Get Adobe Flash player

Kao na izvlačenju šibica

 
 
Ovako nesuvislo, nemušto obraćanje javnosti premijera RH nisam čula valjda nikada. Državnik koji nakon smaknuća Hrvata kaže da se mi kao država time (terorizmom) ne ćemo baviti, neka se drugi time bave? Reakcije na izvanrednu tiskovnu konferenciju Zorana Milanovića, povodom nepotvrđenog smaknuća Tomislava Salopeka, nisu se prestale stišavati. Društvene su mreže jedinstvene u ocjeni kako si jedan premijer nije smio dopustiti biti toliko nepripremljen. Neki idu i korak dalje tvrdeći kako premijer Milanović, ne spominjući ime Tomislava Salopeka, zbog predizbornih aktivnosti, nije želio biti stavljen u poziciju vjesnika loših vijesti. Radi li se o dojmu i lošim prezentacijama, ili u svemu ima ponešto istine, portal energypress.net upitao je stručnjakinju za odnose s javnošću, i vlasnicu tvrtke Ciceron, Mirelu Španjol Marković.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSugz4j5KG47jNpJoLlDRW9MFHKMEIRfUrjXceGYqfQQxXX1gqx
Mirela Španjol Marković
 
“Već se godinu dana suzdržavam od bilo kakvih izjava o retorici domaćih političara, iako mi je to posao. Ali danas moram! Ovako nesuvislo, nemušto obraćanje javnosti premijera RH nisam čula valjda nikada. Državnik koji nakon smaknuća Hrvata kaže da se mi kao država time (terorizmom) nećemo baviti, neka se drugi time bave? Potom kaže kako ovo ne izgleda nimalo lijepo?! Izgleda kako je netko to trebao reći, pa eto zapalo njega da dâ izjavu, kao da su prije izvlačili šibice tko će…”, rekla je Španjol Marković
http://arhiva.alo.rs/resources/img/30-08-2012/single_news/6143-id-10022705.jpg
“Nije ovdje bitan govor tijela, nego sadržaj. Uopće ne razumijem kako državnik smije reći da se neku državu terorizam ne tiče i da se drugi time bave. Tim više što je ovo bila prilika da se politički poentira. Sada je bilo vrijeme za izjavu poput “krv, znoj i suze”, prilika da se pokaže jedinstvo sa civiliziranim svijetom, a on je govorio kako “nemamo sa čime”, zaključila je Španjol Marković.
 

www.direktno.hr (www.energypress.ne)

Hrvatsku diplomaciju i obavještajnu službu vode marksisti i početnici

 
 
Nakon ubojstva Tomislava Salopeka od strane tzv. Islamske države u Hrvatskoj ne će ništa više biti isto, niti smije ostati isto. Taj strašan čin mora konačno probuditi Hrvatsku i njezine političare iz dubokog i bezbrižnog sna, nebrige za nacionalne interese, neznanja i nesnalaženja kad je u pitanju vođenje države u sve nesigurnijem svijetu, koji nije tamo negdje daleko izvan europskih granica, nego na samoj granici naše države.
http://www.hrt.hr/media/tt_news/milanovic_press12081.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg
Prema stručnoj literaturi u zapadnim zemljama, postoji oko 120 oblika terorizma. Definicija terorizma vrlo je složena. Ukratko, terorizam je sustavna uporaba nasilja s ciljem da se među stanovništvom stvori ozračje straha kako bi se postigli određeni politički ciljevi. Terorizmom su se koristile političke skupine koje su imale različite ciljeve, od lijevih do desnih dikatura. Treba također istaknuti kako su se kroz povijest terorizmom služile i vjerske grupe (na primjer u zadnje vrijeme Al-Qaida, ISIL itd.). No, terorizmom su se služile i državne institucije kao što su vojska, obavještajne agencije i policija. Terorizam u njegovom današnjem viđenju prvi put se spominje u vrijeme Francuske revolucije zbog strašnog terora koji su jakobinci provodili protiv njihovih oponenata. Vrijedno je napomenuti da su se terorom služili državni i nedržavni akteri kroz cijelu ljudsku povijest, i diljem svijeta. Grčki povijesničar iz antičkog vremena Ksenofon (nekih 400 godina prije Krista) pisao je o djelotvornosti psihološkog rata protiv neprijateljske populacije.
 
Nema sumnje da je i u Hrvatskoj prije gnusnog ubojstva Tomislava Salopeka bilo ljudi koji su znali da, prije ili kasnije, ni Hrvatska ne će izbjeći posljedice današnjeg sve opasnijeg svjetonazorskog sukoba između ekstremnih islamista na Bliskom istoku i zapadnog svijeta. Ipak, kao bivši dugogodišnji diplomat i student međunarodnih odnosa, bio sam, po povratku u Hrvatsku iz diplomacije prije dvije godine, zgranut zbog ignorancije i zanemarivanja od strane vladinih institucija, sveučilišta i medija o posebno opasnom razvoju događajima na Bliskom istoku, ali i drugim dijelovima svijeta. Danima prije ubojstva bili smo svjedoci nebuloznih medijskih izjava i nagađanja dijela hrvatskih stručnjaka za međunarodne odnose i terorizam kakav bi mogao biti razvoj događaja i konačan ishod otmice hrvatskoga državljanina Tomislava Salopeka. Posebno su se istaknuli oni koji su govorili kako će pregovori oko njegovog puštanja možda trajati i mjesecima. Da su samo malo više pratili intenzivna međunardna medijska izvješća oko ne tako dave otmice dvojice Japanaca od strane tzv. Islamske države, bilo bi im jasno da je u takvim slučajevima ISIL bio nemilosrdan i nepopustljiv.
 
Ne treba čuditi što imamo takve sručnjake kakve imamo. Naše visokoobrazovne institucije daleko su od svjetskog prosjeka kad je riječ o prenošenju potrebnog znanja na buduće diplomate i obavještajce, a da ne govorimo o građanima koji se izravno ne bave tim pitanjima. Više je nego žalosno i smiješno to što su mediji o otmici Tomislava Salopeka tražili mišljenja od bivših jugoslavenskih policajaca, koji nemaju nikakvo međunarodno iskustvo, koji nisu nikada živjeli ili radili u svijetu i koji, što je još strašnije, ne mogu detaljno pratiti što se u svijetu događa zato jer ne znaju engleski jezik.
 
Hrvatska nema djelotvoran Institut za međunarodne odnose
 
Hrvatska je već 25 i pet godina stara a još nema dobro razvijen Institut za međunardne odnose. U institutu, koji valjda još uvijek postoji, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća radile su osobe koje su školovane u komunizmu i koje su svijet gledale kroz marksističku a ne realnu prizmu. Inače, u svakoj državi na svijetu koja imalo drži do sebe postoji i po nekoliko instituta za međunarodne odnose, koji gotovo svakodnevno dostavljaju svoje stručne analize, informacije i savjete predsjedniku države, Vladi i drugim najvažnijim državnim institucijama. Tko je odgovoran za takav strašan propust? Odgovorni su oni koji su se više bavili pljačkom Hrvatske nego zašititom nacionalnih interesa i zaštitom interesa svojih stanovnika.
 
Potpuno zbunjeni predsjednik Vlade
 
Najbolju zatečenost i buđenje iz sna kad je riječ o strašnom pogubljenju Tomislava Salopeka pokazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović na kratkoj, ali potpuno nesuvisloj konferenciji za medije. Nikada u životu, a pratim sve što se u svijetu događa, nisam vidio gori nastup jednog predsjednika Vlade nakon ovako strašnog događaja kao što je ubojstvo nevinog Tomislava Salopeka. Kako bi se Milanović, Pusićka i njihovi „drugovi i drugarice“ tek ponašali da se u Hrvatskoj dogodi teroristički napad velikog razmjera. Ne, nije to puko naklapanje ili senzacionalističko pisanje nego realna mogućnost. Simpatizeri ISIL-a nisu daleko od Hrvatske. U tom kontekstu, a to privatno tvrdim od 1992. godine, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio je daleko veći vizionar i poznavatelj globalne politike, nego svi dosadašnji predsjednici države i sve vlade zajedno od 2000. godine.
 

Antun Babić

Ovu nezamjenjivu kulturnu baštinu prepoznao je i UNESCO

 
 
U Alkarskim je dvorima u Sinju u povodu obilježavanja 300. obljetnice Sinjske alke svečano otvoren Muzej Sinjske alke. Muzej je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, a svečanome otvorenju, među ostalima, nazočili su savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Andro Krstulović Opara, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ministar kulture Berislav Šipuš, ministar obrane Ante Kotromanović, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar turizma Darko Lorencin, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja te brojni drugi.
http://www.braniteljski-portal.hr/var/ezflow_site/storage/images/novosti/obljetnice/sinj-otvoren-muzej-za-300.godina-sinjske-alke-foto/170157-1-cro-HR/SINJ-OTVOREN-MUZEJ-ZA-300.GODINA-SINJSKE-ALKE-FOTO_article.jpg
„Muzej Sinjske alke svojim stalnim postavom doseže najviše muzejske standarde, prezentacijske i tehnološke, te tako staje uz bok ostalih vrhunskih muzeja u Republici Hrvatskoj. Priča koju će vam ispričati svojom arhivskom građom nezamjenjiv je dio povijesti i grada Sinja i Cetinske krajine i Republike Hrvatske. Želja nam je da svakomu posjetitelju približimo ovu nezamjenjivu kulturnu baštinu koju je prepoznao i UNESCO. Nikad dosad nije bilo moguće sve o sinjskoj alci doživjeti u jednome prostoru, a upravo je to ono što Muzej Alke nudi“, izjavio je voditelj Muzeja Sinjske alke Boris Filipović Grčić.
 
Za potrebe postava Muzeja Sinjske alke ekipa HRT-ova TV kalendara iz televizijskoga je arhivskog materijala odabrala i pripremila i niz priloga. Naime, budući da je izložbeni postav zamišljen kao multimedijski, na ekranima, panoima i zidovima projicirat će se arhivske snimke HTV-a. Uz igrane scene iz filma Alka za muzejski je postav montirano i presnimljeno nešto više od 30 minuta arhivskoga materijala. „Hrvatska radiotelevizija s osobitim je zadovoljstvom sudjelovala u ovome projektu. Muzeju smo ustupili arhivske materijale koji, vjerujemo, znatno obogaćuju muzejski prostor i doprinose autentičnomu ugođaju te će pripomoći u privlačenju posjetitelja koji će se na ovome jedinstvenom mjestu moći upoznati s našom iznimno bogatom i vrijednom kulturnom baštinom. Osobito mi je drago da je postav obogaćen i igranim scenama upravo dovršenoga igrano-dokumentarnoga filma Alka. Scene snimane ovoga proljeća sjajno su iskorištene i u Muzeju. Ovakvi projekti pokazuju koliko ozbiljno shvaćamo svoju ulogu javnoga medijskog servisa, ali i svoju aktivnu ulogu u hrvatskom društvu“, izjavio je glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman.
 
Andro Krstulović Opara pozdravio je okupljene u ime predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je i pokroviteljica 300. obljetnice Sinjske alke. „Muzej nadilazi vrijednost Sinja, Dalmacije i Hrvatske, donosi živu baštinu za Europu i svijet. Ova sačuvana baština, koja 300 godina živi među ljudima, najveći je doprinos kulturi i identitetu“, istaknuo je. Muzej Sinjske alke je organiziran u okviru Alkarskih dvora kao samostalna organizacijska jedinica koju je osnovalo Viteško alkarsko društvo u Sinju s ciljem prikupljanja, čuvanja, proučavanja i izlaganja sačuvane alkarske nošnje i opreme, dokumentacije i pisanih tragova o prošlosti i sadašnjosti ove viteške igre, trodimenzionalnih i ostalih predmeta, umjetničkih djela i dokumenata koji su pratili trčanje alke, a koji su nastajali kao njezina posljedica ili svjedoče o njezinoj povijesti.
 
O alkarskom muzeju se u Sinju razmišljalo desetljećima, već je dr.sc. Ivo Maroević koncem 1987. godine razradio Prostorni program za Alkarske dvore s muzejom Sinjske alke, potom cjelovitu Koncepciju stalnog postava Alkarskog muzeja u Sinju te konačno i Muzeološke uvjete za muzej Sinjske alke u Sinju. Navedeno je bilo podloga za programsko koncipiranje muzeja s arhitektonskog stajališta odnosno za izradu projektnog programa Alkarskih dvora. U Sinju je još u drugoj polovici 19. stoljeća formirana zbirka (oprema, rekviziti, odore i dr.). Autori muzeološke koncepcije su dr.sc. Joško Belamarić i dr.sc. Ante Milošević, a likovnog postava Nikolina Jelavić – Mitrović. Koncepcija stalnog postava Muzeja Sinjske alke predviđa jednostavnu i posve jasnu prezentacijsku liniju od ulaza na Petrovcu do sjevernog krila. Muzejski info-sustav i aktivnost muzejskog uvođenja sadržava, osim informacija o temama stalnog postava muzeja, također i sve relevantne informacije o cjelovitom spomeničkom kompleksu mletačkih kvartira, kao i informacije o arheološkim nalazima i njihovoj prezentaciji unutar spomeničkog kompleksa.
 
Muzejski prostor inkorporiran je u centralni dio Alkarskih dvora, kao poveznica od ulaza Petrovac na jugu do Vojvodinih prostorija na sjeveru. Posebnu atrakciju postava predstavlja prikaz alkarske povorke načinjen u prirodnoj veličini, a koju možemo zahvalit akadenskom kiparu Hrvoju Dumančiću i metkovskoj radionici „Neira“. U postavu je prikazana i rekonstrukcija Bitke pod Sinjem iz 1717. gdje posjetitelji mogu u multimedijalnom okruženju doživjeti tu slavnu bitku.
 
Viteška igra Sinjska alka upisana je 2. svibnja 2007. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske posebnim rješenjem Ministarstva kulture kojim je utvrđen i poseban sustav mjera njene zaštite. Dana 15. studenoga 2010. godine Sinjska alka upisana je na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine čovječanstva i tako je dobila i službeno priznanje najrelevantnije organizacije za promicanje svjetskih kulturnih vrijednosti.
 
Muzej Sinjske alke spaja dva važna aspekta: nematerijalnu i materijalnu baštinu. Realizacijom Muzeja Sinjske alke Republika Hrvatska će dobiti modernu muzejsku ustanovu koja javnom prezentacijom vodi računa o strukturi svojih posjetitelja, ali isto i na zadovoljavajući način čuva, štiti i restaurira naslijeđenu građu i to u skladu s današnjim vremenom i suvremenim promišljanjima o muzejima kao prvenstveno kulturnim, a onda i znanstvenim i pedagoško-edukativnim institucijama. Dodatno, svojom povijesnom utemeljenošću i vizualnom atraktivnošću Sinjska alka predstavlja manifestaciju značajnog turističkog potencijala. Stoga se očekuje da i Muzej Sinjske alke preuzme vitalnu ulogu u zajednici i postane središte komunikacije i generator kulturnih događanja u Gradu Sinju.
 

Nives Matijević

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Petak, 29/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1049 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević