih 50,11 posto (po popisu iz 2013.) koriste kao argument da su “većinski narod”.
 
Smanjivanje postotka samo Hrvatima u funkciji je stvaranja dojma o manjini kojoj, kao takvoj, treba smanjiti i politička prava. Iako broj stanovnika nije važan za ustavno uređenje BiH, to se ipak pokušava koristiti kao argument za oduzimanje nacionalnih prava (konstitutivnost). Igre s postocima koristi i dio međunarodne zajednice u svojim tumačenjima kako, umjesto višenacionalne BiH, treba uspostaviti građansku državu. Kada bi ju se tako ustrojilo, Hrvati bi zbog brojčanoga stanja bili obespravljeni, što bi pokrenulo novi val iseljavanja.
 
Ako su Bošnjaci prilikom popisivanja 2013. upisali 200 tisuća nerezidenata, onda bi Hrvati na sljedećem popisu manipulacijama mogli teoretski upisati bar još milijun i pol svojih sunarodnjaka iz dijaspore. Toliko se procjenjuje da ih podrijetlom iz BiH ima posvuda u svijetu. Na takav način postali bi (fiktivna) većina. Dakako da to ne bi bilo pošteno. Treba sačuvati pozitivni duh BiH, a to je istinska ravnopravnost naroda i građana. Bez obzira na njihov postotak. Uređeni sustav stvarao bi povjerenje, poticao gospodarstvo te, u konačnici, bio bi motivirajući za povratak. U pozitivnom ozračju država bi opet, kao i na popisu 1991., mogla imati blizu četiri i pol milijuna stvarnih stanovnika, od kojih 800 tisuća Hrvata. Misli li se graditi ozbiljnu državu i povjerenje među narodima, društvo mora iskorjenjivati prijevare i manipulacije. Obračun treba već početi s lažnim postocima. Kojima nisu pokriće ljudi. Bez obzira na naciju.
 

Jozo Pavković, Večernji list

Anketa

Tko će biti sljedeći gost Ace Stankovića u protuhrvatskoj emisiji "Nedjeljom u 2"?

Petak, 28/07/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1122 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević