Get Adobe Flash player

Sedam razloga zbog kojih porezni obveznici s još 10 milijardi kuna ne bi trebali "spašavati" Uljanik
 


Dakle, ideja da država s 10 milijardi kuna sudjeluje u takozvanom restrukturiranju Uljanik Grupe, na prvi pogled i bez ikakve detaljnije argumentacije, izgleda potpuno suludo. Pa ipak, živimo u zemlji u kojoj neki ozbiljni i utjecajni ljudi (članovi vlade i tako) razmišljaju upravo o tome, pa možda nije naodmet navesti nekoliko razloga zašto je ta ideja jako, jako loša.
https://narod.hr/wp-content/uploads/2017/04/Davor-Huic.jpg
Davor Huić
 
1. Prvo, to bi gotovo sigurno skršilo javne financije u ovoj godini. Radi se o ogromnim novcima, nekih 7-8 posto proračuna, i jasno je da takav jednokratni izvanredni izdatak ne može proći bez teških poremećaja - ili povećanja poreza, ili rezova u drugim resorima (yeah, right), ili povećanjem deficita. Nijedna od tih varijanti nije dobra i stoga bi sigurno bilo pametno izbjeći tako nešto.
 
2. U brodogradnju smo do sada već uložili goleme novce (više od 30 milijardi kuna), ali i dalje nemamo apsolutno nikakvih studija opravdanosti intenzivnog subvencioniranja te industrije. Svako malo raznorazni 'stručnjaci' spominju multiplikativan efekt, pa pričaju o porezima koji radnici plaćaju i slično, ali sve je to anegdotalno, otprilike i tako dalje. Ne postoji, ili barem ja ne znam da postoji, neka ozbiljna studija koja bi sumirala te direktne i indirektne benefite (izvoz, BDP, zapošljavanje, porezi), usporedila ih s troškovima i pokazala da se takva ulaganja isplate. Gledano ovako površno i bez analize, brodogradnja izgleda kao industrija u kojoj bez teških gubitaka i državne pomoći ne možeš uspjeti. Podaci za produktivnost su zastrašujući - jedan radnik u proizvoljno izabranom korejskom brodogradilištu ima output koji je 11 puta veći od rada radnika Uljanik Grupe. To su razlike u produktivnosti koje su strukturne, i tu nikakve milijarde javnog novca ne će pomoći.

Vlada nije provela istragu o tome što se zaista dogodilo u Uljaniku
 
3. Vlada nije provela istragu o tome što se zaista dogodilo u Uljaniku i koji su razlozi za propast - jesu li strukturni, kretanja na svjetskom tržištu, nesposobnost uprave, ili je bilo možda i kriminala tamo. Naprosto je nevjerojatno da uništiš tolike milijarde i da je sve bilo 'čisto'. U najmanju ruku je sporno je li ugovaranje izgradnje brodova po cijeni koja je niža od cijene proizvodnje posve legalno, jer je to de facto svjesno nanošenje štete trgovačkom društvu. U svakom drugom slučaju, to je kazneno djelo. Možda je brodogradnja izuzetak?
 
4. Vlada nije provela reviziju svojih vlastitih procedura, poput pravila za dodjelu jamstava i garancija trgovačkim društvima, sustav nadzora takvih garancija i tako dalje. To je nekakav minimum minimuma koji bi čovjek očekivao - da se iz kolosalnog fijaska izvuku barem neke pouke za ubuduće. Ali ne, nego sad idemo u novu avanturu kao da ništa nije bilo.
 
5. Oportunitetni trošak - svaki put kad vlada gleda gdje bi potrošila neku kunu trebala bi svoju namjeru staviti u kontekst drugih mogućnosti koje se za taj novac mogu napraviti. Pitanje je - imamo li nešto pametnije na što bismo mogli potrošiti 10 milijardi kuna? Što bi bilo kada bismo smanjili proračun i rasteretili gospodarstvo za tih 10 milijardi? Koliko bi to potaklo potrošnju i investicije i dovelo do otvaranja novih radnih mjesta? Što ako bismo uložili u edukaciju te novce? Kupili tablet svakom djetetu u Hrvatskoj, financirali reedukaciju, dali dio novca institutima, otvorili linije jeftinijeg kapitala efikasnim firmama? Kada bismo umjesto propalom Uljaniku 10 milijardi dali Plivi, Ericssonu, Podravci i drugim uspješnim firmama – bi li to bilo pametnije od ovoga sada? Zanimljivo je da se za 10 milijardi otprilike može kupiti cijeli Fincantieri, talijansko državno brodogradilište koje se sada spominje kao strateški partner za spas Uljanika. Ne bi li to bilo pametnije 'ulaganje' od pokrivanja Uljanikovih dubioza.
 
6. Moralni hazard - koja je poruka svim drugim muljatorima, lopovima, lijenčinama i nesposobnjakovićima koju vlada šalje ovim potezom? Poruka je - radite i dalje što vam je volja, kradite, muljajte, dogovarajte ispod cijene, kreirajte gubitke, a mi ćemo doći na kraju i pokriti sve vaše igrarije novcima poreznih obveznika.
 
7. Poruka poreznim obveznicima, baš kao što se vrlo precizno izrazio drug Debeljak - 'vi ste budale'!"
 

Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa, https://www.facebook.com/davor.huic/posts/1806680172777423

Pjesame posvećene Majci Božjoj Remetskoj

 
 
U subotu 9. 2. 2019. u Zagrebu u parku o. Vjenceslava Miheteca na Bukovcu, u organizaciji župljana župe Remete održan je program u sjećanje na o. Vjenceslava. Smrtni dan o. Vjenceslava obilježava se već četvrtu godinu. A Tako je tijekom ovih godina postavljena spomen ploča, park je dobio ime po o. Vjenceslavu, izašle su dvije knjige s nagovorima i propovijedima o. Vjenceslava (Duša Remetskog Romara i Hrabro naprijed dobri i dragi ljudi), a u subotu je bila predstavljena i novo izašla zbirka pjesama pod nazivom: Majci Božjoj Remetskoj u čast, u nakladi župe Uznesenja Blažene Djevice Marije.To je rukovet duhovnih pjesama posvećeni Majci Božjoj Remetskoj iznikao iz duša 28 pjesnika. Većinu pjesama pronašao je i vjerno sakupljao i čuvao o. Vjenceslav, a želja mu je bila da jednog dana budu i objavljene. Kako bi on sam rekao: Govorite o Svetištu i svojoj djeci da se ne zaboravi.
http://www.zuparemete.net/vijesti/01_2019_vijest_knjiga.jpg
Povod za nastanak ove knjige pjesama posvećenih Majci Božjoj Remetskoj, zahvalnost je o.Vjenceslavu, karmelićaninu, remetskom župniku i dugogodišnjem čuvaru remetskog svetišta, za sav napor koji je uložio u očuvanje svetišta, ali ponajviše za pažnju, prijateljstvo koje je pružao nama koji smo bili okupljeni oko njega i za sjeme ljubavi prema dragom Bogu koje je u nas obilno sijao. Kaže se da je ljubav prema Bogu izvor hrane za druge. O. Vjenceslav sve nas je duhovno hranio, velika je bila njegova ljubav prema Bogu.
 
Slušajte ga kako govori: „Dobri i dragi ljudi, govorite svagdanom s Isusom "Očenaš", s anđelom "Zdravo Marijo", s Elizabetom "Blagoslovljena ti među ženama". Bit će tada među nama blagoslivljan Isus. Ljudi, ne bojte se biti Božji. S Majkom Božjom Remetskom molite da budete jači od grijeha. Molite za dar poslušnosti i ne zaboravite: sve po Bogu, sve s Bogom i bez Boga ništa."
 
Na početku programa, nakon molitve krunice, nazočnima su se obratili: g. Stipe Zeba – izaslanik gradonačelnika GZ, g. Ivan Čelić – saborski zastupnik i izaslanik predsjednika gradske skupštine GZ, gđa. Livija Butući – potpredsjednica gradske četvrti Maksimir i izaslanica predsjednika gradske četvrti Maksimir. Nakon čega je uslijedio recital pjesnika Ivana Iveka Milčeca i Peje Šimića. Na koncu sve je začinio prekrasnim govorom i blagoslovom župnik Svetišta Gospe Remetske karmelićanin Ilija Tipurić.
 

Teodora Živković

Judine škude i grijeh crkvenih vlasti

 
 
Tijekom obnove pročelja zagrebačke Katedrale u vrijeme dolaska Ivice Račana i SDP-a 2000. godine na vlast, a to se podudara s dolaskom najmoćnijeg čovjeka Zagrebačke nadbiskupije i HBK, kardinala Josipa Bozanića, te istodobno u mandatu SDP-ovoga gradonačelnika Milana Bandića, vjerovali ili ne ugrađena je petokraka u hrvatski grb (slika br. 2) koji se nalazi ispod timpana (slika br. 1) između tornjeva zvonika.
https://www.hkv.hr/images/stories/Slike05/KATEDRALA_1/73_Bogorodica_s_djetetom_Isusom_i_anelima_katedrala.jpg
Slika 1.: "Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima" - Skulptura Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima djelo je bečkog kipara Josefa Beyera, 1890. godine. Kipove je isklesao i izradio kipar Karlo Morak, nastavnik na zagrebačkoj Obrtnoj školi.
 
https://www.hkv.hr/images/stories/Slike05/KATEDRALA_1/73a_Grbovi_zagrebacka_katedrala.jpg
Slika 2.: Grbovi ispod skulpture Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima: lijevo - grb kardinala Josipa Mihalovića (1814. - 1891.), sredina - (Hrvatske, Dalmacije i Slavonije), desno - grb Zagrebačke nadbiskupije.
 
Obnovljeni srednji „grb Trojedne Kraljevine“ u dva bitna dijela ne odgovara originalu. Prvo, promijenjena je heraldika, tj. redoslijed boja kvadratića, drugo u grbu (pogledaj sliku) iznad kune ugrađena je petokraka. Vjerojatno svi su to znali i vidjeli, od kardinala Bozanića, voditelja obnove fra Gabrića, sponzora grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića i Ureda za zaštitu spomenika. Pitam se, temeljem kojeg uzorka je Klesarstvo Lucić napravilo falsifikat grba Trojedne Kraljevine? Dodatno pitanje: je li lijevo sponzorstvo uvjetovalo promjenu boja kvadratića i ugradnju petokrake? Za Boga dragoga, ja sve detalje i ne znam, ali slika govori istinu. Je li to partizanska petokraka, koja je nanijela toliko zla hrvatskome narodu, zjapi visoko iznad groba blaženoga Alojza Stepinca na ulazu u, kako mi od milja zovemo, Stepinčeve Katedrale?
 

Josip Horvat, Zagreb-Trešnjevka

Anketa

Treba li ministrica Gabrijela Žalac podnijeti ostavku?

Subota, 23/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1148 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević