Get Adobe Flash player

Težnja za Velikom Srbijom i dalje tinja u tvom srcu

 
 
Otvoreno pismo Miloradu Pupovcu
U nedelju 26. svibnja 2015. godine u Srbu javno si izjavio da si antifašist, a mi da smo fašisti. Mi nismo fašisti već Hrvatski domoljubi, a ti svake godine u Srbu slaviš četnički pokolj nad nedužnim Hrvatskim narodom 1941. i 1991. godine. Zar nisu upravo tvoja dva brata Vojislav i Mladen bili u četničkim postrojbama Kapetana Dragana? Povijesna istina je da su od 1941. do 1945. u Srbu i Lici bili četnici, tada 1945. godine četnici postaju komunisti, ti isti komunisti 1990. godine ponovno postaju četnici, a od 2010. godine ti isti četnici postaju antifašisti. Ma bravo Milorade? I ove godine u Srb su došli četnici iz Beograda, Apatina i Bačke Palanke. Neke od njih smo prepoznali na fotografijama, a nalaze se i na dokumentarnim filmovima iz 1991. godine gdje ratuju i ubijaju za ciljeve Velike Srbije i tzv. republike srpske krajne. Ove godine u Srb su došli četnici iz Maslenice, a bio je i zločinac Željko Bursać, oficir tzv. republike srpske krajine, a kasnije Republike srpske. Osobno se hvalio svojim vojnim putem na youtubeu gdje pozdravlja svoje vojnike (Srb: obilježavanje ustanka 2012.). Zar su to antifašisti?
http://www.maxportal.hr/wp-content/uploads/2014/07/tisucu-antifasista-slavilo-dan-ustanka-dosli-mesic-pupovac-slika-5750131-640x330.jpeg
Milorade ove godine pokušao si spriječiti naš dolazak u Srb i nisi uspio, a ovim putem ti ponovno poručujem „Ovo ti je zadnja proslava četničkog derneka u Srbu“. Zapamti ove riječi! U srcu Hrvatske ne ćeš više slaviti ubijanje nedužnog Hrvatskog naroda!
 
Da konstatno radiš protiv Hrvatske dokazuje i tvoja organizacija skupa na sam dan proslave Oluje u Rijeci. U HNK-u zajedno s Frljićem, Pusićem i Teršeličkom pokušat ćeš vrijeđati temelje  Domovinskog rata, temelje Hrvatske. Zar nisi svjestan da pališ Hrvatski narod, da svojim radnjama štetiš srpskoj manjini u Hrvatskoj? Težnja za Velikom Srbijom i dalje tinja u tvom srcu, ali nikad je ne ćeš ostvariti. Poručujem ti Milorade da se opametiš, a i razum neka ti se vrati. Ako ti smeta proslava oslobađanja dijelova Hrvatske od Miloševićeve agresije, Srbija je blizu pa tamo isisavaj milijune , a ne naše kune. Kune ti ne smetaju, a Hrvatska ti smeta. Milorade vidjet ćemo tvoje daljne poteze. Budno te pratimo!
Bog i Hrvati !
Zagreb, 31. 7. 2015.
 

Dražen Keleminec, predsjednik Autohtone – Hrvatske stranka prava

U Boričevcu nije ga zaboravio spomenuti biskup Mile Bogović

 
 
Imali su ga hodočasnici u svojoj sredini za dan obljetničke tragedije Hrvata u Boričevcu, one strašne četničke ustaničke pobune u NDH 1941. godine. Od dvije tisuće hrvatskih žitelja, dio starijih godina nije pobjegao i pobijen je od strane četnika, a dio mlađeg naraštaja je pobjegao i više se nije mogao vratiti. Tek nakon pobjede u Domovinskom ratu, pri svečanim prigodama u Boričevcu se nađu na svetim misama u ovome sada pustom zavičaju svojih pređa. Na žalost za vrijeme jugotvorevine nije bilo omogućen povratak onima koji su se željeli vratiti i vrijeme je učinilo svoje pa su se raseljeni Boričevljani nastanjivali u novim prostorima Hrvatske a i svijeta, kakva je sudbina bila zahvatila toliki hrvatski narod iz popaljenih krajeva. I ovog puta u Boričevcu je održana svata misa na dan obilježavanja one hrvatske tragedije četničkog uništenja hrvatskog Boričevca one 1941. godine.
Vice Ostojić s don Antom Bakovićem u Rimu 1972. i janjevačkim Bijelim anđelima
 
Među brojnim Boričevljanima našlo se i podosta hrvatskih hodočasnika među kojima i devedesetjednogodišnji Vinko Ostojić, koji je cijelo vrijeme bio veseo, čio i razgovijetan pripovijedajući o svome burnom životu branitelja NDH, dugogodišnjoj robiji kao i hrvatskoj emigraciji. Biti četiri godine u ustaškoj vojnici te u tri navrata ukupno četrnaest godina robije i dvadesetak godina emigracije nije obična stvar u životu jednoga Hrvata iz Međugorja. Davno su bila ona vremena kada je cijela zapadna Hercegovina ključala od sreće u svojoj NDH i kada su tisuće mladića odlazile u obranu domovine, među kojima se našao i ovaj mladi Vinko Vice Ostojić koji je tek ispunjavao svoju zrelost punoljetnosti. Ponosu nije bilo kraja. Otac i majka su mu u suzama govorili: "Sine časno je braniti svoju domovinu Hrvatsku i neka te dragi Bog čuva!". Zaista su te roditeljske želje i molitve imale svoga velikog utjecaja na ovoga mladića, kojega je Marija stalno čuvala da preživi te sve strahote u životu i da se evo nalazi pred 91. rođendan na hodočašću među ovim puno mlađim hodočasnicima za Boričevac, ovoga nedjeljnoga dana 26. srpnja, samo četiri dana prije Vinkova novog rođendana 30. srpnja.
Toga se sjetio i biskup Bogović pri svetoj misi, te nije zaboravio spomenuti da se među hodočasnicima nalazi i ovaj 91-godišnji hrvatski branitelj NDH, dugogodišnji robijaš i emigrant Vinko Vice Ostojić. Neka nam živi još dugo i sretno u s slobodnoj državi RH koju neizmjerno voli i želi joj svaki napredak i slogu među svim Hrvatima kao i svim žiteljima ove lijepe zemlje u domovini Hrvatskoj. Pri povratku nije bilo kraja razgovorima sa Vinkom, koji je potpuno mladenački pripovijedao svoje godine životne borbe za slobodu hrvatskoga naroda i Domovine Hrvatske. A posebice se rado osvrće razgovorom na svoje poznate Bijakoviće i Međugorje nakon što je njegovim stanovnikom postala Gospa Marija Majka Isusova, u što Vinko s toliko vjere vjeruje i pridržava se svega, neovisno od svojih godina, što su vidioci prenašali i prenose u Marijinim porukama. Tako on posti po dva dana u svakome tjednu s puno radosti i molitve za domovinu i narod hrvatski kao i za cijeli svijet. Ne da Vinko niti jedne riječi bilo kakve kritike na bilo kojega crkvenog dostojanstvenika sve do Svetoga Oca Pape Franje, za kojega se moli svaki dan posebno. Neka nam još dugo poživi ovaj živi hrvatski suvenir kako ga neki od milja zovu.
 

Hrvoje Hrvatin

Hrvatska treba inzistirati da Slovenija provede istragu i kazni počinitelje ovoga kaznenog djela pokušaja prijevare

 
 
O slovenskom skandalu s Arbitražnim sudom u Den Haagu razgovarali smo s poznatim francuskim odvjetnikom hrvatskih korijena Ivanom Jurašinovićem.
http://www.ouest-france.fr/sites/default/files/styles/image-640x360/public/2013/09/27/vers-un-proces-pour-crimes-de-guerre.jpg?itok=2dPd9eSC
• Gospodine Jurašinoviću, koji je Vaš komentar na slučaju ”arbitraže”?
- Pokušaj slovenskoga člana Arbitražnog suda i slovenske zastupnice pri tom istom Sudu da utječu na ishod arbitraže je kazneno djelo pokušaja prijevare. Radi se o međunarodnom kaznenom predmetu velikih razmjera.
.
• Ima li Hrvatska vlada, ili jedna udruga hrvatskih građana, mogućnost da traži pokretanje istrage ili kaznenog postupka?
- Mogućnost postoji. Hrvatska država je žrtva pokušaja prijevare. Jedna bi se udruga također mogla smatrati oštećenom strankom, na primjer udruga ribara iz Savudrije. Prema članku 46. stavak 4. Haaškog sporazuma iz 1907. godine o mirnom rješavanju međunarodnih sporova, članovi arbitražnog suda su zaštićeni diplomatskim imunitetom u obnašanju dužnosti. Ali u slučaju da počinu kazneno djelo oni mogu biti procesuirani pred sudovima matične države.
 
 Slovenci se vade da snimka ne može služiti kao dokaz, jer je navodno nezakonito prikupljena. Jesu li u pravu?
- Snimka koja i nije zakonito snimljena može služiti kao dokaz u kaznenom postupku, ali ne može biti jedini dokaz. To znači da suci ne mogu temeljiti osuđujuću presudu isključivo na njoj. Ali snimka, čiji sadržaj ukazuje na kazneno djelo, može biti povod za otvaranje istrage.
 
• Transkript snimljenoga razgovora slovenskoga suca i slovenske zastupnice nedvojbeno ukazuje i na pristranost francuskog člana Arbitražnog suda Gilberta Guillaumea. Može li se to tumačiti kao kazneno djelo?
- U pitanju je kazneno djelo; ali ne zna se što je točno rekao gospodin Gilbert Guillaume. Jedino je poznato što je gospodin Sekolec prenio gospođi Drenik. Kako je gospodin Gilbert Guillaume mogao trvditi, dok su saslušanja još trajala, da je slovenska strana dobila na moru što je tražila? Takva odluka nije ovisila samo o njemu i gospodinu Sekolcu. Ako je odluka već bila donesena, onda je u tome morao sudjelovati barem još jedan član arbitražnog suda.
 
• Očekujete li da, nakon Jerneja Sekolca i Simone Drenik, i francuski sudac Gilbert Guillaume podnese ostavku?
Gospodin Gilbert Guillaume bi trebao iznijeti svoju verziju. On je poznati francuski sudac koji je obnašao i dužnost predsjednika Međunarodnoga suda pravde. Danas je predsjednik Stalnog arbitražnog suda.
 
• Sudeći prema većem broju sudionika u pokušaju prijevare, postoji li mogućnost da se cjelokupni slučaj tumači kao organizirani kriminal?
- Prema vlastitoj izjavi od 23. ožujka 2015. na slovenskoj televiziji, gospodin Karl Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova, bio je u tijeku nezakonitih djelovanja gospođe Drenik i gospodina Sekoleca. Neophodno je istražiti sudjelovanje supočinitelja, pomagača i nalogodavca. Slučaj bi se trebao istražiti kao organizirani kriminal, štoviše jer takva kvalifikacija daje istražiteljima veće mogućnosti za otkrivanje istine.
 
• Može li se arbitraža nastaviti, kao da se ništa nije dogodilo, kako kao papige ponavljaju u Ljubljani?
- Arbitraža se ne može nastaviti jer nisu sve sumnje nestale. Slovenska je strana svojim ponašanjem poništila ugovor o arbitraži.
 
• Kakva je sličnost pokušaja prijevare u ovome slučaju s nedavnim slučajem "Tapie" u Francuskoj? O čemu se zapravo radilo u slučaju "Tapie"?
- U slučaju "Tapie" je francuska država pristala na arbitražu u dugogodišnjem sporu s bivšim poduzetnikom i ministrom Bernardom Tapieom i izgubila. Kasnije se uspostavilo da je jedan član arbitražnog suda bio prijatelj s Bernardom Tapieom i da je kontaktirao s njegovim odvjetnikom. Državni proračun je oštećen za 285 milijuna eura. Županijski sud u Parizu je nedavno poništio arbitražnu presudu. Vodi se istraga za pokušaj prijevare u organiziranoj bandi.
 
• Kako tumačite odgovor Europske komisije - jednoga od najvažnijih aktera koji je izvršio pritisak na Hrvatsku da pristane na Arbitražni sud kako bi Slovenija pustila Hrvatsku u Europsku uniju - da nema komentara?
- Europska komisija inače ne komentira sporove između država članica Unije.
 
• Znači li to da je Europska komisija na strani Slovenije, ili brani suce Arbitražnoga suda?
- Nije uloga Komisije da se mješa u ovom predmetu za koji je dosad bio nadležan Stalni arbitražni sud u Den Haagu.
 
• Hoće li ovaj pokušaj prijevare slovenskih aktera imati negativne posljedice za državu Sloveniju u Europskoj uniji?
- Vjerujem da je slovenski narod referendumom iskreno prihvatio arbitražu. Danas je kompromitirano nekoliko ljudi. Slovenija treba provoditi istragu i suočavati se s istinom. U suprotnom će cijela država biti kompromitirana.
 
• Što Vi preporučujete hrvatskim vlastima?
- Treba pokretati širu istragu o ovom slučaju, povući se iz arbitražnog postupka i inzistirati da Slovenija također provodi istragu i kažnjava počinitelje kaznenog djela pokušaja prijevare.


Marijan Majstorović

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Ponedjeljak, 24/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1019 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević