Get Adobe Flash player

Sve rašireniji problem pojave i širenja bakterija otpornih na antibiotike

 
 
Povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima koji se obilježava u partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) i Svjetskim tjednom svjesnosti o antibioticima (18.-24. 11. 2019.) u javnosti se želi skrenuti pozornost ne samo na važnost antibiotika u medicini nego na sve rašireniji problem pojave i širenja bakterija otpornih na antibiotike.
https://www.hygiene-in-practice.com/wp-content/uploads/Klebsiella-pneumoniae-850x333.jpg
Krajem srpnja 2019. „BBC News“ izvjestio je o zabrinjavajućem širenju jedne super-bakterije u europskim bolnicama. Širenje 'super-bakterije' Klebsiella pneumoniae otporne na većinu antibiotika visoko je zabrinjavajuće – upozoravaju znanstvenici britanskog Instituta Sanger (Wellcome Sanger Institute). Naime, zbog jedinstvenog načina razmnožavanja bakterija i drugi mikrobi (tj. bakterije) mogu postati otporni na antibiotike.
 
Bakterija Klebsiella pneumoniae živi prirodno u crijevima ne uzrokujući nikakve zdravstvene probleme kod zdravih ljudi. Međutim, kod pojave nekog zdravstvenog poremećaja ili bolesti, bakterija Klebsiella pneumoniae može uzrokovati UPALU PLUĆA, infekciju krvi, kože pa i moždanih ovojnica s posljedicom meningitisa. No, ono što posebno zabrinjava znanstvenike jest širenje bakterije Klebsiella pneumoniae koja je postala rezistentna / otporna na ključne antibiotike iz tzv. grupe „posljednje crte obrane“ – karbapeneme. „Iz tog razloga infekcije uzrokovane Klebsiellom pneumoniae otpornom na karbapeneme povezane su s visokom stopom mortaliteta odn. smrtnosti,“ upozorava dr. Sophia Davis, Sanger Institute, te dodaje: „Broj smrtnih slučajeva zbog infekcije uzrokovane bakterijom Klebsiella pneumoniae koja je otporna na antibiotike grupe karbapenema u Europi je 2007. bio 341 a do 2015. od posljedica takve infekcije umrlo je 2.094 osoba.“  To je šesterostruko povećanje smrtnih slučajeva zbog infekcije uzrokovane ovom bakterijom otpornom na antibiotike. „Ukoliko ništa ne poduzmemo, ovaj broj će se i dalje povećavati“ – izjavila je dr. David. Stoga je provedena velika studija o bakteriji otpornoj na karbapenem(e), Klebsiella pneumoniae, u kojoj su sudjelovale 244 bolnice – od Irske do Izraela. 
 
Znanstvenici (britanskog Centre for Genomic Pathogen Surveillance/Wellcome Sanger Institute, njemačkog University of Freiburg i ostali partneri) su analizirali gotovo dvije tisuće uzoraka genoma bakterije Klebsiella pneumoniae od inficiranih pacijenata u 244 bolnice iz 32 države, a rezultati ove studije objavljeni su 29. srpnja 2019. u časopisu „Nature Microbiology“ (o tome je izvjestio i ScienceDaily).
Znanstvenici su otkrili da bakterija Klebsiella pneumoniae otporna na antibiotike karbapeneme ima mali broj gena odgovornih za otpornost jer proizvode enzime koji se zovu karbapenemaze i koji „probave“ antibiotik zbog čega izostane njegova učinkovitost.
 
Znanstveni istraživači analizirali su bakterijsku DNK odnosno njezin genetski kod te otkrili značajnu ulogu bolnica u širenju Klebsielle pneumoniae: „Rezultati našeg istraživanja ukazuju da su bolnice ključni faktor u prijenosu infekcije te upućuju da se bakterija širi s osobe na osobu primarno u bolnicama,“ izjavila je dr. Sophia David za 'BBC News' te dodala: „Činjenica da smo vidjeli iste visoko rizične klonove u brojnim različitim bolnicama diljem Europe, upućuje da postoji nešto specijalno u vezi ovih sojeva.“
Bakterija Klebsiella pneumoniae otporna na antibiotike iz grupe karbapenema može se nastaviti dalje širiti ili može ovu otpornost prenijeti i na druge vrste bakterija.    
Otpornost ove bakterije ili bilo kojeg drugog mikroba na antibiotike iz grupe karbapenema koja se smatra „zadnjim izborom i posljednjom crtom obrane od infekcije“ je visoko zabrinjavajuće i takva se bakterija smatra ekstremno otpornom na antibiotike. 
 
Otporna na sve spoznate i dostupne antibiotike
 
Stručnjaci često podsjećaju na ne tako davni slučaj 70-godišnje žene koja je dugo vrijeme boravila u Indiji gdje je slomila desnu nogu, točnije natkoljeničnu kost ili femur. Nažalost, došlo je do infekcije koja je zahvatila kost i proširila se na desni kuk. Terapija je bila bezuspješna te se žena vratila kući u Nevadu, SAD. Međutim, infekcija je bila neizlječiva i ona je umrla u bolnici u Renu od posljedica sepse tj. septičkog šoka. Naime, ni jedna terapija, niti jedan antibiotik nije se pokazao učinkovitim u borbi protiv nastale infekcije. Uzorci tkiva iz rane poslani su nakon njezine smrti na analizu u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) gdje je otkriveno da je uzročnik infekcije bakterija Klebsiella pneumoniae koja je bila otporna na sve spoznate i dostupne antibiotike – tj. na svih 26 dostupnih antibiotika u SAD-u, uključujući i kolistin, lijek „posljednjeg izbora.“
 
Stručnjaci CDC-a bili su vrlo neugodno iznenađeni ovim otkrićem koje je ujedno i veliko upozorenje kako takva bakterija može lako i brzo postati „velika noćna mora“ medicinskih stručnjaka. Svjetska zdravstvena organizacija stoga upozorava kako najobičnije posjekotine ili površinske ozljede mogu postati ozbiljan problem i pretvoriti se u borbu za život; kirurške operacije zbog bakterija otpornih na antibiotike mogu biti dovedene u pitanje jednako kao i transplantacije organa ili liječenje bolesnika od karcinoma. U porodništvu može također predstavljati ozbiljan problem i za majku i za novorođenče... Suočit ćemo se sa svime navedenim ukoliko se vratimo u razdoblje bez antibiotika. A svijet bez antibiotika može biti mnogo opasniji nego što je danas.
 
Prijeti li nam antibiotska apokalipsa?
 
Stoga Svjetska zdravstvena organizacija povodom obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima želi na globalnoj razini podići svijest ljudi o važnosti antibiotika jednako kao i o opasnostima zbog mikrobne rezistencije na antibiotike. Od samog otkrića antibiotici predstavljaju 'kamen temeljac' suvremene medicine. Međutim, kontinuirano, dugotrajno i prekomjerno korištenje antibiotika kao i zlouporaba antibiotika u humanoj i veterinarskoj medicini prouzročili su pojavu i širenje bakterija otporih na antibiotike, a sada se već suočavamo sa širenjem opasnih „super gljivica“ otpornih na antimikotike. „Budućnost antibiotika ovisi o svima nama“, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. A povodom obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) najavio je da će 18. studenoga 2019. objaviti nove godišnje podatke o rezistenciji na antibiotike kao i o korištenju / potrošnji antibiotika u državama Europske unije i Europskog gospodarskog pojasa (EU i EEA).
 
Izvor:
 
1. World Health Organization, WHO: World Antibiotic Awareness Week, 18.-24. November 2019.;
2. European Antiobiotic Awareness Day, ECDC, 18. Nov. 2019.;
3. Science Daily: „Hospitals key in the spread of extremely drug-resistant bacteria in Europe,“ 29. 7. 2019.; autor: Wellcome Sanger Institute;  
4. James Gallagher: „Drug-resistant superbug spreading in Europe's hospitals,“ BBC News, 29. 7. 2019.;
5. „A Nevada woman dies of a superbug resistant to every available antibiotic in the US,“ 12. 1. 2017.; www.statenews.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.  

Malkica Dugeč - promicateljica i čuvarica hrvatske materinske riječi u tuđini

 
 
'Nitko, baš nitko ne može poznavati taj poseban osjećaj težine u tuđini bez domovine tko domovinu nije morao napustiti'.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2019/07/slobodna-misao-malkice-dugec.jpg
Knjiga, koju je tiskala Tkanica iz Zagreba, krajem rujna uspješno je promovirana na Susretu pjesnika u Rešetarima u organizaciji KLD "Rešetari" i Hrvatske matice iseljenika.
Svojim pjesničkim i proznim radovima za odrasle i djecu Malkica Dugeč (rođ. 1936.) zastupljena je u antologijama, leksikonima, čitankama te u najnovije vrijeme i u online izdanju Hrvatske enciklopedije L Z M. Krleža. 
 
Višestruko nagrađivana književnim nagradama i priznanjima, među kojima se osobito ističu: Nagrada "A. B. Šimić" za knjigu pjesama U riječ unjedrena (2007.) te Nagrada "Fra L. Kordić" za zbirku pjesama Žigice vjere (2014.), Malkica se svojim stvaralaštvom ubraja u emigrantsku književnost s ključnom tematikom lirskog opusa koji je vezan uz hrvatski jezik i skrb za njega, čime se svrstava u najplodnije stvarateljice hrvatske izvandomovinske književnosti. 
Promicateljica i čuvaricahrvatske materinske riječi u tuđini, različitim formama pjesničkoga izričaja, od vezanog do slobodnog stiha, neposredno ili alegorijama, kako u svojih prethodnih 20-ak pjesničkih zbirki, tako i u Slobodnoj misli, ostaje vjerna u ljubavi prema svom jeziku, narodu te prirodnoj i kulturnoj baštini Hrvatske na čvrstim temeljima svoje kršćanske vjere. 
Knjiga, koju je tiskala Tkanica iz Zagreba, krajem rujna uspješno je promovirana na Susretu pjesnika u Rešetarima u organizaciji KLD "Rešetari" i Hrvatske matice iseljenika. 
 
Lirski ciklusi
 
Riječ je uglavnom o rodoljubnoj i refleksivnoj poeziji koja se nerijetko stapa jedna s drugom. Zbirka je podijeljena u 12 ciklusa, a sadržajno u bistru rijeku riječi koja zrcali žarku ljubav prema domovini i hrvatskom jeziku jer, kako kaže, Riječ je ljepota zemnog života (str. 51.), a živjeti za hrvatsku riječ jest lijek za sve u istonaslovnoj pjesmi...
 
Sa svojim suprugom Malkica je 1970-ih morala emigrirati iz Republike Hrvatske. Baveći se hrvatskim jezikom – od pisanja poezije i vođenja književnih susreta djeci hrvatskih građana u sklopu hrvatske nastave, zatim u hrvatskoj katoličkoj misiji, hrvatskoj zajednici te pri generalnom konzulatu RH u Stuttgartu, do sudjelovanja na književnim susretima u Lijepoj Našoj – ubraja se u nezamjenjive ambasadorice izvandomovinskog kulturnog života. Ponosna na svoju zemlju, jezik i ljude, ali istodobno zabrinuta za njihovu budućnost, svoju brižnost za domovinu, koja je iz pepela nikla, otkriva izvrsnim poznavanjem aktualne situacije u Hrvatskoj pa pogođenost ekonomskim, socijalnim i političkim (ne)prilikama matoševski oslikava stihovima pjesme: Zaigralo kolo. Na hrvatskom tlu. / Odzvanjala pjesma / Poznata po zlu. / Tko to danas kreće, / Tko to danas hoće/ I u času sreće / Razvit barjak zloće? (str. 18.). 
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (1. VII. 2013.) i otvaranjem slobodnog tržišta rada, Hrvatima se otvorila prilika za život i rad izvan granica zemlje, što je pozitivno za one koji se svojom slobodnom voljom odlučuju na odlazak, no svjedoci smo i druge strane medalje, tj. činjenice aktualnog masovnog iseljavanja Hrvata zbog moranja i to –trbuhom za kruhom pod utjecajem egzistencijalnih neprilika, loše ekonomske, socijalne i političke klime te izražene korupcije i nepravde. Ostaju otvorena pitanja zašto se to događa te tko i kada će odgovarati za aktualne izazove pojačanog iseljavanja mladih?
 
Nostalgija
 
Izvandomovinska svakodnevica svojim ubrzanim tempom života plamenim jezicima guta vrijeme. U nepreglednoj rijeci nepovratnog toka brzo se nižu dani, mjeseci i godine.
Ipak, kada blagdani nastupe, posebice Božić, čovjek odjednom nekako stane i zagleda se u dubinu svoga bića te počne razmišljati o "svome mjestu u svemiru" pa dok snijeg zasipa krovište s tuđinskog neba, u bjelini i tišini zimske noći, kao nepozvane gošće redovito pokucaju na vrata uspomene na voljene i domovinu: Božićna čestitka u ruci. / Naviru uspomene. / Izronile iz čaše razbijene. (Naviru uspomene, str. 22.) 
 
Pjesma Ljubav emigranta – Grob mu osamljen. U tuđini. / Tu već mnoga ljeta počiva. / A ja ga vidim živa / Kako i smrt nadjača, / U tuđini. / I smjelo korača / Prema voljenoj Domovini. (str. 20.), na prvi pogled asocira na Malkičina supruga koji je tako žarko želio u domovini živjeti i mrijeti, no život priča svoju priču stalno svjedočeći i potvrđujući kako Sudbina nikada nije skrojena / Po mjeri čovjeka! (str. 24.), ali i na sve one koji zadnje počivalište pod tuđim nebom nađoše dok snivahu povratničke snove. Da dobri, plemeniti i nadasve voljeni ljudi zauvijek žive po svojim riječima i djelima, a ponajviše po dobroti srca, prikazuje lirska prozna pjesma, odnosno svojevrsno ljubavno pismo – Stol prostrt za dvoje. Ovu pjesmu pjesnikinja izričito posvećuje svome pokojnome suprugu prof. Boži Dugeču, preminulom 17. travnja 1990., ne skrivajući svoje emocije i dugogodišnju težinu samačkoga života. 
Izazovi tuđine
Refleksivne pjesme – Ravnodušnost, Usporen hod, Kiša mijena te svakako Sumnja, koja se po mome sudu osobito izdvaja, ukazujući na čovjekovo stanje kada sumnja opustoši i presuši sve izvore vjere i nade u bolje: Čaša vode u ruci. / Žeđ muči. / Nov izvor naslućen, / A sumnja / I zadnju kap / Ispila naiskap! (Sumnja, str. 28.) – prikazuje duboke snažne osjećaje, zapažanja i promišljanja pjesnikinje o prolaznosti i vrijednostima života. Nitko, baš nitko ne može poznavati taj poseban osjećaj težine u tuđini bez domovine tko domovinu nije morao napustiti. 
Domovina iseljenika prati u snu i javi, no Hodeć po tuđini ne umire nada (str. 50 – 51.), nada u povratak i bolje sutra u domovini. Prosvjetiteljskom intencijom Malkica oživljava povijest kao učiteljicu života isključivo u smislu shvaćanja pogrešaka iz prošlosti i njihove svjesnosti. Slijedeći istodobno tradicionalni i modernistički stil iz kojega proizlazi jedan – tipično dugečevski izričaj, s vrlo naglašenim emocijama, ekspresivnošću i ritmom, upozoravajući na probleme, ali daje i rješenje: "Nemojmo ponavljati u budućnosti pogreške iz prošlosti!"
 
U riječ utjelovljena poezija snažnih poruka nade i vjere u bolje hrvatsko sutra, neka zbirka Slobodna misao pronađe put do srca svih onih koji vole svoj narod, zemlju i jezik te stvaralaštvo Malkice Dugeč, čuvarice hrvatskog jezika i identiteta.


Lucija Šarčević, 31. X. 2019., Večernji list, https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/nitko-bas-nitko-ne-moze-poznavati-taj-poseban-osjecaj-tezine-u-tu-ini-bez-domovine-tko-domovinu-nije-morao-napustiti-1356234

Med sadrži ugljikohidrate, proteine, aminokiseline, a najviše slobodnu aminokiselinu prolin…

 
 
U Zagrebu, na trgu bana Josipa Jelačića od 7. do 10. studenoga 2019. održat će se 17. Dani meda u organizaciji Hrvatskog pčelarskog saveza gdje će zagrebački pčelari i njihovi gosti iz drugih županija predstaviti svoje pčelarske proizvode. Pokrovitelj ovogodišnjih Dana meda je gradonačelnik Ivan Bandić.
https://www.beemoneysavvy.com/wp-content/uploads/2018/10/528665-istock-157639571.jpg
Med je proizvod medonosne pčele ili pčele medarice: pčela mora sakupiti nektar s 2 milijuna cvjetova da bi proizvela oko 0,45 kg meda. Med se oduvijek smatrao ne samo zdravim nego i ljekovitim – njegova svojstva dokazano pomažu kod različitih upalnih stanja: od upale grla preko probavnih poremećaja do kožnih problema i alergija. Tako na primjer drevni rukopisi 'Ayurvede' od prije 5000 godina dokazuju učinkovitost meda u liječenju dok otkriveni crteži u špiljama iz Kamenog doba prije 8000 godina pokazuju također primjenu meda u liječenju bolesnika. Zbog svojih antiseptičkih svojstava med se kroz povijest koristio u svrhu liječenja rana te kao prva pomoć kod posjekotina i opeklina. Prirodni voćni šećeri u medu – fruktoza i glukoza vrlo brzo se probavljaju i apsorbiraju u organizmu: to je razlog zašto su sportaši i osobito atletičari nekada koristili med u svrhu osiguranja dostatne prirodne energije.
 
Pčele medarice već otprilike 150 milijuna godina proizvode med na isti način. Med je jedini proizvod kukaca kojeg čovjek koristi u svojoj prehrani, liječenju te u kozmetici. Poznata je dugovječna trajnost meda: jedan istraživač u Egiptu pronašao je u grobu ćup s medom čija starost je procijenjena na oko 2000 godina te izjavio da je med bio – izvrstan! Med je hranjiv i nevjerojatno zdrav: sadrži prirodne enzime (invertaza, glukoza oksidaza, katalaza itd.), vitamine B2,B4,B5,B6 i B11 te C vitamin, minerale (kalcij, cink, željezo, kalij, fosfor, magnezij, selen, krom i mangan), antioksidante od kojih se posebno ističe flavonoid pod nazivom 'pinocembrin' koji dokazano poboljšava funkciju mozga. Osim u medu, flavonoid 'pinocembrin' dokazan je u propolisu, zatim u đumbiru i divljem mažuranu. Med tamnije boje prirodno sadrži više antioksidanata.
 
Nadalje, med sadrži ugljikohidrate, proteine, aminokiseline, a najviše slobodnu aminokiselinu prolin itd. U starim ruskim medicinskim rukopisima stručnjaci su pronašli brojne recepte s medom u svrhu liječenja: med s kamilicom, med s koprivom, lobodom, lukom, češnjakom, pastrnakom, hmeljom, sa sjemenkama gorušice, sjemenkama maka, s prirodnim octom itd. U svrhu liječenja inficiranih, smrdljivih rana uspješno se koristio med s uljem od jetre bakalara, a u svrhu liječenja prehlade i gripe preporučuje se med s mlijekom ili med s limunovim sokom uz napomenu: uzimate li med u svrhu liječenja prehlade ili gripe tada morate ostati u kući jer med izaziva jako znojenje što je poželjno u ovom slučaju. Antički grčki liječnik Hipokrat također je koristio med u svrhu liječenja plućnih bolesti jer med dokazano olakšava iskašljavanje sputuma te smiruje kašalj. A to su znali i drevni Hindusi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao i „American Academy of Pediatrics“ preporučuju med kao prirodni lijek protiv kašlja. Ipak, stručnjaci ne preporučuju davanje meda djeci mlađoj od jedne godine.
 
Također je dokazana i učinkovitost meda u liječenju srčanih bolesti – med osobito ima učinkovito djelovanje na miokard (srčani mišić). Poznato je i dokazano blagotvorno i učinkovito djelovanje meda u liječenju određenih gastrointestinalnih poremećaja i bolesti: učinkovit je kod gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), izvrstan je protiv konstipacije odnosno 'začepa' crijeva kao i u svrhu liječenja proljeva jer u organizmu povisuje kalij i povećava uzimanje vode. Nadalje, med smanjuje kiselost želučane kiseline kao i njezino pojačano lučenje radi čega je učinkovit u liječenju čira na želucu i duodenumu, med je djelotvoran i u liječenju jetre i žući itd. Med se također koristi i kod različitih poremećaja nervnog sustava kao i kod insomnije/nesanice: čaša tople vode s medom prije spavanja omogućuje opuštanje i dobar, miran san.
 
Najzdraviji je prirodni i termički ne tretirani odnosno ne pasterizirani med – samo prirodni med sadrži sve korisne visoko nutritivne tvari – pelud, različite gljivice i vosak dok se kod pasteriziranog meda gube određena korisna i terapeutska svojstva. Naime, proces pasterizacije i filtracije u svrhu „pročišćavanja“ meda ima negativne učinke na med i njegova ljekovita svojstva jer uništava korisne enzime i izuzetno korisne i važne antioksidante.
Prirodni med koristi se u svrhu liječenja brojnih, različitih poremećaja i oboljenja već više od 5000 godina. Suvremena medicinska znanost danas potvrđuje brojna ljekovita svojstva meda:
• Med dokazano ima pozitivan učinak na 'dobre' bakterije u našem organizmu zbog sadržaja korisnih i djelotvornih bakterija tzv. laktobacila: samo prirodni, ne pasterizirani med 'hrani' naše dobre bakterije, a znanstvenici su laboratorijskim istraživanjem in vitro otkrili da med značajno povisuje (10 – 100 puta) broj korisnih bakterija Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus plantarum
• Med je izvrstan u borbi protiv patogenih, štetnih bakterija: suvremena medicina je dokazala učinkovitost meda, osobito manuka med protiv infekcije uzrokovane bakterijom Staphylococcus aureus otpornom na meticilin – MRSA ili zlatni stafilokok koji je otporan na široki spektar antibiotika.
• Nadalje, otkriveno je da manuka med pozitivno djeluje i kod zubnog plaka jer ubija bakterije: manuka med ima učinkovitost kao i kemijski klorheksidin glukonat (oralni antiseptik) koji se koristi često za ispiranje usne šupljine. Manuka med je tzv. mono-cvjetni med od cvjetova drveta manuka / novozelandski čajevac, lat. Leptospermum scoparium iz porodice Myrtaceae, koje nativno raste na Novom Zelandu i u Australiji. Stručnjaci su dokazali da je najkvalitetniji manuka med iz divljih nekultiviranih područja Novog Zelanda. 
• Med je učinkovitiji u liječenju herpesa od lijekova: časopis Medical Science Monitor objavio je 2004. rezultate znanstvene studije koja je dokazala da je lokalna primjena meda daleko učinkovitija u liječenju herpesa usne pa čak i genitalnog herpesa od antivirusnog lijeka 'aciklovira' (npr. „Zovirax“).
 
A za kraj jedan medicinski slučaj iz Hrvatske o kojem su pisali strani mediji i stručni časopisi, uključujući i BBC. Naime, prije osamnaest godina (ili nešto više) hrvatski liječnici su pacijentu Anti Krešiću, oboljelom od karcinoma pluća rekli da mu terapija više ne može pomoći te da se mora pripremiti za smrt. Međutim, Krešić se nije predao već je započeo novu terapiju – prirodni med s dodanim ljekovitim biljem čiji recept je ostao tajna. Međutim, terapija medom bila je učinkovita i pacijent je ozdravio i dobro se oporavio.
 
Krešić je objasnio: „Napustio sam bolnicu u travnju, a već u ljeto bio sam 'drugi' čovjek. Kada sam otišao u bolnicu na pregled, liječnici nisu vjerovali da sam još živ, a osobito su ostali 'zatečeni' i iznenađeni s rezultatima pretraga koji su otkrili da sam potpuno zdrav i da više nemam karcinom pluća.“ U prosincu 2004. BBC News u svojem članku pod nazivom: „Honey could help fight cancer“ („Med bi mogao pomoći u borbi protiv karcinoma“) opisuju rezultat istraživanja znanstvenog tima Sveučilišta u Zagrebu koji su otkrili učinkovitost pčelinjih proizvoda u zaustavljanju rasta tumora ili njegovog širenja (metastaziranja) kod miševa: „Vjerojatno su hrvatski stručnjaci bili impresionirani slučajem pacijenta Krešića pa su istražili učinkovitost meda.“ Potrebno je svakako istaknuti da je navedeno istraživanje predvodila prof.dr.sc. Nada Oršolić, znanstvenica poznata po brojnim istraživanjima učinka pčelinjih proizvoda na zdravlje čovjeka. U pojedinim ljekarnama u Hrvatskoj može se kupiti prirodni hrvatski med s ljekovitim biljem – posebno ističem tzv. zeleni med s dodatkom brokule.
 
Iz svih naprijed navedenih pozitivnih učinaka meda na zdravlje čovjeka svakako je pohvalna i dobra odluka o suradnji Dječjeg vrtića Vukovar I i Udruge pčelara „Vukovar '91“ koja od veljače 2019. omogućuje da sva djeca Dječjeg vrtića Vukovar I svako jutro prije doručka dobe žlicu meda.  Pozitivni učinci svakodnevnog uzimanja meda na zdravlje djece sigurno ne će izostati. 
Posjetite Dane meda bez obzira gdje se oni održavaju - u Zagrebu ili drugdje i kupujte med s oznakom: „Med hrvatskih pčelinjaka.“
 
Izvor:
 
1. E.R.H.S.S. Ediriweera i N.Y.S. Premarathna: „Medicinal and cosmetic uses of Bee's Honey – A Review;“ AYU 2012 Apr.-Jun; 33(2): 178-182
2. N.Yoirish: „Curative Properties of Honey and Bee Venom“ (knjiga, izdanje 2001.)
3. Paul Fassa: „One man's lung cancer death sentence permanently removed by honey and herbs;“ 18. 11. 2014.; www.naturalnews.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1839 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević