Get Adobe Flash player

Domovino, ne daj da ti drugi povijest pišu

 
 
Dok mi se čeznutljivi pogled s ranjenog vodotornja,
Utapa u moru usnulih križeva,
Umorni Dunav ispire posljednja sjećanja
Na kobne i krvave dane,
Sirene, egzodus, barut, smrt i rane.
Mitnica, Ovčara, Sajmište i Trpinjska cesta.
Duša mi treperi, kao pjena na vodi,
Utonula u mračne misli prošlosti,
Današnjeg beznađa, malodušnosti
I neizvjesne budućnosti.
 
E moj Vukovare, Škabrnjo i Banovino,
Skupo smo platili rađanje slobodne Croatiae,
U kojoj našim sinovima ni kruh svagdašnji,
Dostupan nije – pa odoše put emigracije.
 
Zbog hrvatske evolucije Darwin bi se okretao u grobu,
Kad bi samo na trenutak mogao vidjeti
Kako se programirano vrte začarani krugovi.
Iz kojih iskaču čudni vjernici i domoljubi,
A jučer su bili – sekretari, drugarice i drugovi.
 
Domovino! Ne daj da ti povijest pišu oni
Koji nikad nisu osjetili riku topova
Ni čuli jecaj žubora Dunava i Vuke.
Nego i dandanas kao Pilat nad Kristom
Peru svoje prljave ruke.
 
Uskrsni već jednom prinče sa Dunava!
Prošao si Kalvariju, razapinjanje i veliki petak.
Probudi Naciju pognutih glava!
Predugo spavamo. Vrijeme je za novi početak!
 
Možeš ti to i moraš ranjeni grade!
Ne dopusti više pravednicima
Da skrivaju krvnike a sude žrtve,
Ako nastave, Dunav će i dalje jecajući žuboriti,
A majke će uzalud tražit svoje nestale i mrtve.
 

Pejo Šimić

Sve rašireniji problem pojave i širenja bakterija otpornih na antibiotike

 
 
Povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima koji se obilježava u partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) i Svjetskim tjednom svjesnosti o antibioticima (18.-24. 11. 2019.) u javnosti se želi skrenuti pozornost ne samo na važnost antibiotika u medicini nego na sve rašireniji problem pojave i širenja bakterija otpornih na antibiotike.
https://www.hygiene-in-practice.com/wp-content/uploads/Klebsiella-pneumoniae-850x333.jpg
Krajem srpnja 2019. „BBC News“ izvjestio je o zabrinjavajućem širenju jedne super-bakterije u europskim bolnicama. Širenje 'super-bakterije' Klebsiella pneumoniae otporne na većinu antibiotika visoko je zabrinjavajuće – upozoravaju znanstvenici britanskog Instituta Sanger (Wellcome Sanger Institute). Naime, zbog jedinstvenog načina razmnožavanja bakterija i drugi mikrobi (tj. bakterije) mogu postati otporni na antibiotike.
 
Bakterija Klebsiella pneumoniae živi prirodno u crijevima ne uzrokujući nikakve zdravstvene probleme kod zdravih ljudi. Međutim, kod pojave nekog zdravstvenog poremećaja ili bolesti, bakterija Klebsiella pneumoniae može uzrokovati UPALU PLUĆA, infekciju krvi, kože pa i moždanih ovojnica s posljedicom meningitisa. No, ono što posebno zabrinjava znanstvenike jest širenje bakterije Klebsiella pneumoniae koja je postala rezistentna / otporna na ključne antibiotike iz tzv. grupe „posljednje crte obrane“ – karbapeneme. „Iz tog razloga infekcije uzrokovane Klebsiellom pneumoniae otpornom na karbapeneme povezane su s visokom stopom mortaliteta odn. smrtnosti,“ upozorava dr. Sophia Davis, Sanger Institute, te dodaje: „Broj smrtnih slučajeva zbog infekcije uzrokovane bakterijom Klebsiella pneumoniae koja je otporna na antibiotike grupe karbapenema u Europi je 2007. bio 341 a do 2015. od posljedica takve infekcije umrlo je 2.094 osoba.“  To je šesterostruko povećanje smrtnih slučajeva zbog infekcije uzrokovane ovom bakterijom otpornom na antibiotike. „Ukoliko ništa ne poduzmemo, ovaj broj će se i dalje povećavati“ – izjavila je dr. David. Stoga je provedena velika studija o bakteriji otpornoj na karbapenem(e), Klebsiella pneumoniae, u kojoj su sudjelovale 244 bolnice – od Irske do Izraela. 
 
Znanstvenici (britanskog Centre for Genomic Pathogen Surveillance/Wellcome Sanger Institute, njemačkog University of Freiburg i ostali partneri) su analizirali gotovo dvije tisuće uzoraka genoma bakterije Klebsiella pneumoniae od inficiranih pacijenata u 244 bolnice iz 32 države, a rezultati ove studije objavljeni su 29. srpnja 2019. u časopisu „Nature Microbiology“ (o tome je izvjestio i ScienceDaily).
Znanstvenici su otkrili da bakterija Klebsiella pneumoniae otporna na antibiotike karbapeneme ima mali broj gena odgovornih za otpornost jer proizvode enzime koji se zovu karbapenemaze i koji „probave“ antibiotik zbog čega izostane njegova učinkovitost.
 
Znanstveni istraživači analizirali su bakterijsku DNK odnosno njezin genetski kod te otkrili značajnu ulogu bolnica u širenju Klebsielle pneumoniae: „Rezultati našeg istraživanja ukazuju da su bolnice ključni faktor u prijenosu infekcije te upućuju da se bakterija širi s osobe na osobu primarno u bolnicama,“ izjavila je dr. Sophia David za 'BBC News' te dodala: „Činjenica da smo vidjeli iste visoko rizične klonove u brojnim različitim bolnicama diljem Europe, upućuje da postoji nešto specijalno u vezi ovih sojeva.“
Bakterija Klebsiella pneumoniae otporna na antibiotike iz grupe karbapenema može se nastaviti dalje širiti ili može ovu otpornost prenijeti i na druge vrste bakterija.    
Otpornost ove bakterije ili bilo kojeg drugog mikroba na antibiotike iz grupe karbapenema koja se smatra „zadnjim izborom i posljednjom crtom obrane od infekcije“ je visoko zabrinjavajuće i takva se bakterija smatra ekstremno otpornom na antibiotike. 
 
Otporna na sve spoznate i dostupne antibiotike
 
Stručnjaci često podsjećaju na ne tako davni slučaj 70-godišnje žene koja je dugo vrijeme boravila u Indiji gdje je slomila desnu nogu, točnije natkoljeničnu kost ili femur. Nažalost, došlo je do infekcije koja je zahvatila kost i proširila se na desni kuk. Terapija je bila bezuspješna te se žena vratila kući u Nevadu, SAD. Međutim, infekcija je bila neizlječiva i ona je umrla u bolnici u Renu od posljedica sepse tj. septičkog šoka. Naime, ni jedna terapija, niti jedan antibiotik nije se pokazao učinkovitim u borbi protiv nastale infekcije. Uzorci tkiva iz rane poslani su nakon njezine smrti na analizu u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) gdje je otkriveno da je uzročnik infekcije bakterija Klebsiella pneumoniae koja je bila otporna na sve spoznate i dostupne antibiotike – tj. na svih 26 dostupnih antibiotika u SAD-u, uključujući i kolistin, lijek „posljednjeg izbora.“
 
Stručnjaci CDC-a bili su vrlo neugodno iznenađeni ovim otkrićem koje je ujedno i veliko upozorenje kako takva bakterija može lako i brzo postati „velika noćna mora“ medicinskih stručnjaka. Svjetska zdravstvena organizacija stoga upozorava kako najobičnije posjekotine ili površinske ozljede mogu postati ozbiljan problem i pretvoriti se u borbu za život; kirurške operacije zbog bakterija otpornih na antibiotike mogu biti dovedene u pitanje jednako kao i transplantacije organa ili liječenje bolesnika od karcinoma. U porodništvu može također predstavljati ozbiljan problem i za majku i za novorođenče... Suočit ćemo se sa svime navedenim ukoliko se vratimo u razdoblje bez antibiotika. A svijet bez antibiotika može biti mnogo opasniji nego što je danas.
 
Prijeti li nam antibiotska apokalipsa?
 
Stoga Svjetska zdravstvena organizacija povodom obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima želi na globalnoj razini podići svijest ljudi o važnosti antibiotika jednako kao i o opasnostima zbog mikrobne rezistencije na antibiotike. Od samog otkrića antibiotici predstavljaju 'kamen temeljac' suvremene medicine. Međutim, kontinuirano, dugotrajno i prekomjerno korištenje antibiotika kao i zlouporaba antibiotika u humanoj i veterinarskoj medicini prouzročili su pojavu i širenje bakterija otporih na antibiotike, a sada se već suočavamo sa širenjem opasnih „super gljivica“ otpornih na antimikotike. „Budućnost antibiotika ovisi o svima nama“, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. A povodom obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) najavio je da će 18. studenoga 2019. objaviti nove godišnje podatke o rezistenciji na antibiotike kao i o korištenju / potrošnji antibiotika u državama Europske unije i Europskog gospodarskog pojasa (EU i EEA).
 
Izvor:
 
1. World Health Organization, WHO: World Antibiotic Awareness Week, 18.-24. November 2019.;
2. European Antiobiotic Awareness Day, ECDC, 18. Nov. 2019.;
3. Science Daily: „Hospitals key in the spread of extremely drug-resistant bacteria in Europe,“ 29. 7. 2019.; autor: Wellcome Sanger Institute;  
4. James Gallagher: „Drug-resistant superbug spreading in Europe's hospitals,“ BBC News, 29. 7. 2019.;
5. „A Nevada woman dies of a superbug resistant to every available antibiotic in the US,“ 12. 1. 2017.; www.statenews.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.  

Malkica Dugeč - promicateljica i čuvarica hrvatske materinske riječi u tuđini

 
 
'Nitko, baš nitko ne može poznavati taj poseban osjećaj težine u tuđini bez domovine tko domovinu nije morao napustiti'.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2019/07/slobodna-misao-malkice-dugec.jpg
Knjiga, koju je tiskala Tkanica iz Zagreba, krajem rujna uspješno je promovirana na Susretu pjesnika u Rešetarima u organizaciji KLD "Rešetari" i Hrvatske matice iseljenika.
Svojim pjesničkim i proznim radovima za odrasle i djecu Malkica Dugeč (rođ. 1936.) zastupljena je u antologijama, leksikonima, čitankama te u najnovije vrijeme i u online izdanju Hrvatske enciklopedije L Z M. Krleža. 
 
Višestruko nagrađivana književnim nagradama i priznanjima, među kojima se osobito ističu: Nagrada "A. B. Šimić" za knjigu pjesama U riječ unjedrena (2007.) te Nagrada "Fra L. Kordić" za zbirku pjesama Žigice vjere (2014.), Malkica se svojim stvaralaštvom ubraja u emigrantsku književnost s ključnom tematikom lirskog opusa koji je vezan uz hrvatski jezik i skrb za njega, čime se svrstava u najplodnije stvarateljice hrvatske izvandomovinske književnosti. 
Promicateljica i čuvaricahrvatske materinske riječi u tuđini, različitim formama pjesničkoga izričaja, od vezanog do slobodnog stiha, neposredno ili alegorijama, kako u svojih prethodnih 20-ak pjesničkih zbirki, tako i u Slobodnoj misli, ostaje vjerna u ljubavi prema svom jeziku, narodu te prirodnoj i kulturnoj baštini Hrvatske na čvrstim temeljima svoje kršćanske vjere. 
Knjiga, koju je tiskala Tkanica iz Zagreba, krajem rujna uspješno je promovirana na Susretu pjesnika u Rešetarima u organizaciji KLD "Rešetari" i Hrvatske matice iseljenika. 
 
Lirski ciklusi
 
Riječ je uglavnom o rodoljubnoj i refleksivnoj poeziji koja se nerijetko stapa jedna s drugom. Zbirka je podijeljena u 12 ciklusa, a sadržajno u bistru rijeku riječi koja zrcali žarku ljubav prema domovini i hrvatskom jeziku jer, kako kaže, Riječ je ljepota zemnog života (str. 51.), a živjeti za hrvatsku riječ jest lijek za sve u istonaslovnoj pjesmi...
 
Sa svojim suprugom Malkica je 1970-ih morala emigrirati iz Republike Hrvatske. Baveći se hrvatskim jezikom – od pisanja poezije i vođenja književnih susreta djeci hrvatskih građana u sklopu hrvatske nastave, zatim u hrvatskoj katoličkoj misiji, hrvatskoj zajednici te pri generalnom konzulatu RH u Stuttgartu, do sudjelovanja na književnim susretima u Lijepoj Našoj – ubraja se u nezamjenjive ambasadorice izvandomovinskog kulturnog života. Ponosna na svoju zemlju, jezik i ljude, ali istodobno zabrinuta za njihovu budućnost, svoju brižnost za domovinu, koja je iz pepela nikla, otkriva izvrsnim poznavanjem aktualne situacije u Hrvatskoj pa pogođenost ekonomskim, socijalnim i političkim (ne)prilikama matoševski oslikava stihovima pjesme: Zaigralo kolo. Na hrvatskom tlu. / Odzvanjala pjesma / Poznata po zlu. / Tko to danas kreće, / Tko to danas hoće/ I u času sreće / Razvit barjak zloće? (str. 18.). 
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (1. VII. 2013.) i otvaranjem slobodnog tržišta rada, Hrvatima se otvorila prilika za život i rad izvan granica zemlje, što je pozitivno za one koji se svojom slobodnom voljom odlučuju na odlazak, no svjedoci smo i druge strane medalje, tj. činjenice aktualnog masovnog iseljavanja Hrvata zbog moranja i to –trbuhom za kruhom pod utjecajem egzistencijalnih neprilika, loše ekonomske, socijalne i političke klime te izražene korupcije i nepravde. Ostaju otvorena pitanja zašto se to događa te tko i kada će odgovarati za aktualne izazove pojačanog iseljavanja mladih?
 
Nostalgija
 
Izvandomovinska svakodnevica svojim ubrzanim tempom života plamenim jezicima guta vrijeme. U nepreglednoj rijeci nepovratnog toka brzo se nižu dani, mjeseci i godine.
Ipak, kada blagdani nastupe, posebice Božić, čovjek odjednom nekako stane i zagleda se u dubinu svoga bića te počne razmišljati o "svome mjestu u svemiru" pa dok snijeg zasipa krovište s tuđinskog neba, u bjelini i tišini zimske noći, kao nepozvane gošće redovito pokucaju na vrata uspomene na voljene i domovinu: Božićna čestitka u ruci. / Naviru uspomene. / Izronile iz čaše razbijene. (Naviru uspomene, str. 22.) 
 
Pjesma Ljubav emigranta – Grob mu osamljen. U tuđini. / Tu već mnoga ljeta počiva. / A ja ga vidim živa / Kako i smrt nadjača, / U tuđini. / I smjelo korača / Prema voljenoj Domovini. (str. 20.), na prvi pogled asocira na Malkičina supruga koji je tako žarko želio u domovini živjeti i mrijeti, no život priča svoju priču stalno svjedočeći i potvrđujući kako Sudbina nikada nije skrojena / Po mjeri čovjeka! (str. 24.), ali i na sve one koji zadnje počivalište pod tuđim nebom nađoše dok snivahu povratničke snove. Da dobri, plemeniti i nadasve voljeni ljudi zauvijek žive po svojim riječima i djelima, a ponajviše po dobroti srca, prikazuje lirska prozna pjesma, odnosno svojevrsno ljubavno pismo – Stol prostrt za dvoje. Ovu pjesmu pjesnikinja izričito posvećuje svome pokojnome suprugu prof. Boži Dugeču, preminulom 17. travnja 1990., ne skrivajući svoje emocije i dugogodišnju težinu samačkoga života. 
Izazovi tuđine
Refleksivne pjesme – Ravnodušnost, Usporen hod, Kiša mijena te svakako Sumnja, koja se po mome sudu osobito izdvaja, ukazujući na čovjekovo stanje kada sumnja opustoši i presuši sve izvore vjere i nade u bolje: Čaša vode u ruci. / Žeđ muči. / Nov izvor naslućen, / A sumnja / I zadnju kap / Ispila naiskap! (Sumnja, str. 28.) – prikazuje duboke snažne osjećaje, zapažanja i promišljanja pjesnikinje o prolaznosti i vrijednostima života. Nitko, baš nitko ne može poznavati taj poseban osjećaj težine u tuđini bez domovine tko domovinu nije morao napustiti. 
Domovina iseljenika prati u snu i javi, no Hodeć po tuđini ne umire nada (str. 50 – 51.), nada u povratak i bolje sutra u domovini. Prosvjetiteljskom intencijom Malkica oživljava povijest kao učiteljicu života isključivo u smislu shvaćanja pogrešaka iz prošlosti i njihove svjesnosti. Slijedeći istodobno tradicionalni i modernistički stil iz kojega proizlazi jedan – tipično dugečevski izričaj, s vrlo naglašenim emocijama, ekspresivnošću i ritmom, upozoravajući na probleme, ali daje i rješenje: "Nemojmo ponavljati u budućnosti pogreške iz prošlosti!"
 
U riječ utjelovljena poezija snažnih poruka nade i vjere u bolje hrvatsko sutra, neka zbirka Slobodna misao pronađe put do srca svih onih koji vole svoj narod, zemlju i jezik te stvaralaštvo Malkice Dugeč, čuvarice hrvatskog jezika i identiteta.


Lucija Šarčević, 31. X. 2019., Večernji list, https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/nitko-bas-nitko-ne-moze-poznavati-taj-poseban-osjecaj-tezine-u-tu-ini-bez-domovine-tko-domovinu-nije-morao-napustiti-1356234

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Nedjelja, 17/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1554 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević