Get Adobe Flash player

Planine imaju ključnu ulogu u opskrbi obnovljivom energijom

 
 
Međunarodni dan planina proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2003. godine nakon obilježavanja Međunarodne godine planina 2002. Ujedinjeni narodi proglasili su obilježavanje Međunarodnog dana planina zbog potrebe podizanja javne svijesti o golemom značaju planina i planinskih ekosustava, ruralnih planinskih područja i njihovog održivog razvoja za unapređenje i očuvanje kvalitete života stanovništva u planinskim ruralnim područjima. Stoga će se i ove godine 11. prosinca diljem svijeta obilježiti Međunarodni dan planina uz temu: „Planine su važne za mlade.“
https://www.vmcdn.ca/f/files/rmotoday/images/greg-hill-skis-mount-athabasca-photo-by-anthony-bonello.jpg;w=960;h=640;bgcolor=000000
Naime, upravo mladi ljudi moraju danas preuzeti odgovornost i brigu za planine i ljude koji žive u planinskim ruralnim područjima. Mladi ljudi moraju biti aktivni zastupnici promjena i budući vođe sutrašnjice. Oni su čuvari planina i njihovih prirodnih resursa koji su sada ugroženi i zbog klimatskih promjena. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana planina ujedno je izvrsna prilika i veliki izazov za mlade generacije da sada preuzmu vodeću ulogu i zahtijevaju da planine i njihovi stanovnici postanu središte kako nacionalnih tako i međunarodnih planova i programa razvoja te da im se posveti mnogo više pažnje, ulaganja i odgovarajuće prilagođena istraživanja. Obilježavanje Međunarodnog dana planina također je prilika za poučavanje djece o značajnoj ulozi planina u životu milijardi ljudi čiji životi ovise upravo o opskrbi pitkom vodom, čistom energijom, hranom te rekreaciji.
 
Jednako tako obilježavanjem Međunarodnog dana planina mora se osobito istaknuti kako je život u planinama težak – osobito za mlade ljude koji nažalost, sve više napuštaju planinska područja u potrazi za boljim životom i zaposlenjem. Međutim, napuštanje ruralnih planinskih područja ima izrazito negativne učinke jer se tako napuštaju obradive površine i zapušta se poljoprivredna proizvodnja, a to dovodi do degradacije tla i gubitka važnih kulturnih vrijednosti i drevnih tradicija. Bolju i svijetliju budućnost ostanka u planinskim područjima mladim ljudima će osigurati samo odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje te pristup tržištu, različite mogućnosti zapošljavanja te dobre javne usluge.
 
Ključne poruke ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana planina jesu: „Planine su važne za mlade“ kao glavnom temom želi se staviti u središte pozornosti zaštita planinskih ekosustava za buduće generacije. Mladi ljudi današnjice moraju preuzeti odgovornost i vodstvo za bolju budućnost života u planinama i opstanka ljudi u planinskim ruralnim zajednicama. Mladim ljudima mora se omogućiti obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje te dostupnost današnjih suvremenih tehnologija i usluga što može pozitivno utjecati na život u ruralnim planinskim područjima te ga učiniti lakšim i boljim.
 
Planine zauzimaju oko 27 posto zemljine kopnene površine te imaju značajnu ulogu u održivom razvoju i održivom gospodarskom rastu. Planine nisu samo dom za oko 1,1 milijardu ljudi koji žive u planinskim područjima diljem svijeta – one također imaju neizravno značenje u životu milijardi ljudi koji žive u podnožju planina ali i dalje. Planine su važan izvor pitke vode, energije i hrane – a to su resursi koji bi u nadolazećim desetljećima mogli biti ozbiljno ugroženi i smanjeni. U planinama živi 15 posto od ukupnog svjetskog stanovništva, a čak 90 posto planinskog stanovništva živi u zemljama u razvoju gdje velika većina ovih ljudi živi ispod granice siromaštva, dok je svaka druga osoba suočena s prehrambenom nesigurnošću. No, planine su područje važno za turizam i kulturu – između 15 i 20 posto od ukupne globalne turističke industrije odnosi se upravo na planinski turizam.
 
Autohtono i lokalno stanovništvo koje živi u planinskim područjima ima jedinstveno i visokovrijedno lokalno znanje, tradicije i kulturu čime mogu značajno doprinijeti učinkovitim strategijama u upravljanju zemljištem. Proizvodi i usluge planinskih područja imaju također golemi potencijal za poboljšanje života stanovništva i razvoj lokalnog gospodarstva. Diljem svijeta raste potražnja za zdravom hranom i pićima proizvedenim u planinskim područjima – to se prvenstveno odnosi na kavu, med i bilje (osobito ljekovito) i začine kao i narodne rukotvorine, kozmetiku i lijekove. Planine su značajan izvor pitke vode – 60 do 80 posto pitke vode dolazi upravo s planina a o toj vodi ne ovise samo milijarde ljudi – i to više od polovice čovječanstva, nego i održivi razvoj čiji glavni cilj je iskorjenjivanje gladi i siromaštva. Pitka voda koja nam dolazi s planina ima temeljno značenje za postizanje globalne prehrambene sigurnosti jer voda s planina važna je za poljoprivrednu proizvodnju i navodnjavanje u mnogim agrarnim nizinskim područjima i regijama. Štoviše, pojedini najveći svjetski gradovi – uključujući New York, Rio de Janeiro, Nairobi, Tokio i Melbourne ovise upravo o vodi s planina.
 
Nadalje, planine imaju ključnu ulogu u opskrbi obnovljivom energijom – osobito hidroelektrane, solarna energija, vjetroelektrane i bioplin. Pojedine zemlje prvenstveno su ovisne o električnoj energiji iz hidroelektrana: gotovo petina električne energije na globalnoj razini potječe iz hidroelektrana. Planine koje se nalaze u području suhe ili tropske klime imaju potencijal za proizvodnju solarne energije. Planine su značajna područja i u proizvodnji hrane čime se osigurava prehrambena i nutritivna sigurnost: u planinskim područjima uzgajaju se značajne poljoprivredne kulture, planinski pašnjaci važni su za ispašu stoke, vodotokovi su važni za ribarstvo, a značajni prehrambeni proizvodi iz planinskih šuma jesu različite bobice, gljive i med.
 
Već stoljećima je planinska poljoprivredna proizvodnja istinski model održivog razvoja jer se radi isključivo o tzv. 'zelenoj' poljoprivredi na manjim površinama i niskom stopom ugljika. Od dvadeset biljnih vrsta koje zauzimaju čak 80 posto svjetske hrane, šest vrsta uzgojeno je i potječe iz planinskih područja: kukuruz, krumpir, ječam, sijerak, rajčice i jabuke. U planinskim područjima poljoprivredna proizvodnja odvija se na manjim poljoprivrednim površinama i prevladavaju dakako, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Većina proizvedene hrane namijenjena je za prehranu obitelji koje žive u planinskim područjima te ima ključnu ulogu u osiguranju prehrambene sigurnosti za domaćinstvo. Ipak, proizvodnja, promidžba i stavljanje na tržište visoko-vrijednih planinskih proizvoda može potaknuti proizvodnju i tako značajnije doprinijeti razvoju lokalne ekonomije u planinskim ruralnim područjima.     
 
Hrvatska je zemlja nizina ali i planina s prekrasnim planinskim krajobrazima i istinskom divljinom gdje još uvijek žive najveće zvijeri – medvjed, vuk i ris. Pored toga u hrvatskim planinama rastu brojni biljni endemi, posebice na Velebitu i Biokovu. Planinska područja Lijepe Naše možemo podijeliti na panonske gore koje se smatraju 'zelenim otocima' usred panonskih nizina te krške planine – područje Dinarida i dr. Posebno treba istaknuti da se čak deset zaštićenih područja u Hrvatskoj nalazi u planinskom području: Parkovi prirode su Papuk, Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Učka, Velebit i Biokovo, te Nacionalni parkovi: Sjeverni Velebit, Paklenica, Risnjak i Plitvička jezera. Naša obveza je ne samo ove nego sve planinske i gorske bisere Lijepe Naše sačuvati za buduća pokoljenja.
 
Izvor:
 
1. International Mountain Day 2019; www.fao.org
2. Priroda Hrvatske; prirodahrvatske.com/planine/
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

(Pred)izbori već pred vratima

 
 
Moram priznati kako sam se mučio s tim hoću li ovo napisati ili ne ću. Zato sam si ostavio malo vremena da „rashladim“ glavu po ovom maglovitom prohladnom vremenu. I evo, bilo je to ovako. Nekoliko dana tijekom proteklog tjedna na nekim televizijama predsjednički kandidat Miroslav Škoro pozivao je na prvi skup u Zagrebu u okviru službene predsjedničke kampanje u nedjelju 8. prosinca 2019. u dvoranu Vatroslava Lisinskoga. Nikakvih ograda i uvjeta glede dolaska i ulaska u dvoranu u pozivu nije bilo. Nisam baš ljubitelj tih raznih predizbornih skupova za predsjedničke, parlamentarne i gradske izbore, ali poneki, svake prijestupne, posjetim. Što iz znatiželje o ovdašnjoj politici o čemu pišem, što (manje) kao ubacivač listića u glasačke kutije. Tako smo i odlučili odazvati se pozivu predsjedničkog kandidata Škore na predizborni skup u Lisinskom.
http://www.politika.rs/upload/Article/Image/2019_11/miroslav-skoro-hrt-yt-www.jpg
Došli smo nešto ranije očekujući gužvu i desetak minuta prije deset pokušali ući u dvoranu. Ispred ulaza natiskalo se možda stotinjak muškaraca i žena. U deset su djelatnici dvorane počeli puštati nazočne i tada se ustanovilo da za ulaz trebaju nekakve ulaznice. Kakve sad ulaznice!? - začudilo se nas nekoliko bez tog „papira“. Nisu nas pustili, prvi puta. Pronio se glas da „ulaznice“ (za javno oglašeni skup !) imaju Škorini volonteri (simpatizeri) pristigli s raznih strana, ali da ih se može dobiti u prizemlju. Pa u prizemlje, al' tamo nije bilo nikoga tko bi ih dijelio. Tako po drugi puta bivamo odbijeni, ovoga puta „neformalno“. Ispred dvorane poneki simpatizeri (volonteri) s ulaznicama čekaju valjda prijatelje, poznanike. Nema nam druge, pa se pokupimo na kavu u kavanu „Lisinski“. Nakon dvadesetak minuta se vratimo i pokušamo ponovno, barem zaviriti u dvoranu, ali sada nas djelatnici, nas bez ulaznica, ljubazno otprave već iz prizemlja.
 
Nismo mogli vjerovati što nam se dogodilo: predsjednički kandidat nas pozvao na predizborni skup - pa nas nije pustio u dvoranu. Poziv javni, višekratno, skup javni, a pljeskati mogu samo - odabrani. Mislim kako je tu netko (Škoro, njegov tim?) gadno pogriješio. Nismo mi došli na Škorin koncert bez ulaznice. Ne kupujemo mi njegov glas, note i tekstove, već on nastoji „kupiti“ naš, nekoga od nas, a naročito od raznoraznih „neutralaca“. A kako će ga (pri)kupiti ako nas/njih ne želi ni vidjeti u dvorani u kojoj politički nastupa? Neuobičajena praksa, najmanje, za jedan predizborni skup koji je, fol, za javnost otvoren, a stvarno zatvoren. Internet, te televizije i ostalo, pa da ga tamo gledamo, druga je to priča. Bilo kako bilo, a bilo je ovako: Netko te pozove u kuću - pa se podključa. Još i gore - neke pusti, a neke ne pusti. Predizbori pred vratima? Ne ću zasad više. Drugi će to već razvući, ionako mi je žao što me je ovakav Škorin potez, organizacija,  natjerala u njihovo društvo, nu ne mogu prešutjeti istinu, naročito ako je tako plitka. Za više trebat će mi više informacija.
 

Mato Dretvić Filakov

Pupovčeva jumbo ćirilica promašila 'ceo fudbal'

 
 
Traje ćirilična kampanja SNV-a pod parolom: „Da se bolje razumijemo“. Provodi se u trokoraku, a zašto me to asocira na ona famozna tri prsta, pa i „tri put ratovala“, tko će ga znati. S prvim su zakoračili u Vukovaru na sjednici Gradskog vijeća u listopadu tako što je vijećnik SDSS-a Srđan Kolar gradonačelniku Ivanu Penavi uručio Statut grada na ćirilici s natpisom na latinici - „da se bolje razumijemo“. Penava je taj čin razumio kao čin agresije i bacio ga na pod. Kad je već bidno pismo, ćirilica, u Vukovaru na dnevnom redu uvjeren sam kako je vukovarska ćelija (ogranak) SDSS-a, sigurno na nagovor „centrale“, gadno pogriješila već na prvom koraku svoje ćirilične kampanje (političkih koraka te kampanje već je mnoštvo prohodano).
http://www.stvarnovazno.org/upload/images/zoom/zi_-_da_se_bolje_razumemo!.jpg
SDSS (SNV kao parapolitička grana) ali i prvi semantičar među Srbima u Hrvatskoj, kod Hrvata, a možda i šire, Milorad Pupovac, imali su sjajnu priliku, kad je ćirilica u Vukovaru, i prije svega u Vukovaru, i skoro isključivo u Vukovaru, učiniti nešto - značenjski značajno, za nju. I za „bolje razumijevanje“, dakako. Umjesto ćiriličnog Statuta - kojega su, eto očito bez problema i preveli i prepisali na ćirilicu, a i umnožavati ga mogu do mile volje i do zadnjeg čitatelja - mogli su sastaviti i uručiti, na ćirilici, neke vrste, ma i najblaže, isprike što su njihovi „ćirilični“ zemljaci u razorenom Vukovaru 1992. Ulicu Stjepana Radića (na latinici) preimenovali u  Ulicu Puniše Račića. Na ćirilici. Proizašao taj čin, bit će, iz one pjesme „bit će mesa, bit će mesa…“ Šešeljevih kokošara koljača. Kao što je bilo 1928. kao tada, 1991., a i poslije „bit će“. Možda dopisati - sanjam: ta ćirilica koju zahtijevamo danas u Vukovaru nije ona stigla na tenkovima i u rancima arkanovskih, šešeljevskih i inih bandi i trajala od 1991. do konca 1997. godine. Znao bi već naš profesor semantičar smisliti nešto, ma i onako „okruglo pa na ćoše“.
Slikovni rezultat za da se bolje razumijemo
Em se mi razmemo. Bio bi to mali korak za SDSS (SNV), možda i prvi na sličnom tragu i putu, ali veliki doprinos „boljem razumijevanju“ i stjecanju uvjeta za dolazak ćirilice na ulice Vukovara, jer u tomu je štos. Ćirilica je inače u čisto srpskim školama u Vukovaru, od vrtića do srednjih, u knjigama, piše ju tko hoće, „na slobodi“ je i u okolnim hrvatskim selima sa srpskom etničkom većinom, Spomenik Vukašinu Šoškoćaninu u Borovu Selu je na ćirilici... Ništa od toga, samo grješka i prekršaj/faul u prvom koraku kampanje i doprinos - slabijem razumijevanju.
 
SDSS se miješa i u nogomet/fudbal
 
U drugom koraku, u studenom, SNV je s kampanjom otišao na nogomet/fudbal. Ćirilično i latinično su pozvali na zajedničko gledanje utakmica Lige prvaka Dinamo-Shakhtar i Crvena zvijezda-Tottenham. „U srijedu zajedno gledamo nogomet i fudbal (ćirilično-latinično) SNV- da se bolje razumijemo“ na latinici. I tako „promašili ceo fudbal“ (sjajna srbijanska nogometna, a i šire, već poslovica novinara Radivoja Markovića) i cijeli nogomet. Zajedno nogomet/fudbal ne gledaju ni Grobari i Delije (praiskonski zvjezdaši se i danas ponose imenom „cigani“, bez osobnog vrijeđanja i uvrjede Roma) - daleko češće se mlate. Uostalom kao i Torcida i BBB, Torcida i Armada i ostale navijačke skupine po pravilu „svatko sa svakim“. Kako, primjerice, zajedno gledati nogomet s navijačima C. zvijezde kad su Delije ispred stadiona „Rajko Mitić“ dovukli tenk i to, navodno, baš neki koji je razarao - Vukovar. Zamišljam birtiju negdje u Hrvatskoj (Knin, Trpinja?), toči se rakija i pivo, dva ekrana, na jednom Dinamo-Shakhtar, na drugom Zvijezda-Tottenham, a navijači, ovdašnje Delije i BBB-ovci razdvojeni. Delije bi vrlo vjerojatno više gledali Dinamo-Shakhtar i navijali za Ukrajince, što bi im sigurno bilo  teško. Sluđujuće, zbog poznatih simpatija hrvatskih i ukrajinskih navijača. Tu su još simpatije srpskih i ruskih. Bojsi bi pak navijali za Tottenham. Bili bi dakle sjajni uvjeti za opći rusvaj, birtija bi mogla biti pretijesna, a između bi morali još stati - specijalci. Samo bi SNV, po dobrom običaju, nabio trošak državnom proračunu (policija) a bogme bi nešto mogao potrošiti i HZZO (sanacija moguće razbijenih glava). Onda bi još poslije utakmica danima trajala rasprava tko je prvi počeo, a Pupovac bi sigurno tvrdio - BBB, pa došao do „krucijalnog“ zaključka o „ustašizaciji u Hrvatskoj“.
 
Problemi u nogometu i s navijačima su ionako veliki, prvenstveno zbog miješanja politike i u nogomet i među navijače (kompleksna, druga tema) i u tom košmaru u kojemu se želi potamnjeti (blago rečeno) sjaj nogometne reprezentacije i cijeli nogomet samo nedostaje uletavanje SDSS-a sa ćirilicom. Dobronamjerni mu je savjet da se drži što dalje od nogometa.
 
Ćirilica samo za tri predsjednička kandidata
 
Treći korak kampanje. Tri koraka, tri mjeseca i „donacija“ ćirilicom tri predsjednička kandidata u tri grada - Zagreb, Split, Rijeka. Malo numerologije pored semantike. Jumbo ćirilica dodijeljena trojima predsjedničkim kandidatima: Kolindi Grabar-Kitarović, Zoranu Milanoviću i Miroslavu Škori. Njihovi slogani su ćirilični, dopisano SNV ćirilično-latinično i latinicom „Da se bolje razumijemo“ na dnu plakata. U Novom Zagrebu, primjerice, poboden ispred vojarne. Traje službena kampanja za predsjedničke izbore, a SDSS (SNV) je počastio ćirilicom samo tri kandidata, dok ostalih osam kao da nisu za ćirilicu (O, Bože!) spremni, ili ju nisu zaslužili. Jasno je kako među njima ima i smiješnih i smušenih likova, pa i pokoji bedaček, nu demokracija je, pa se oni i službeno, pravno, (DIP) mogu natjecati. Ovakvim izborom podobnih za ćirilicu SDSS (SNV) kao da sugerira „ćiriličnom“ biračkom tijelu – birajte između ovo troje.
 
Nepošteno, pošteno bi bilo da je SDSS (SNV) svih jedanaest kandidata počastio ćirilicom, kad već nije, kao stranka, a ne kao SNV, ćirilicom, stao iza jednoga, što bi bilo i legalno i legitimno. Baš me zanima hoće li ove SDSS-ove ćirilične „bilborde“ DIP ovoj trojki uračunati u trošak kampanje. Ili je to možda Pupovčevo lukavstvo kako bi „njegovi“ glasači glasali za jednoga od onih osam, pa bi onda DIP njima trebao uračunati „jumbo ćirilicu“ u kampanju. Onda jumbo plakati u samo ta tri grada, ni u jednom slavonskom (Osijek, Virovitica?), banovinskom, karlovačkoj županiji, Zagorju… Što se pak ćirilice tiče ona u ta tri grada nema nikakvih prepreka. Uzmimo SNV Novosti (ustvari SDSS Novosti) dobivaju lovu iz proračuna, mogu se tiskati na ćirilici, al' skoro u cijelosti se tiskaju na latinici. Bit će stoga da ovdašnji, recimo „većinci“ bolje razumiju kad im Boris Dežulović i ini, etnički nesrbi, prže mater – ustašku, kad finije, kad grublje. Jednostavno latinica-ćirilica, nevažno, nebitno kako se piše, može i na kineskom, već što se piše.
 
Nego plašim se kako su ovi ćirilični „bilbordi“ nabijeni po Zagrebu, Splitu i Rijeci svojevrsne mišolovke za „ušato U“ (to vam je inače „U“ na kvadrat) pa kad ga neka budaletina na nekome nariše bit će opet ujeda zmije „ustašice“, cvast će „ustašizacija“, harangirat će Pupovac, civilni udrugari i udrugarice, uključit će se Zoka, Lignja, Bero, Pero, Žare… Srbijanskim tabloidnim televizijama i novinama to „U“ na kvadrat poslužit će da pokriju neke stare ili možda neku novu aferu… I tako će rezultat „boljeg razumijevanja“ biti inducirano - gore razumijevanje, pa mi se sve čini kako bi to mogao biti pravi cilj kampanje. Tim prije što je Milorad Pupovac u JUL-u i najavio „prebrojavanje reakcija“ na ovu kampanju, Tim više je to prebrojavanje nevažno, ali opasno, ali i kampanja, jer se i on slaže kako je (ćirilica, o.a) „povijesno, historijsko pismo i hrvatskog naroda“ (JL, 6. 12. 2019.) „Pupovac za Jutarnji otkrio pozadinu ćiriličnih jumbo plakata“). Beogradska Politika, novi, kolumnistički dom Drage Pilsela, odmah je prenijela (TANJUG) ovaj članak iz JUL-a pod naslovom „Bilbordi hrvatskih predsjedničkih kandidata - na ćirilici“. Ovdje ću citirati samo dva komentara njezinih čitatelja (na ćirilici su komentirali):
 
Lazarije
Srbi su najveći neprijatelji ćirilice.
 
Prijatelj
Dok se naši sunarodnjaci u Hrvatskoj bore za ćirilicu mi u Srbiji dopuštamo da ona polako nestaje. Sramota!
 

Mato Dretvić Filakov

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Nedjelja, 19/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1510 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević