Get Adobe Flash player

Obitelj je prva djetetova škola, škola ljubavi, podrške i sigurnosti

 
 
Biti roditelj oduvijek je bila radost, izazov, upitnik... Za roditeljstvo se rađamo, ali nismo rođeni sa svim znanjima potrebitim za tu najljepšu, ali i najodgovorniju ulogu života. Danas, u ovom vremenu, kojeg neki nazivaju: modernim vremenom, novim dobom, postmodernim dobom, činjenica je, kako god se ovo vrijeme nazivalo, da ga zapravo nemamo, odnosno imamo ga premalo, kako za sebe osobno, tako i za obitelj i djecu,a obitelj je temelj društva, osnovna društvena jedinica, koju karakterizira zajednički život roditelja i djece. Obitelj je prva djetetova škola, škola ljubavi, podrške i sigurnosti.
https://i2-prod.mirror.co.uk/incoming/article9816615.ece/ALTERNATES/s615/PROD-Family-all-using-mobile-phones.jpg
Danas, da bi preživjeli, oba roditelja moraju raditi.. Djeca su stoga često prepuštena, tko ima sreće, „baka servisima“, vrtićima ili pak „s ključićem oko vrata“. Dvije prve nabrojene varijante, u svakom slučaju su poželjnije i adekvatnije od „djece s ključićem oko vrata.“ Kako onda danas biti dobar roditelj svojoj djeci? Ovo pitanje često čujemo i u Školama, na roditeljskim sastancima, ili u individualnim razgovorima s roditeljima.
 
Ono što u svakom slučaju možemo reći, nije tolika važnost dugotrajnog boravka s djetetom, kolika je važnost kvalitetnog boravka s njim. Ovo osobito naglašavam, znajući iz prakse, kako roditelj kaže da puno vremena provodi dnevno s djetetom, a to isto dijete reći će kako taj roditelj, u vremenu za koje tvrdi da provodi s njim, zapravo provodi najprije na kavi s prijateljem, prijateljicom, pa na nekoj športskoj aktivnosti za opuštanje od stresa, pa poslije odlaskom na piće s društvom koje je bilo na treningu, ili kojeg nisu dugo vidjeli. ­Kada tu djecu upitaš, što oni rade za to vrijeme, reći će kako gledaju televizijski program, budu na internetu, popularnim stranicama za dopisivanje s „ekipom“, ili igraju igrice, prave sendviče i uživaju u slobodi dok su roditelji odsutni, a česti su odgovori kako znaju i zaspati dok roditelji dođu.
 
Praksa pokazuje da roditelji, unatoč navedenim i sličnim primjerima, nastoje biti dobri roditelji i tu onda svakako stavljamo naglasak na kvalitetno provedeno vrijeme s djetetom, vrijeme u kojem ćete ga kao roditelj, najbolje kako znate, podučiti osnovnim životnim i moralnim vrijednostima, ponajprije iskrenosti i povjerenju, odgovornosti prema sebi, drugima, okolini, školi, obvezama… Najbolje, što kao roditelj možete pružiti svom djetetu, je podrška, potpora, povjerenje.
 
Dragi roditelji, nismo rođeni s diplomom roditelja, roditeljstvo je nešto što se kroz cijeli život uči. Ono što je bitno je: biti otvoren za prijem novih spoznaja, za učenje, za postavljanje pitanja koja Vas muče, pritišću, za koje sami ne možete naći odgovore…
 
Iako je svako dijete individua, postoje smjernice s kojima nikako ne ćete pogriješiti. Djetetu postavite jasne granice u ponašanju (budite oprezni da ne pretjerate: previše pravila - ubija individuu u djetetu, premalo pravila stvara zbrku i nered, a to može biti vrlo opasno). Kada postavljate granice budite jasni, određeni i dosljedni. Djetetu morate svakako objasniti zbog čega moraju postojati takva pravila, takve granice. Vi ste ti koji mu to morate objasniti. Odgovore na to pitanje ne smije tražiti nigdje drugdje, tada sve što ste postavili nema smisla. Ne preuzimajte propuste djeteta i njegove pogrješke na sebe. Vi ga morate naučiti kako da samo snosi posljedice svojih postupaka. Naučite ga da razmišlja o posljedicama. Voljeti dijete ne znači dopuštati mu sve što poželi. Zato, ne dopuštajte djeci sve što požele.
 
Za djetetov normalan razvoj potrebito je ponajprije naučiti ga kako razviti samodisciplinu, naučiti ga odgađanju određenih potreba i zahtjeva na neko vrijeme. Nemojte to propustiti. Samodisciplini učite dijete od najranije dobi, jer poražavajuće su činjenice da djeca koja nisu naučena samodisciplini, odgađanju potreba, u kasnijem razdoblju, odnosno u najranjivijem razdoblju, razdoblju kada su najviše izloženi utjecajima okoline, dakle razdoblju  puberteta - užitak će željeti odmah i sada, ako ga nismo naučili drugačije.Žalosno je , ali sva istraživanja pokazuju da  takva djeca taj užitak najčešće nalaze u drogama.
 
Ne projicirajte svoje želje i ambicije na svoje dijete. Ono nije Vi, ono je individua - sam za sebe. U svemu sagledajte, koliko je moguće realnije, djetetove mogućnosti. Roditelji, razgovarajte, savjetujte, što više savjetujte što manje kritizirajte. Što više pohvaljujte, što manje kažnjavajte. I ono najvažnije: volite dijete, uvijek i bezuvjetno ga volite jer za ljubav nije potrebna diploma!!!
 

Krasna Jokić, prof., pedagoginja

Zašto "Dan mrtvih" (Dušni dan, 2. studenog) nije blagdan i ujedno neradni dan?

 
 
Prava je sramota da "Dan mrtvih" ili Dušni dan (možda pogrješno zvan i "Mrtvim danom" jer ga obilježavaju itekako živi ljudi i jer ne postoje neki "živi dani", umjesto „Spomen svih vjernih mrtvih“, „spomendan mrtvih“, 2 studenog) nije blagdan i ujedno neradni dan obzirom da su ljudi znatno duže smrtna bića (ispod zemlje) od tog razvidno životnog privida (na Zemlji). Potpuno je prirodno npr. Dan državnosti ili neovisnosti dogovorno ustaliti u jednom danu, također je pošteno i moralno obilježiti blagdanom i sjećanje na žrtvu Vukovara (18. 11.) neradnim danom, ali Dan mrtvih trebao bi biti univerzalni blagdan i neradni dan kao što je i fizička smrt univerzalna i neizbježna, bez obzira vjerujemo li ili ne tijekom života koji završava smrtnošću. Kada bi na smrt gledali kao na pravnu kategoriju morali bi znati da takve kao i sve „kategorije“ donose živi ljudi dok su živi, a doslovno svi umiru, pa je u tom smislu potrebito i (naj)dugoročnije strahopoštovanje spram smrti. Staroegipatska civilizacija je npr. doslovno (ceremonijom i hidraulikom društva) živjela za smrt.
https://www.vjeraidjela.com/wp-content/uploads/2015/10/38.jpg
Duša je besmrtno počelo i 'božanska iskra' čovjeka u skoro svim religijama. Grci su je nazivali pneuma ('dah', 'duh'), ali i drukčije u značenju 'vitalnog principa' biljki, životinja i čovjeka. (Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1990., str. 212.).
 
U grčkoj mitologiji Endimij je sin elidskog kralja Etlija (ili Zeusa) i Kalike, ljubavnik Selene (božice Mjeseca) „koja ga je posjećivala u snu i imala s njime pedeset kćeri“. Ono što je važno, kao kakav drevni predložak, molba je Endimija upućena Zeusu „za vječni san i vječnu mladost“. John Keats (1818.) pak Endimija karakterizira kao „onoga koji traži sigurnost u smrti“ (Endimion). Postoje i druge inačice priče po kojima je Endimion bio kralj ili možda pastir ili lovac, a u njega se zaljubila Artemida. (Otto Holzapfel, Leksikon europske mitologije, Školska knjiga, Zagreb, 2008, str. 90.-91.; Vojtech Zamarovsky, Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1973., str. 75.).
 
Kralj smrti se često prikazuje kao kostur s mačem, kos(ijer)om, srpom i pješčanom urom. Drugi simboli smrti su veo (krinka, plašt), zmija, lav, škorpion, pepeo (posmrtni ostaci), bubnjar. Smrt je također okarakterizirana kao plesačica, ponekad kao prekrasna djevojka, u hinduizmu. Šiva je bog plesa i smrti. (J. C. Cooper, An Illustrated Encyclopaedia of Traditional Symbols, Thames & Hudson, London, 2004., str. 50.).
 
Sumerska 'Poema' vjerojatno je glavni izvor akadskog 'Spjeva o Gilgamešu' jer se „već u njoj postavlja pitanje o neizbježnoj nepravdi vezanoj za smrt“. Sumerska poema ('Gilgamešova smrt') govori o Gilgamešu koji traga za besmrtnošću, a bogovi su mu poručili da je dobio „kraljevstvo, junaštvo i čast, ali ne i besmrtnost koju su zadržali za sebe“. U 'Epu o Gilgamešu (IX.-XI. pjevanje) pak Gilgameš spoznaje da je smrt čovjekov usud od kojeg „se može izbaviti jedino časnim, spomena vrijednim djelima kod budućih naraštaja“. Gilgameša tjera poriv traganja i odlaska u nepoznate predjele u svrhu otkrića tajne vječnog života uz nazočnost „straha od potpunog uništenja“. Božica mudrosti Siduri upozorila je Gilgameša tijekom putovanja do Utnapištima (babilonskog junaka; biblijski mlađeg Noe): „Kad bozi stvoriše ljude, / Smrt oni čovjeku dahu, / Život za sebe zadržahu oni“. Nadalje „Pogleda što pogled bi izdrž'o Sunca, / Od davnih vremena još nije bilo“. Gilgamešovu sudbinu krojilo je „sedam Anunnakija podzemlja i božica Mametum, kao tvorni aspekt božice Ištar“ (uosobljenje Majke Zemlje). Utnapištim u spoznaji dospijeća do vječnog života ukazuje Gilgamešu na područje u „Svjetskom Oceanu“ gdje raste biljka besmrtnosti. (Navodno naftaši i bankari intenzivno tragaju za ovom „biljkom besmrtnosti“ jer namjeravaju Bogu ponuditi buket nekog drugog „cvijeća“, a Ovaj bi im se možda zauzvrat smilovao i dopustio na Onom svijetu distribuciju nafte i odavno potrošenih i nepostojećih obveznica, mirovinskih fondova i novca.)
 
Nesretni Gilgameš nije imao sreće u svezi biljke života „kao što s plodom ubranim sa stabla spoznaje dobra i zla nije imao židovski Adam jer mu je biljku života kriomice ukrala zmija“ koja je tako (p)ostala kriva za neupitnu smrt Gilgameša, Adama i svih onih daljnje rođenih. Akadski ep o Gilgamešu može se usporediti s grčkim tragedijama (Eshil, Sofoklo, Euripid) koje govore o ljudskoj životnoj borbi (npr. Prometej). Gilgameš, iako „dvije trećine bog, a jednom čovjek“, ukazuje na fizičku smrt, ali i pripadajući zaborav ako tijekom života čovjek nije učinio časna i zahvalna djela. U 'Epu' Gilgameš kaže: „Tko li, prijatelju moj, na nebo uziđe? / Samo će bogovi i Sunce živjeti vječno, / A čovjek – njegove su godine izbrojane / Ma što radio – u vjetar ode!“. Ljudskoj patnji i smrti prethodi nemoć „ispraznosti čovjekova života“ još od najdrevnijih iskoraka čovječanstva. Sumerska poema 'Čovjek i njegov bog' inačica je pravednog Joba, akadska poema 'Hvalit ću Gospoda mudrosti' akadska je inačica pravednog Joba; kao i kasnomezopotamska poema 'Razgovor gospodara i sluge', staroegipatski ep 'Čovjek umoran od života razgovara sa svojom dušom', tako i 'Pjesma harfista' (oko 1786.-1567. pr. Krista) i 'Druga pjesma harfista' iz grobnice Neferhotepa (kraj XV. st. pr. Krista). (Marko Višić, Književnost drevnog Bliskog Istoka, /Enuma Eliš – Gilgameš/, Naprijed, Zagreb, 1993., str. 289., 293., 305., 322., 324., 331., 341.).
 
Tako Gilgameš veli: „Što mogu učiniti, Utnapištimu, gdje ću poći? / Onaj koji slijedi iza mene, grabežljiv (pohlepan, lakom), sjedi u mojoj spavaonici. Smrt! I gdjegod mogu okrenuti moje lice, tu je on. Smrt!“. Podzemni svijet (Mezopotamije) u starije vrijeme prikazivan je kao grad sigurnosno okružen uokolo sedam zidova i sedam uzastopnih vrata. Vladari tog svijeta bili su Nergal (zvani i Meslamtea, Ugur ili Era) i njegov pratitelj Ereškigal. Ranija tradicija spominje „Velikog bika nebesa“ umjesto Nergala. Čuvar vrata Nedu drži vrata zatvorenim, dijelom zbog nedobrodošlih posjetitelja, ali uglavnom da nitko od stanovnika ne bi vrebao ('hvatao plijen') živućih. (Thorkild Jacobsen,The Treasures of Darkness, A History of Mesopotamian Religion, Yale University Press, New Haven – London, 1976., str. 207., 228.-229.).
Živi bi trebali blagovati (neradnim danom) upravo na „Dan mrtvih“ (Dušni dan) i to bi svi trebali zdušno prihvatiti kao što će sve jednog dana prihvatiti smrt.
 

Đivo Bašić

K vama ću doći

 
 
U ove hladne
Jesenske dane,
Snivajte mirno,
Svi naši dragi,
Koji životu jeste
S one druge strane.
http://www.komunalac-vrbovec.hr/wp-content/themes/komunalac/images/interaktivna-karta-naslovnica.png
U srcu i mislima,
Po danu il’ noći,
U snu il’ na javi,
Znam,
Jednoga dana
K vama ću doći.
….
Jedina  je vrjednota,
Imati svoju obitelj,
U kojoj se svi
Poštuju i vole.
Nažalost,
Česta je to spoznaja
Tek pri kraju života.
Sretni su oni,
Koji to oduvijek znaju.
Sve što mogu,
Sve što sami imaju,
Jedni drugima uvijek,
Bezuvjetno daju.
Ljepši i bolji,
Tada bi bio,
Cijeli ovaj svijet.
Za naša sjećanja,
Za svu ljubav.
Za tugu i bol,
Za odlazak
Na onaj svijet
Palimo lampaš,
Polažemo cvijet.
S vama smo svaki dan.
Mnogi vas se sjete.
Spavajte mirno.
Snivajte svoj
Najljepši san.
Hrvatska vas zemlja,
Kakti mati dete,
Tiho, nježno ziblje,
Oduvijek i za navek,
Ne samo ovaj dan.
 

Ankica Benček

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Nedjelja, 19/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1311 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević