Get Adobe Flash player

Svatko može pridonijeti boljitku pčela i korisnih oprašivača

 
 
Opća skupština Ujedinjenih naroda u New Yorku je 20. prosinca 2017. usvojila rezoluciju kojom je 20. svibnja proglasila Svjetskim danom pčela sa ciljem podizanja javne svijesti o važnosti očuvanja i zaštite pčela i drugih korisnih kukaca oprašivača. Rezolucija o obilježavanju Svjetskog dana pčela prihvaćena je jednoglasno, a sponzoriralo ju je 115 država, uključujući i sve članice Europske unije.
http://www.diplomatmagazine.nl/wp-content/uploads/LOGO_WBD_ang-418x420.jpg
Sve je započelo 2014. kada je „Čebelarska zveza Slovenije“ (Pčelarski savez Slovenije) pokrenuo inicijativu i podnio prijedlog za obilježavanje svjetskog dana pčela, a Dejan Židan, voditelj ovog projekta i potpredsjednik Vlade Republike Slovenije pokrenuo je u Ujedinjenim narodima postupak za proglašenje Svjetskog dana pčela. Slovenija je tako 2015. u okviru UN-a započela s pripremama te predložila rezoluciju o važnosti zaštite pčela i drugih korisnih oprašivača. Predložen je i dan obilježavanja – 20. svibnja i to iz dva razloga.
 
Naime, u svibnju pčele na sjevernoj hemisferi započinju s razmnožavanjem, a u tom je razdoblju ujedno i najveća potreba za oprašivanjem. S druge pak strane, na južnoj hemisferi je jesen, vrijeme spravljanja pčelarskih proizvoda i održavanja manifestacija poput „Dani meda“ ili „Tjedan meda.“ A drugi je razlog datum rođenja poznatog pčelara i pčelarskog pedagoga Antona Janše koji je rođen 20. 5. 1734. u Breznici, općina Žirovnica, a umro u Beču 13. 9. 1773. Janša se smatra slovenskim pionirom pčelarstva i jednim od najvećih stručnjaka u tom području u ono vrijeme, te jednim od utemeljitelja modernog pčelarstva u Habsburškoj monarhiji. Bio je dvorski pčelar carice Marije Terezije i akademski slikar. Janša je pčelu nazvao najkorisnijim i najmarljivijim kukcem kojeg je Bog stvorio; autor je djela „Potpuni nauk o pčelarstvu“ koji je dijelom i danas aktualan.
 
Po broju pčelara u odnosu na broj stanovnika, Slovenija je u samom svjetskom vrhu jer svaki 200-ti stanovnik Slovenije je pčelar. Pčelarstvo je od velikog značaja za više od 10.000 slovenskih stanovnika i ima posebnu ulogu i dugu tradiciju, dok su pčele, osobito autohtona pčela „kranjska sivka,“ dio slovenskog narodnog identiteta. Slovenija je jedina članica Europske unije koja je zakonom zaštitila svoje pčele, a 2011. bila je među prvim državama članicama EU-a koje su zabranile primjenu nekih pesticida koji su štetni za pčele.
 
Zašto Svjetski dan pčela?
 
Broj stanovnika na planetu Zemlji neprekidno raste radi čega trebamo sve više raznovrsne hrane koja svima mora omogućiti uravnoteženu i visoko kvalitetnu prehranu. Pčele su poznate po svojim visokokvalitetnim i zdravim proizvodima: med, matična mliječ, pelud te ostalih ne manje važnih proizvoda koji imaju primjenu u zdravstvu i drugim industrijama – pčelinji vosak, propolis i pčelinji toksin (otrov). Najveći doprinos pčela i drugih kukaca oprašivača je oprašivanje gotovo tri četvrtine (3/4) svih biljaka koje čine 90 % svjetske hrane. Trećina globalne proizvodnje hrane ovisi o pčelama – ili svaka treća žlica hrane ovisi o oprašivanju.
 
U EU-u o oprašivanju ovisi oko 84 % poljoprivrednih kultura koje imaju značajnu ulogu u prehrani stanovništva. Pčele imaju golemu ulogu i u voćarstvu jer oprašuju 70 do 80 % cvjetova, osobito jabuke, kruške, breskve, jagode, trešnje i dr. U intenzivnom uzgoju jabuka za oprašivanje je potrebno 3 do 4 pčelinjih zajednicia po hektaru, a za kruške, višnje i trešnje od 6 do 8 pčelinjih zajednica po hektaru; za oprašivanje nekih poljoprivrednih kultura poput heljde, suncokreta, uljane repice i krastavaca potrebni je i do 10 pčelinjih zajednica po hektaru. U Austriji kao i u nekim drugim europskim državama te u SAD-u voćari plaćaju pčelarima za oprašivanje.
 
Prema međunarodnoj studiji (2016.) Međudržavne znanstvene platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava za oprašivače, oprašivanje i proizvodnju hrane (Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services on Pollinators, Pollination and Food Production, IPBES) godišnja globalna proizvodnja hrane koja izravno ovisi o oprašivanju vrijedi između 235 i 577 milijardi US dolara; u Europi oko 22 milijarde eura. Pčele imaju važnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti  u prirodi jer pružaju jednu od najvažnijih usluga ekosustava – oprašivanje, što ujedno znači oplodnju. Na taj način pčele štite i njeguju ekosustave, životinjske i biljne vrste te doprinose genetskoj i biološkoj raznolikosti. Pčele su također pokazatelj okolišnih uvjeta: njihova prisutnost, brojnost ili odsutnost govore nam da se nešto događa u okolišu i da je potrebno djelovanje. Promatrajući razvoj i zdravlje pčela, moguće je odrediti promjene u okolišu i pravodobno poduzeti potrebne mjere zaštite.
 
„Pčele odražavaju ekološke događaje,“ potvrdio je to u svojoj izjavi José Graziano da Silva, glavni direktor UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Nažalost, pčele su sve više ugrožene, a to potvrđuju i stručna izvješća UN-a, Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (International Union for Conservation on Nature, IUCN) i drugih organizacija kao što je na primjer „Greenpeace.“ Izvješće IUCN-a koje je objavljeno u ožujku 2015. temelji se na prvoj provedenoj integrativnoj procjeni stanja pčela što je financirala Europska komisija: „IUCN Red List of Bees and the Status and Trends of European Pollinators,“ odn. tzv. 'STEP' projekt Komisije koji je pružio informaciju o 1965 divljih vrsta pčela u Europi (njihov status, rasprostranjenost, populacijski trendovi, ugroženost). U izvješću se također navodi da jednoj od 10 vrsta pčela u divljini prijeti izumiranje.
 
Osim glavnih oprašivača – oko 20.000 vrsta pčela, tu su i drugi korisni oprašivači: neke vrste dvokrilaca (muhe), leptiri, noćni leptiri, ose, kornjaši, resokrilci i drugi vertebrati te ptice, šišmiši  i dr. Od pčela, najrasprostranjenija je medonosna pčela, lat. Apis mellifera, zatim istočna pčela medarica Apis cerana, neke vrste pčela bez žalca, solitarne pčele ili pčele samice te neki bumbari. Uzgoj poljoprivrednih kultura i njihova kvaliteta jednako ovise o brojnosti i raznolikosti oprašivača.
 
Pčele i drugi oprašivači danas su značajno ugroženi i broj im se kontinuirano smanjuje i to iz više razloga: promjene u poljoprivrednoj praksi i povećanje intenzivne agroindustrijske proizvodnje dovode do značajnih gubitaka pčelinjih staništa ili do degradacije staništa. Pčele i drugi oprašivači ugroženi su zbog goleme primjene agrokemijskih sredstava, prvenstveno insekticida i herbicida, te umjetnih gnojiva, koji zajedno doprinose nestajanju biljaka, osobito livadnog cvijeća kojima se pčele hrane. Klimatske promjene – suše, obilne oborine, valovi vrućine i sl. negativno djeluju na pčele i druge kukce oprašivače: procijenjuje se da je oko 25,8% europskih vrsta bumbara ugroženo te da im prijeti izumiranje. Na pčele i druge oprašivače negativno djeluju i učestali požari, urbanizacija itd.
 
Podsjećam da su krajem travnja 2018. države članice Europske unije na Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu kvalificiranom većinom podržale prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri insekticida iz grupe neonikotinoida za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom u svrhu zaštite pčela i ostalih oprašivača. Zabranjeni su: imidakloprid i klotianidin od „Bayera“ te tiometaksam od „Syngente“ (podsjećam da je 2013. EU donijela odluku o „moratoriju“ na primjenu ova tri neonikotinoida zbog sumnje o njihovom štetnom učinku na pčele i druge oprašivače). Francuska je međutim donijela odluku o zabrani svih insekticida iz grupe neonikotinoida od 1. rujna 2018.
 
„Environmental Health Trust“ objavio je listu rezultata znanstvenih istraživanja o štetnim učincima bežićne tehnologije, baznih stanica, mobitela i dr. na pčele, ptice i divlji svijet, budući su dokazi objavljeni u brojnim znanstveno-recenziranim studijama. Osobito negativno na pčele djeluje elektromagnetsko zračenje koje mijenja ponašanje pčela, uzrokuje biokemijske promjene i negativno djeluje na reprodukciju pčela. Dr. Daniel Favre, neovisni znanstvenik (Brecht, Švicarska) objavio je stručni tekst o promjeni ponašanja pčela zbog učinka elektromagnetskog zračenja: „Disturbing Honeybees' Behavior with Electromagnetic Waves: a Methodology“ (časopis „Journal of Behavior,“ 7. 8. 2017.).      
 
Kolaps pčelinjih zajednica posljedica je štetnog kombiniranog učinka slijedećih faktora: pesticida, kemikalija, parazitarnih infekcija te elektromagnetskog zračenja, zatim virusnih i bakterijskih bolesti, genetski modificiranih kultura i intenzivan uzgoj monokultura. Dr. Ulrich Warnke i znanstveni suradnici autori su nekoliko brošura pod nazivom: „Bees, Birds and Mankind – Effects of Wireless Communication Technologies: Destroying nature by Electrosmog“ („Pčele, ptice i čovječanstvo – Učinci bežićnih komunikacijskih tehnologija: uništenje prirode elektrosmogom“).
 
Povodom obilježavanja prvog Svjetskog dana pčela Banka Slovenije izdat će prigodnu, tzv. komemorativnu kovanicu od 2 eura koja će biti u optjecaju u eurozoni. Središnje obilježavanje prvog Svjetskog dana pčela bit će u Breznici, rodnom mjestu Antona Janše, a održat će se pod pokroviteljstvom Boruta Pahora, predsjednika Republike Slovenije, a pozdravnim govorom okupljenim uzvanicima obratit će se José Graziano da Silva, glavni direktor FAO-a. „Proglašenje obilježavanja Svjetskog dana pčela tek je prvi korak, još nas mnogo posla očekuje kako bismo zaštitili i očuvali pčele i druge oprašivače, jer opstanak pčela znači i preživljavanje čovječanstva.“
 
Svjetski dan pčela obilježit će se i u Lijepoj Našoj i to u Senju, u tvrđavi Nehaj. Udruga proizvođača meduna, kadulje i vriska Sjevernog Velebita i velebitskog primorja iz Senja organizira ovim povodom stručni skup pod nazivom: „Kadulja i med od kadulje Senja i okolice“ gdje će prof. dr. sc. Dragan Bubalo održati predavanje na temu: „Karakterizacija kaduljina meda s područja Senja“, a Boris Golob, dipl. ing. agr., viši stručni suradnik Ministarstva poljoprivrede održati će predavanje na temu: „Postupak zaštite zemljopisnom oznakom Velebitski med.“ Svatko može pridonijeti boljitku pčela i korisnih oprašivača: stručnjaci savjetuju sadnju medonosnog bilja/cvijeća na balkonima, terasama i vrtovima, te obnovu zapuštenih travnjaka uz savjet da se kosidba ne vrši u vrijeme cvatnje; kupujmo med i druge pčelarske proizvode od domaćih, lokalnih pčelara jer samo tako možemo biti sigurni u visoku kvalitetu pčelinjih proizvoda i njihovu zdravstvenu ispravnost.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med. 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Utorak, 16/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1023 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević