Get Adobe Flash player

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

 
 
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava s23. kolovoza kao spomendan i u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u XX. stoljeću. Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.), koju je između ostalih predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta. Podsjeća na pakt Hitlera i Staljina.
http://www.estonica.org/media/files/images/47/475025923263-n37262_jpg_690x518_q100.jpg
Josif Staljin se smije tijekom potpisivanja Pakta Ribbentrop - Molotov 23. VIII. 1939.
 
Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirali su se prosvjedi pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.
Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 članova Europskoga Parlamenta za uspostavu dana sjećanja[1]. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskoga Parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih).[2] U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.
 
Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude.[3]
 
Hrvatska
 
Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog Parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povrjedama ljudskih prava.
 
Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, LetonijiLitviSloveniji Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok osamnaest drugih članica obilježava 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
 
Izvori
 
1. Tekst prijedloga Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 23. 9. 2008.
2. Prihvaćeni tekst Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 2. 4. 2009.
3. Poziv Matice hrvatske Hrvatskom saboru: Osuditi zločine komunizma, "Vijenac", br. 456., rujan 2011.
 

Ivan Jaklin, glasnogovornik Udruge MACELJ 1945.

Dok se Žigmanov i Bačić svađaju, Srbi nastavljaju s podjelom preostalih Hrvata

 
 
U novosadskom Dnevniku na ćirilici je 17. VIII. 2018. objavljen članak autora inicijala S. I. pod naslovom »U Subotici održana centralna manifestacija Dana Dužijance« (https://www.dnevnik.rs/vojvodina/u-subotici-odrzana-centralna-manifestacija-dana-duzijance-17-08-2018). U podnaslovu piše: »Bunjevci uz nauzvišenije ljudske vrijednosti te i ovim putem pokazuju da su te vrijednosti ugrađene u temelj postojanja identiteta Bunjevaca – istaknuo je preksinoć u Subotici na središnjoj manifestaciji obilježavanja Dana Dužijance – nacionalnog praznika bunjevačke nacionalne manjine potpredsjednik Pokrajinske vlade i pokrajinski tajnik za obrazovanje, zakone, upravu i nacionalne manjine – nacionalne manjine Mihály Nylas«.
http://www.tvsubotica.com/img_vesti/3284_vesti.jpg
Srbijanski barjak na hrvatskoj Dužijanci?!
 
U cijelome članku nijednom nisu spomenute riječi Hrvat, Hrvati, hrvatski... Piše se o „sopstvenoj tradiciji“, „širokom spektru vojvođanske raznolikosti“, „nasljeđu predaka“..., ali ne i o Hrvatima. Navode se izjave subotičkih Hrvata (pardon, Bunjevaca), Srba i Mađara i sve su iste. Sve su uniformirane. Nema razlike u izjavama Suzane Kujundžić Ostojić, predsjednice Bunjevačkog nacionalnog vijeća, subotičkoga gradonačelnika Bogdana Labana, Mađara Mihálya Nylasa, kao ni bandašice Jovane Vidaković i bandaša Marija Vojnića Hajduka, članova Kulturno-umjetničkog društva željezničara "Bratstvo" iz Subotice. Jedino što je u tom članku izrečeno hrvatsko je kraća prenesena izjava na ikavici Suzane Kujundžić Ostojić koja glasi: »Kad su naši prici krenuli na ove prostore, nisu puno tog mogli ponit sa sobom, ali su ponili svoje običaje, jezik i veru – sve što je najsvetije svakom narodu...« Nakon toga Suzana bolje da nije govorila ako je autor doslovno prenio njezine riječi. »...I čuvali smo to, tri veka, koliko smo tu, s tim postali drugačiji od ostalih i prepoznatljivi svima drugima. Nije to uvek bilo ni jednostavno, ni lako, a nije ni danas. Običaji se čuvaju kroz mlade naraštaje, ali i maternji jezik. Bunjevački govor tokom ovih 11 godina, koliko ga deca uče u školama, pohađalo je na hiljade đaka. Kruv od novog žita, koji smo večeras dobili, sastavljen je od mnoštva zrna, puno rada, strepnje za kišu i sunce«, rekla je Kujundžić Ostojić. Ona govori o "našim pricima", "svojim običajima", "jeziku i veri", "maternjem jeziku" i "bunjevačkom govoru", ali niti riječi odakle su došli "prici", o tomu čiji su to "običaji", o tomu da je "vera" katolička ili da su "maternji jezik" i "bunjevački govor" hrvatski jezik. Toga za Suzanu nema. Slično njoj zbori subotički gradonačelnik Srbin Bogdan Laban kada lamentira od "nasljeđu predaka".
 
Novinar S. I. završava članak opisom kako je tekla manifestacija. Počela je »svečanom povorkom koja je krenula ispred Bunjevačke matice da bi, poslije šetnje subotičkim korzom, stigla do Trga slobode, gdje je odigrano "Veliko bunjevačko kolo"«. Tužno i jadno. Nisam našao podatak da su se oglasili čelnici DSHV-a, Ogranka Matice hrvatske u Subotici, koji je obnovljen 1996. i smješten u "zavjetrinu" u kući na Mišićevskom putu 10, u Đurđinu, 25 kilometara jugozapadno od Subotice. Jedni mudro šute (T. Žigmanov...), dok se drugi bune i traže poveći dio svoga kolača (S. Bačić...).
 

Pavao Blažević

Održana svehrvatska jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što

 
 
Svehrvatska jezično-pjesnička smotra "Croatia rediviva ča-kaj-što", koju je godine 1991. utemeljio dr. Drago Štambuk, održana je 10. kolovoza u Selcima na Braču po 28. put na Trgu Stjepana Radića, popularnoj selačkoj Pijaci, "za oltarom hrvatskoga pjesništva". Ovogodišnji jezično-pjesnički skup bio je u znaku 75. obljetnice paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske, 9. kolovoza 1943. godine. Smotra je održana pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića. Večer je započela pozdravnim govorom utemeljitelja Drage Štambuka i čitanjem pjesme Maslina Vladimira Nazora, te s obraćanjima načelnika Općine Selca Ivana Marijančevića i visokih gostiju.
https://www.mvinfo.hr/img/articleModule/image/a2eokw1mlkiy8re3w3apklohsh5.jpg
Zvonimir Sutlović
 
Na kraju pjesničkoga maratona s nastupom devetnaest pjesnika na tri jezična idioma ča – kaj – što, povjerenstvo je odlučilo da se pjesnika, Zvonimira Sutlovića ovjenča maslinovim vijencem te je tako postao 28. "poeta oliveatus". Nastup pjesnika započeo je tradicionalno pjesmom "Maslina" bračkoga velikana i književnika Vladimira Nazora koju je prenio prvak drame Hrvatskoga narodnog kazališta Dragan Despot. Pjesnik Sutlović nastupio je s pjesmom "Čekanje na mulu", objavljenoj 2017. godine u njegovoj zbirci poezije "O ljubavi i vrimenu" u nakladi Matice hrvatske.
 
Ovogodišnji ovjenčanik Zvonimir Sutlović rođen je 1953. godine u Velom Ižu u zadarskom arhipelagu gdje živi i stvara i piše čakavicom.Dvadeset i sedmero dosadašnjih ovjenčanika predstavljeno je mramornim pločama na Zidu od poezije, na središnjem selačkom trgu Stjepana Radića, s uklesanim stihovima po utemeljiteljevu ili ovjenčanikovu izboru. Njih 25 predstavljeni su svojim stihovima i u pet knjiga Maslinovih vijenaca, u svakoj po pet, pod uredništvom i u izboru utemeljitelja smotre. Na smotri su nastupili pjesnici: Silvija Buvinić, Vera Grgac, Danijela de Micheli Vitturi, Sanja Mošić, Marko Gregur, Stanko Krnjić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Tomislav Čadež, akademik Luko Paljetak, mons. Stanko Jerčić zajedno s Anuškom Paljetak, Radovan Tadej, Božica Brkan, Ninoslav Žager, Drago Štambuk, Katarina Jakšić, Zvonimir Sutlović, Anja Šovagović - Despot, Tomica Bajsić i Vjekoslava Jurdana. U glazbenom programu s gitarom je nastupio selački župnik Andro Ursić, izvevši "Perinca" i "Gospu našeg Brača". Nastup su obogatila i djeca iz tamošnje osnovne škole. 
 

Ivica Luetić

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 789 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević